U Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova očekuju da će imati više posla: Strah od zastare povećava broj predmeta

U Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova je u oktobru i novembru povećan broj podnesenih predloga za naplatu potraživanja jer su zaposleni informisani o zastari novčanih potraživanja od januara 2024. godine.

Ovo je za “Vijesti” kazala direktorica ove Agencije Enesa Rastoder.

Agencija se bavi vansudskim rješavanjem kolektivnih i individualnih radnih sporova.

Odredbom člana 211 važećeg Zakona o radu (prelazne i završne odredbe) propisano je da novčana potraživanja iz rada nastala od 23. avgusta 2008. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona (07. 01. 2020. godine) zastarijevaju u roku od četiri godine. Odnosno, odredba člana 143 propisuje da novčana potraživanja zastarijevaju u roku od 4 godine od dana nastanka obaveze, to znači da svi zaposleni koji imaju naplaćena potraživanja od sadašnjih ili bivših poslodavaca moraju do kraja godine pokrenuti postupak pred ovom agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje sporova, kako im ta potraživanje ne bi zastarjela.

Pokretanje postupka za mirno rješavanje osnov je da u slučaju nepostizanja dogovora sa poslodavcem, zaposleni mogu tužbom zaštititi svoja prava.

“Zaposleni se svakodnevno informišu o svojim pravima putem mejla, telefonskih razgovora ili neposredno, sa našim savjetnicima u Agenciji. Zato očekujemo povećan broj podnošenja predloga, bilo da su i neosnovani, da se ne bi propustio rok za zastarjelost”, objašnjava Rastoder, dodajući da pravo na uplatu doprinosa za penzijsko osiguranje ne zastarijeva.

Ona je navela da se podneseni predlozi odnose na manje isplaćene zarade, prekovremene sate, doprinose za socijalno osiguranje prilikom odlaska u penziju, mobing, izricanje disciplinskih mjera, godišnji odmori, jubilarne nagrade, neosnovanog prestanka radnog odnosa...

Rastoder je istakla da je od januara 2023. godine do 29. 11. 2023. Agencija imala u radu 4.364 predloga.

“Jedna trećina predloga završi zaključenjem sporazuma, što ne znači da su ostali predlozi neosnovani, već poslodavci u nekim slučajevima prolongiraju obavezu vođenjem postupka pred nadležnim sudovima a, naravno, za jedan broj predloga ne postoji pravni osnov. Kod potraživanja zaposlenih, uvijek je to novčana obaveza za poslodovca. Kod poslodavaca nerijetko ne postoje kapaciteti koji bi na zakonit način regulisali prava zaposlenih, donošenjem odgovarajućih akata, tako isto ni obaveze zaposlenih ne prati pravno valjana dokumentacija”, istakla je Rastoder.

Ove godine, prema njenim riječima, zaključeno je oko 1.000 sporazuma zaposlenih sa poslodavcima, iz realnog i javnog sektora. Postupak je besplatan za strane u sporu, a Agencija isplaćuje nagrade za rad miriteljima.

“Ekonomičnost i efikasnost postupka se ogleda u tome što je rok za rješavanje ovih sporova u Agenciji 30 dana, u nekim složenijim predmetima i malo duže, dok kod sudova zbog obima posla, postupci traju i nekoliko godina, a troškovi pred Agencijom su više desetina puta manji”, objašnjava direktorica uz napomenu da nakon konačne odluke Agencije, kad je u pitanju obustava postupka (a ne sporazum), zaposleni imaju rok od 15 dana da pokrenu postupak pred sudom.

Novim Zakonom o radu, koji je u primjeni od januara 2020. godine, naglašava Rastoder, poslodavci su dužni da prihvate postupak mirnog rješavanja radnih sporova, a da se na raspravama izjasne oko osnovanosti predmetnih sporova.

“To je umnogome povećalo broj podnesenih predloga”, naglasila je Rastoder.