Ako se budem oslonio na penziju, neću imati za osnovno. Kakav nam je standard, pitanje je prije svega da li ću dočekati tih 67 godina, to je jedan od 352 odgovora u anketi “Vijesti” sa pitanjem - Da li na osnovu svog radnog staža očekujete da ćete imati penziju sa kojom ćete moći da bezbrižno dočekate starost?
Anketa je sprovedena početkom novembra nakon odluke Ustavnog suda da ukine člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju, koji je omogućavao odlazak u starosnu penziju muškarcima sa 66 godina i ženama sa 64 godine uz minimum 15 godina staža osiguranja. Tako da je iz Zakona ostao samo uslov o punih 40 godina staža uz minimum 61 godinu starosti.
Dogovorom Fond PIO i Ministarstva rada i socijalnog staranja u primjeni je ostao izuzetak od ukinutog stava - član 197đ prema kojem žene u starosnu penziju mogu otići ako do kraja godine napune minimum 15 godina staža osiguranja i 62 godine i šest mjeseci života. Ovaj član predviđa da se uslov za godine života produžava za po tri mjeseca godišnje pa u 2028. godini ona iznosi 63 godine i devet mjeseci. Takođe je dogovoreno da Fond PIO prima i obrađuje zahtjeve muškaraca koji imaju 15 godina staža i 66 godina života, kako bi otišli formalno u prijevremenu penziju, ali bez njenog umanjenja.
Većina ne očekuje bezbrižnu starost
Većina učesnika u anketi je starija od 40 godina i oni su bili zabrinutiji za svoja buduća primanja koja će imati kao penzioneri i za sudbinu Fonda PIO, nego mlađe osobe. Većina u anketi ne očekuje da će imati bezbrižnu starost.
Razlozi zbog kojih očekuju da od penzije neće imati dovoljno prihoda su brojni, a najčešće se odnose na to da su ih u proteklih 30 godina tranzicije poslodavci pokradali, odnosno da im uopšte nisu uplaćivali osiguranje zbog čega su izgubili godine i decenije radnog staža ili da su bili osigurani na minimalne iznose plata.
“A ko će da mi plati one godine gdje nisam bio ni prijavljen ni osiguran a muka natjerala da ćutim i radim? Pitanje za Vladu - ima li mjesta da budem svjedok-saradnik da obrnem par tona kokaina kroz Evropu pa ćemo se kusurat za penziju jer ovako neće ići za dugo?”, naveo je jedan od učesnika ankete u obrazloženju na pitanje zbog čega ne očekuju da će imati bezbrižnu starost kada ode u penziju.
“Ako ne dobijem invalidsku penziju sada, na koju čekam rješenje, vjerovatno ću biti socijalni slučaj jer ni sada od bolesti ne mogu više da radim. O radu sa 40 godina staža - pa ti ljudi mogu samo da umiru na poslu, da drugi doživljavaju stresove gledajući umiruće starce kako pokušavaju nešto da urade a ne mogu da se sagnu, dohvate, čučnu, a možda imaju i demenciju! Dok za to vrijeme mladi momci i djevojke sjede kući bez posla. Niko ne može dočekati starost jer nam je prosječni životni vijek u Crnoj Gori 70 godina, a ni penziju”, navedeno je u jednom od odgovora.
Niske penzije jer su žrtve bivšeg režima i gazda
“Naravno da ne mogu očekivati bezbrižnu starost jer ja sam žrtva bivšeg režima. Nijesam mogao dobiti posao u svojoj opštini jer su se preko reda zapošljavali članovi DPS-a. Bio sam dugo godina na Birou rada.Treba da se vodi računa i o nama koji smo žrtve bivšeg režima da nam se boravak na Birou rada kompezuje, makar godina na Birou rada da važi pola godine radnog staža da bi nam se ispravila nepravda”, smatra jedan od anketiranih.
“Naravno da ne, kad sam poslije porodiljskog ostala sa troje male djece bez posla”. “Ne, jer ni sa punom platom nisam finansijski bezbrižna, a doktori i ljekovi sve više su finansijski izazov”. “Ne, jer dosta radnog staža je uplaćivano minimalno, radeći kod privatnika. Nesrećna država im je to omogućila”.
Učesnici ankete koji imaju od 50 do 60 godina starosti, navode da su najugroženiji, jer im je najproduktivniji period života prošao u takozvanoj tranziciji, kada su bili primorani da rade i bez osiguranja, kada su godine staža i zarada gubili u stečajevima...
“Od moje generacija i malo mlađih malo ko će dočekati penziju pod ovim uslovima sada (ali se nadam da će ova odluka Ustavnog suda brzo pasti) jer u vrijeme raspada Jugoslavije malo koji je privatnik osiguravao radnika. Ja sam radio nekoliko poslova od 1991. gpdine, ali sada imam samo 17 godina radnog staža. Da li je moja generacija kriva što imamo samo toliko radnog staža ili država koja je omogućila privatnicima da se tako ponašaju (kad ih je čovjek pitao za osiguranje, oni su govorili nema toga samo plata). Država naravno, jer institucije nisu radile svoj posao neki su bili potkupljeni, neke je bilo strah da rade po zakonu jer su se bojali da ostanu bez posla a da ne govorim o partijskom zapošljavanju itd... I šta sada da očekujem, da me neki privatnik drži sa 70 i kusur godina da radim kod njega, pa naravno da neće, jer malo koji čovjek u tim godinama je efikasan da ispuni uslove koje od njega očekuje i traži poslodavac”, kazao je učesnik anketa u srednjim 50-im godinama.
“Ne očekujem penziju koja će mi omogućiti da bezbrižno živim u starosti, jer mi ni plata ne dozvoljava bezbrižnost. Od početka rada primam mnogo ispod prosjeka, puko preživljavanje i odiranje - rad na više strana, kako bi se sakupila svota za život”.
“Ne računam na penziju i smatram da ko se budem na penziju oslonio, neću dobro proći. Zato sada, dok još mogu, radim i po 300 sati mjesečno, da obezbijedim sebi još neku nekretninu čije će mi izdavanje donositi novac za život pod stare dane”.
“Ne valja sa ovakvom elitom. Bruka i sramota. Dok narod svađaju ko je Crnogorac ko Srbin, provukoše zakon da niko glasa nije digo. Taj dan je cijela Crna Gora trebalo da bude ispred Ustavnog suda. Ali...”
Ljuti na državu jer je štitila loše poslodavce
Većina aketiranih je ljuta na državu zbog toga što im poslodavci nisu uplaćivali staž:
“Radila sam 90-ih kada poslodavci nisu uplaćivali radni staž. U državnim institucijama je bilo nemoguće naći posao jer nisam član stranke”. “Radim od svoje 19. godine, ali je država dopuštala privatnicima da drže neprijavljene radnike i jedini je izbor bio raditi na crno ili biti nezaposlen. Ako ne budemo imali prava da sa 15 godina minimalnog staža dobijemo penziju, čitave generacije će ostati bez kore hljeba”.
“Nijeste vodili računa o tome da poslodavci ne uplaćuju doprinos za penziju, pa iako imam radni staž 40 godina, nemam plaćeni. I sad bih trebalo pod stare dane da radim. Svi jedva čekaju da me vide kako klecam na poslu. Treba mi krevet a ne stolica. Sram da bude beskrupulozne donosioce odluka”.
Mnogima nije jasno kako za 40 godina uplaćivanja staža ne mogu imati penzija od kojih mogu dostojanstveno živjeti, pa na pitanje da li očekuju bezbrižnu starost odgovaraju:
“Nipošto, ovo što kod nas zovu penzijom to u svijetu ljudi troše za jedan dan na životne potrebe. Ako se što u budućnosti ne promijeni, narod bolje odmah da umre nego da čeka starost i penziju”.
“Trebalo bi s obzirom na moja 40-ogodišnja izdvajanja od plata, ali ne očekujem zbog nesposobnosti, nestručnosti, neiskrenosti, loših poteza i odluka svih vladajućih garnitura koje su bile prije, koje su i sad, i koje će doći. Đe su moje pare od 40-ak godina staža, koje su ulaćivane od plata. Sve sama prevara i laž”.
Značajan dio učesnika podržava i pravo žena da ako žele, ranije odu u penziju:
“Sramno je da žena mora da radi 40 godina, uz to da podiže djecu, brine o svemu... da u penziju ode kad već oboli i bude bez snage i vremena da brine o unučićima. Potpuno sam saglasna da žena treba da radi, ali po meni, 55, maksimum 60 godina je vrijeme kad joj treba biti odobrena penzija”.
Vlada ima još devet dana da predloži izmjene zakona o PIO
Ustavni sud je odlukom naložio Vladi da do 4. decembra Skupštini pošalje predlog izmjena Zakona o PIO kako bi se definisali novi uslovi za odlazak u starosnu penziju, ali da muškarci ne budu diskriminisani, odnosno da važe isti uslovi za odlazak u penziju za oba pola.
Vladi je ostalo još devet dana da predloži ove izmjene zakona.
Unija slobodnih sindikata a zatim i poslanički klub URA podnio je predlog Skupštini da novi uslov bude minimum 15 godina staža i 64 godine starosti za oba pola.
Najavljeno je da će sa ovom izmjenom u pakatu Skupštini biti predat i predlog za takozvane srazmjerne penzionere, koje je još na proljeće pripemio Fond PIO, ali tada nije poslat u skupštinsku proceduru zbog blokade parlamenta.
Ovaj predlog bi omogućio srazmjernim penzionerima koji su građani Crne Gore da dobiju dodak na svoja primanja kako zbir svih penzija koje primaju iz bivših jugoslovenskih republika ne bi bio manji od iznosa minimalne penzije u Crnoj Gori.
Takođe, trebao bi da bude usvojena i tehnička izmjena, odnosno ispravljena matematička greška, jer u postojećem zakonu se navodi da se penzije usklađuju tri puta godišnje na osnovu kvartalnih podataka. Kako godina ima četiri kvartala, u usklađivanju se gubilo povećanje za jedan kvartal zbog čega je Vlada već dva puta ove godine, na predlog Fonda PIO, usvajala odluke o dodatnim vanrednim usklađivanjima, kako bi se izbjeglo da zbog tehničke greške u zakonu penzioneri budu oštećeni.
Nepravda je ako se samo minimalna penzija poveća 50 odsto
Iz nove Vlade su najavili i da će od januara biti povećana granica minimalne penzije na 450 eura sa sadašnjih 296 eura.
Nekoliko učesnika ankete smatra da je ovoliko povećanje minimalne penzije nepravda, jer će se izjednačiti oni koji su uplaćivali staž za 15 godina u odnosu na one koji su državi plaćali pune doprinose na mnogo više godina staža.
Oni na pitanje da li očekuju bezbrižnu starost, odgovaraju:
“Ne zbog nepravde. Jer očekujem da će mi penzija iako sam visokoškolac biti kao da imam 15 godina staža i da sam bez kvalifikacija”.
“Bolje će živjeti ovi sa minimalnom penzijom koja im je nekoliko puta, nepravedno podignuta u odnosu na ljude koji su radili cio radni vijek i nije im ravnomjerno usklađivana”.
“Ne, iz više razloga. U jednom periodu polovinu plate sam primala u bonovima, upitno je koliko je plaćano poreza i doprinosa i još ova nemjerljiva inflacija... Ali svakako ne podržavam program ‘Evropa sad 2” jer mislim da je nerealan i nepravičan isto kao i naknade za majke. Ili radiš 15 godina ili kao majke nikako, a primaš kao oni što su radili 40 godina i obavljali možda veoma složene poslove”.
Bonus video:
