Crna Gora je na dobrom putu da u pregovorima sa EU uskoro zatvori Poglavlje 20 - Preduzetništvo i industrijska politika jer se radi na završnom mjerilu, rekao je šef radne grupe za ovo poglavlje Dragan Kujović.
“Kada je riječ o Poglavlju 20 dinamično se radi na završnom mjerilu, tj. na implementaciji Industrijske politike Crne Gore do 2020. godine i sprovođenju višegodišnjeg Akcionog plana za realizaciju ciljeva utvrđenih Industrijskom politikom, ne samo u cilju zatvaranja pregovora u ovom poglavlju, nego prvenstveno radi pozitivnih efekata koje primjena evropske politike i standarda u ovoj sferi donose sveukupnom razvoju crnogorske ekonomije”, kazao je “Vijestima” Kujović koji je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije.
On je objasnio da se mjerila za zatvaranje razlikuju od mjerila za otvaranje, jer često podrazumijevaju i uspješnu implementaciju, što je podložno ocjeni Evropske komisije (EK), pa samim tim dinamika ispunjenja mjerila za zatvaranje ne zavisi isključivo od Crne Gore.
“U svakom slučaju, na dobrom smo putu da postignemo da ovo poglavlje uđe u grupu onih koje ćemo zatvoriti u skorijem periodu”, saopštio je Kujović.
Prema njegovim riječima, članstvo u EU treba da omogući bolji preduzetnički ambijent i unaprijedi inovativnost i sticanje specifičnih preduzetničkih znanja i vještina, razmjenu iskustava i znanja, podstakne veća ulaganja i investicije, doprinese razvoju i modernizaciji industrijske proizvodnje, stvori pretpostavke za internacionalizaciju preduzeća.
“Bolje poslovno okruženje za preduzeća značiće manje administrativnih barijera i promjena u zakonskoj regulativi, a samim tim i olakšavanje poslovanja. Sa druge strane povećava se raspoloživost i diverzifikacija izvora finansiranja, odnosno pristup različitim fondovima i programima EU poput Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizont 2020 i Programa za konkurentnost malih i srednjih preduzeća COSME, kao i fondova rizičnog kapitala”, naveo je Kujović.
Dodaje da uz pomoć evropskih fondova preduzeća bi trebalo da se usmjere na povećanje sopstvenog inovacionog kapaciteta, da bi mogli da proizvode i izvoze proizvode sa većom dodatom vrijednošću i obezbijede veći sopstveni profit.
“Upravo je jedna od najvećih koristi članstva u EU olakšana trgovina i pristup jedinstvenom tržištu EU od 500 miliona ljudi i unapređenje izvoza robe sa višim stepenom prerade. Pristup jedinstvenom tržištu omogućava i prenos znanja i metoda poslovanja, poslovnih praksi kroz intenzivniju saradnju sa razvijenijim inostranim preduzećima. Takođe, usvajanje međunarodnih standarda omogućiće uključivanje u evropske i međunarodne integracione tokove i omogućiti slobodan protok robe i usluga crnogorskih preduzeća”, rekao je Kujović.
Sve to, kako kaže, iziskuje promjene i prilagođavanja, ali svako usaglašavanje sa EU standardima zahtijeva i dalje jačanje administrativnih kapaciteta i unapređenje koordinacije u realizaciji planiranih zadataka.
Kujović je naveo da su, pored ključnog, sveobuhvatnog strateškog dokumenta Industrijska politika, donijeti i brojni pojedinačni strategijski i zakonodavni akti u cilju harmonizacije s politikama EU koje uređuju oblast preduzetničke politike u najširem smislu, politike malih i srednjih preduzeća i unapređenja poslovnog ambijenta, kao i brojnih sektorskih politika, poput politike turizma, inovacija, građevinarstva, saobraćaja i pomorske industrije, metalne, drvne, hemijske industrije i dr.
“Implementacijom raznovrsnih nacionalnih programa podrške za razvoj preduzetništva, MSP i industrije, podsticaja za direktne investicije, razvoj biznis zona (nacionalnih i lokalnih), podsticajima u oblasti agroindustrije, poreskim olakšicama u turizmu, energetici i dr. u kombinaciji sa mjerama i programima u oblasti tržišta rada, obrazovanja, nauke, a potpomognuto raspoloživim sredstvima iz programa EU, IPA sredstava i drugih, očekivanja su da će se stvoriti uslovi za realizaciju strateških ciljeva Industrijske politike, odnosno povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije. Samim tim, uspješna implementacija je jedini preduslov za zatavaranje pregovaračkog poglavlja, koje ćemo uz dobar tempo kojim smo krenuli, nadamo se uskoro i privremeno zatvoriti”, kazao je Kujović.
On je naveo da se u poglavlju Preduzetnička i industrijska politika, pravna tekovina samo u manjoj mjeri odnosi na transponovanje direktiva i uvođenje regulativa koje bi zahtijevale značajnije zakonske promjene.
“U tom kontekstu, u pitanju je manji broj zakona koji su, shodno Programu pristupanja Crne Gore EU, preostali za usvajanje, i to zakon o planiranju i izgradnji objekata, Zakon o turizmu, izmjene i dopune Zakona o skijalištima, izmjene i dopune Zakona o turističkim organizacijama”, rekao je Kujović.
"Tvrđi dio" su kašnjenja u plaćanju
Kujović objašnjava da je Poglavlje 20 poglavlje u kojem se pravna tekovina EU sastoji od principa i instrumenata politike koji se uglavnom odražavaju kroz saopštenja, preporuke i zaključke Savjeta, a veliki dio njih sprovodi se kroz programe EU. Dio poglavlja su i sektorske politike.
“U ovom poglavlju ne postoje oblasti koje nisu u potpunosti usaglašene ili veoma izazovne za usklađivanje. Oblast koja bi se mogla izdvojiti kao tzv. 'tvrđi' dio pravne tekovine je Direktiva o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama, čije potpuno usklađivanje slijedi do dana pristupanja. Crna Gora trenutno primjenjuje osnovna načela Direktive 2011/7/EU o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama i već su u značajnoj mjeri usklađeni propisi sa ovom Direktivom i do dana pristupanja će proces usklađivanja biti u potpunosti zaokružen. Crna Gora ne očekuje poteškoće u sprovođenju pravne tekovine, kao ni ispunjavanju preostalih obaveza iz ovog poglavlja, pa samim tim ni tokom pregovaračkog procesa”, rekao je Kujović.
Bonus video:
