Staračka naknada iznosiće naredne godine 315 eura, a državnom budžetu biće potrebno 13 miliona eura za njenu isplatu u narednoj godini ako ne dođe do povećanja broja korisnika, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva poljoprivrede koje i isplaćuje ove naknade iz stavke agrobudžeta.
Sagovornik “Vijesti” iz administracije koja se bavi socijalnim staranjem kazao je da ovo povećanje izaziva nepravdu, jer će iznos jedne staračke naknade biti duplo veći od socijalne pomoći za najugroženije porodice sa pet ili više članova.
Na staračku naknadu pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu.
Ova naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. godine je bila vezana na nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokratske Crne Gore, povećana na 70 odsto minimalne penzije.
Za četiri godine od 64 do 315 eura
Kako je istovremeno izmjenama zakona povećavana ova granica za obračun, ali i sami iznos minimalne penzije, iznos ove naknade imao je značajan rast.
U 2020. godini staračka naknada je iznosila 64,41 euro, u 2021. godini 72,89 eura, u 2022. godini 177 eura, u 2023. godini 207 eura, a u narednoj će biti 315 eura, jer se granica za minimalnu penziju, kako je najavljeno iz Vlade, od 1. januara povećava na 450 eura.
“U skladu sa Zakonom o poljoprivredi, visina staračke naknade utvrđuje se u visini od 70% najniže penzije u Crnoj Gori, te će stoga iznos staračke naknade biti 315 eura mjesečno (ukoliko ne dođe do promjene obračuna osnovice). Trenutno, iznos staračke naknade je oko 207 eura i u bazi aktivnih korisnika brojimo 3.250 lica, gdje se broj korisnika povećava iz mjeseca u mjesec. Prema planu za sljedeću godinu, biće potrebno blizu 13 miliona eura”, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva pojoprivrede.
Sagovornik “Vijesti” je kazao da ovo drastično povećanja staračke naknade u posljednje dvije godine stvara veliki problem u sistemu socijalnog staranja, jer je sada stvorena velika razlika između visine ove naknade i zvaničnih socijalnih primanja.
“Staračka naknada zvanično nije socijalna pomoć jer se ne isplaćuje po Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti već prema Zakonu o poljoprivredi i iz agrobudžeta, koji bi trebalo da se koristi za podršku poljoprivrednicima i razvoju te privredne grane. Međutim, suštinski, kako je definisano Zakonom o poljoprivredi, mogu je primati osobe starije od 65 ili 60 godine, koje žive na selu, bave se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu, i ona jeste neki vid socijalne pomoći a ne razvojni program poljoprivrede”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Socijalna pomoć rasla nižim stopama
On je kazao da je problem što je iznos materijalnog obezbjeđenje, kao socijalne pomoć za najugroženije pojedince i porodice, i staračkih naknada do prije tri godine bio otprilike izjednačen, a da se sada stvorila velika razlika, jer se materijalno obezbjeđenje usklađuje na osnovu drugih propisa gdje je bio mnogo niži rast.
“Visina mjesečne naknade za meterijalno obezbjeđene porodice sa jednim članom sada iznosi 85 eura, dok je za porodicu sa pet i više članova 161 euro. Biće usklađivanje ovih primanja i od januara gdje se može očekivati da budu povećani za pet do deset eura, a staračka naknade se povećava za 108 eura u odnosu na sadašnji iznos. To čini nepravdu jer se praktično radi o sličnim socijalno ugroženim pojedincima i porodicama”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Postaju poljoprivrenici zbog veće naknade
On navodi da su kriterijumi za primanje materijalnog obezbjeđenja mnogo stroži i podložniji kontrolama nego što su uslovi i kontrole za staračke naknade.
“Korisnici staračke naknade imaju poljoprivredna imanja i bave se poljoprivredom, što znači da proizvode hranu makar za sebe ako je ne plasiraju i na tržište. Oni će sada imati tri puta veća primanja od korisnika materijalnog obezbjeđenja, koji su prema zakonu najugroženije kategorije stanovnika. Tako je stvoren oblik institucionalne nepravde”, naveo je izvor “Vijesti”.
On je naveo i da Zakon o socijalnoj zaštiti predviđa da materijalno obezbjeđenje mogu primati i oni pojedinci koji imaju ne više od dva grla stoke i do 2.000 kvadrata poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, a za porodice sa pet i više članova do 6.000 kvadrata zemljišta.
“Zbog ovoga nam se dešava da se korisnici materijalnog objezbjeđenja sa sela sa ovim zemljištem sada registruju kao poljoprivrednici i prelaze da primaju staračke naknade, jer im je isplativije. Vjerujemo da će se sada ta brojka povećavati jer će jedan korisnik staračke naknade primati duplo više nego petočlana socijalno ugrožena porodica. Bojim se da će nam se sada desiti i da korisnici materijalnog obezbjeđenja koji žive u gradu a imaju neka minimalna imanja na selu od svojih predaka, formalno prebacuju boravište na selo da bi primali ove uvećane naknade”, naveo je izvor “Vijesti”.
On je kazao da bi sada, da bi se ispravila nepravda, trebalo značajnije povećati iznose socijalne pomoći, ali da ne bi moglo doći do izjednačavanja sa staračkim naknadama jer bi to bio preveliki teret za budžet i taj novac se ne bi mogao obezbijediti.
UNDP prije godinu predlagao zamjenu naknada sa socijalnom pomoći
Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) prije godinu je u svom izvještaju “Studija materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, kao jedan od problema u sistemu socijalne zaštite navela staračke naknade.
I oni su tada zaključila da je ova naknada višak jer bi njeni korisnici trebalo da primaju materijalno obezbjeđenje, da opterećuju Agrobudžet i stvara razlike u sistemu socijanih davanja.
“Uslovi za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i uslovi za ostvarivanje prava na staračku naknadu u pojedinim djelovima se preklapaju (godine života, prihodi), dok se drugi dio uslova međusobno isključuju (zemljište, stočni fond)”, navedeno je u izvještaju UNDP-a.
Za potrebe ove analize oni su ukrštali podatke i o korisnicima staračke naknade sa podacima korisnika materijalnog obezbjeđenja starijih od 67 godina.
“U maju je staračke naknade koristilo 3.410 poljoprivrednika dok je materijalno obezbjeđenje po osnovu radne nesposobnosti zbog godina života isplaćeno za 538 porodica, od kojih je 11 koristilo i staračku naknadu kad je ona bila niža u odnosu na materijalno obezbjeđenje. Postavlja se pitanje koliko bi domaćinstava, odnosno porodica koje koriste staračke naknade, ostvarilo materijalno obezbjeđenje ukoliko bi svi aplicirali za ostvarivanje ovog materijalnog davanja. Analizom treba da se dođe do zaključka koji uslovi eliminišu te porodice da ostvare pravo na materijalno obezbjeđenje, koliko bi analiziranih porodica ostvarilo materijalno obezbjeđenje ako bi se zakonskim izmjenama ukinuli određeni uslovi i koliko bi se, usljed ovih izmjena, povećala izdvajanja iz budžeta”, navedeno je u izvještaju.
Naknade postaju sve značajnija stavka agrobudžeta
Da će iznos staračkih naknada, iako nisu aktivna mjera za razvoj poljoprivrede, značajno opteretiti agrobudžet, pokazuju uporedni podaci za protekle godine.
U 2019. godini ukupan iznos staračkih naknada je vrijedio 3,3 miliona eura, dok je agrobudžet bio, iz kojeg su isplaćivane, 52 miliona. Tada su staračke naknade činile 6,3 odsto agrobudžeta.
U ovoj godini je za staračke naknade bilo potrebno 7,5 miliona eura, a ukupan Agrobudžet je iznosio 66 miliona. Staračke naknade su činile 11,3 odsto tog budžeta. Takođe, polovina uporednog rasta Agrobudžeta odnosila se na povećanje staračkih naknada.
Ukoliko bi se ukupni agrobudžet za 2024. godinu povećao za deset odsto u odnosu na ovu godinu, što je bio najčešći rast proteklih godina, on bi iznosio 72 miliona eura. Stavka za staračke naknade bi iznosila 13 miliona i činila bi 18 odsto ukupnog agrobudžeta.
Bonus video:
