Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović će, kao član crnogorske delegacije na sastanku o Planu rasta za Zapadni Balkan, učestvovati u radu dvije sesije i zvaničnicima u Briselu predstaviti strateške ciljeve Crne Gore u oblastima digitalne tranzicije i inovacije, kao i energetske tranzicije i dekarbonizacije.
Kako je saopšteno iz tog ministarstva, kada je riječ o digitalnoj tranziciji i inovacijama, Mujović će govoriti o planovima države i to prvenstveno u dijelu digitalizacije nacionalnog elektrodistributivnog sistema, koji će biti kreiran na bazi pametnih tehnologija.
"Cilj koji se želi postići uvođenjem pametnih električnih brojila, sa dvosmjernom komunikacijom je s jedne strane, omogućiti bolju integraciju novih izvora električne energije, a sa druge strane, bolje upravljanje potrošnjom. Druga sesija na kojoj će Mujović uzeti učešće u diskusiji odnosi se na energetsku tranziciju i dekarbonizaciju i u tom dijelu, resorni ministar će ukazati na činjenicu da je crnogorski energetski sistem mali i da se u najvećoj mjeri oslanja na Termoelektranu Pljevlja, ali i da je država potpuno svjesna politike EU prema energetskim postrojenjima koja koriste fosilna goriva i da je neopodno tražiti alternativna rješenja, stoji u saopštenju.
Kada je riječ o rješenjima, prvi pravac djelovanja Vlade biće, kako stoji u saopštenju, izgradnja kapaciteta u oblasti solarnih, hidro i vjetro potencijala.
"U ovom trenutku izdato je 4.000 MW dozvola za izgradnju solarnih i vjetroelektrana što jasno pokazuje da postoji značajno interesovanje investitora za ovu oblast i to je jedno od pitanja kojima će biti posvećena posebna pažnja. Izgradnja stabilnog energetskog sistema u dijelu hidropotencijala, koje Crna Gora nesporno ima, i to realizacijom projekata kao što su hidroelektrane Ćehotina i Kruševo biće jedan od prioriteta rada novoformiranog ministarstva zaduženog za oblast energetike i rudarstva", dodaje se u saopštenju.
Kako se dalje navodi, pred novom crnogorskom Vladom i resornim ministarstvom su mnogi izazovi, al ii razvojne šanse, te predstoji intenzivan period aktivnosti.
"Visoko na agendi nalazi se i jačanje prenosne i distributivne mreže, jer na taj način Crna Gora stvara kapacitete koji će našu državu, u prvom redu, kvalitetnije povezati sa susjedima, omogućiti konkurentnost na tržištu u dijelu uvoza i izvoza električne energije, kao i naplatu tranzita, poruka je koju će ministar energetike i rudarstva prenijeti zvaničnom Briselu na sastanku koji je planiran je za 28. novembar ove godine", dodaje se.
U sljedećoj fazi razgovori Podgorice i Brisela biće usmjereni, kazali su, na konkretne projekte iz oblasti energetike, "kako bi se na nivou stručnih i ekspertskih timova planirala dalja dinamika razvoja".
Susret u Briselu biće prilika da, kako je saopšteno, Mujović kandiduje još jednu važnu temu, a to je podrška EU za pokretanje proizvodnje zelenog čelika.
"Evropska komisija (EK) usvojila je početkom novembra novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem, kako je saopšteno iz EK, donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj ovog plana je da se omogućiti zemljama Zapadnog Balkana da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija i za to je namijenjeno šest milijardi eura za period od 2024. do 2027.godine. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme", stoji u saopštenju.
Od šest milijjardi eura dvije milijarde su namijenjene bespovratno, a četiri milijarde su povoljni krediti, navode iz ministarstva i dodaju da je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu sprovedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
"Evropski parlament treba da usvoji ovaj plan, a nakon toga pojedinačno da zemlje predstave svoje agende sa razrađenim reformama. Berlinski proces je državama Balkana omogućio da riješe dugogodišnje probleme u protoku roba i usluga, kroz mogućnost finansiranja saobraćajnih i energetskih konekcija sa regionom i dalje sa EU. Poboljšanje povezanosti unutar Zapadnog Balkana, kao i ovog regiona sa EU važan je temelj za ekonomski razvoj i ubrzanje integrativnih procesa", kazali su u ovom resoru, dodajući da je EU postavila pitanje povezanosti visoko na listi prioriteta u procesu proširenja", saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Bonus video:
