Novac za "1000 plus" i dalje u budžetu

Vlada za 2024. planirala 10 miliona pozajmice od CEB-a za nastavak projekta rješavanja stambenih pitanje po povoljnijim uslovima. Realizacija upitna zbog velikog rasta cijena nekretnina i kamatnih stopa

5368 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Vlada je i za narednu godinu projektovala u budžet 10 miliona eura pozajmice od Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta “1000 plus” koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima.

Ovaj projekat je bio i u ovogodišnjem budžetu, ali do njegove realizacije nije došlo. Razlog za to su što banke i građevinske kompanije nijesu bile zainteresovane za njegovu realizaciju po starim uslovima po kojim su realizovane prethodne četiri faze. Uz to, problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa prošle godine.

Ukupna vrijednost pete faze projekta je 20 miliona eura, od kojih 50 odsto iznosa obezbjeđuje država sredstvima zajma kod CEB-a, dok 50 odsto iznosa obezbjeđuju komercijalne banke koje su prijavile učešće u projektu.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora su ranije kazali “Vijestima” da je neophodno da dođe do stabilizacije cijena i iznosa kamata kako bi projekat mogao uspješno da se realizuje.

U prethodnoj, četvrtoj fazi, kamata je bila 2,99 odsto uz troškove obrade od 0,3 osto, dok je tadašnji uslov bio da maksimalna ponuđena cijena kvadrata može biti 1.100 eura. Tada je prosječna efektivna komercijalna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 4,8 odsto.

U posljednjem kvartalu 2020. godine, kada je određen uslov da maksimalna cijena kvadrata može biti do 1.100 eura, prosječna cijena kvadrata u novogradnji, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u komercijalnoj prodaji na nivou Crne Gore iznosila je 1.160, a u Podgorici je bila 1.180 eura.

Cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore, od septembra 2021. godine do istog mjeseca ove godine, porasla je sa 1.203 na 1.647 eura, pokazuju uporedni podaci Uprave za statistiku Monstat.

Odnosno za dvije godine cijena kvadrata stana, na nivou države, povećana je za 443 eura ili za 37 odsto.

Izvor “Vijesti” iz građevinskog sektora kazao je nedavno da je nakon pandemije i na početku ratnih sukoba u Ukrajini do rasta cijena stanova dolazilo zbog poremećaja na tržištu građevinskih materijala i povećanja troškova, dok je sada glavni razlog za rast veliko interesovanje stranaca za kupovinu stanova.

“Dok god postoji interesovanje stranaca da po ovim iznosima kupuju stanove, cijene neće padati”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Bonus video: