Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatrao je Predlog zakona o budžetu za 2024., kojim su izvorni prihodi za narednu godinu planirani na 2,7 milijardi eura a izdaci na 3,48 milijardi eura. Državnoj kasi tako nedostaje oko 700 milona eura.
Osim toga, Odbor je razmatrao i set zakona kojima se mora stvoriti osnov za primjenu budžeta za narednu godinu. Konkretno, diskutovalo se o odluci o zaduživanju, dopuni Zakona o akcizama, finansiranju lokalne samouprave, budžetu i fiskalnoj odgovornosti i igrama na sreću.
Riječ je o tematskoj sjednici u kojoj su učestvovali predstavnici privrede, Sindikata, finansijskog sektora odnosno Državne revizorske instituicije, Centralne banke... Naredna sjednica, zakazana je za petak 22. decembra.
Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura a dodatno se može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, čime bi ako dobije podršku poslanika, ukupno zaduženje moglo biti dvije milijarde eura.
Ministar finansija Novica Vuković pojasnio je da će novo zaduživanje 2024. i 2026. biti urađeno isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i otplatu starih dugova. Dodao je da će kroz kapitalni budžet u naredne tri godine biti 760 miliona eura.
"Uz kapitalni budžet biće finansirani samo projekti čiji stepen pripremljenosti omogućava ubrzavanje investicionog ciklusa. U cilju ravnomjernijeg regionalnog razvoja kroz izmjenu ustupanja procenata poreza na dohodak fizičkih lica, obezbijeđena su dodatna sredstva za finansiranje opština na sjeveru", kazao je on.
Član Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović naglasio je da je primarni deficit negativan i da fiskalna pravila nalažu planiranje pozitivnog rezultata, što je kako je kazao, možda jedna od manjkavosti vezana za fiskalnu usklađenost i pravila ponašanja.
On je dodao i da mandatorni izdaci budžeta brzo rastu, što znači da su rezultat donošenja ili izmjene sistemskih propisa vezanih za socijalna davanja.
Dabović je kazao i da Vlada u odnosu na budžet planira skromno zaduženje ali i da ne zavidi Ministarstvu finansija na narednoj godini, u kojoj je rekao da će biti dosta problema.
"Kada je u pitanju plan za 2024. nedostajući novac za Fond PIO, ako uporedimo potrošnju Fonda sa namjenskim izvorima finansiranja, je 184 miliona. Za Fond zdravstva 421 miliona i 31 miliona eura za Zavod za zapošljavanje", kazao je Dabović.
On je dodao da je to tačka rizika te da sugerišu da se obrati pažnja jer se zakonske obaveze moraju izvršavati. Istakao je i da programski budžet ima mnogo kvalitetnije indikatore ali i veliki broj programa i potprograma, bez ciljeva i indikatora.
Direktorica sektora za finansijsku stabilnost, istraživanje i statistiku Centralne banke Marijana Mitrović Mijatović, istakla je da je rizik smanjen tokom ove godine te da predložene osnove, čine budžet za 2024. realnim, održivim i socjalno orijentisanim.
Dodala je da smatraju da je zaduženje od 1,15 milijardi najveći rizik za fiskalnu politiku i da žele sagledavanje cjelokupne situacije jer su trenutni uslovi zahtjevni i mogu biti pogoršani.
"Manji priliv direktnih stranih investicija i smanjeni priliv doznaka, mogao bi ugroziti privatnu potošnju i negativno uticati na prihode. Napominjemo da je ostvarenje prihoda trebalo posmatrati u kontinuitetu", naglasila je ona.
Traže propisano
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kazao je da niko od predstavnika Vlade nije otvorio Granski kolektivni ugovor (GKU) za taj sektor te da se on odnosi na 26 hiljada zaposlenih. On je dodao da prema tom dokumentu plate tom sektoru u 2024. i 2025. trebale bi da porastu za najmanje deset odsto.
Rakočević je naglasio da će tražiti sastanke sa poslaničkim klubovima, kako bi se i u njihovo ime predložio amandman na zakon o budžetu i plate uvećale za deset odsto.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović podsjetio je da je GKU za njihov sektor potpisan 2022., te da je uvećanje plate u januaru ove godine trebalo da iznosi 20 odsto, januara 2024. deset i još deset odsto 2025.
"To je potpisano od strane 43 Vlade i Sindikata. GKU može da se mijenja ako ga izmijenimo, nismo razgovarali o tome pa je potpisani ostao na snazi", kazao je on.
On je naveo da povećanje od deset odsto za 2024. ne postoji u budžetu, te da premijer Spajić pravdao smjernicama koje mu je ostavila prethodna Vlada Dritana Abazovića.
"Sa pravne strane ovo doživljavamo kao grubo kršenje GKU, i radnici su nezadovoljni", kazao je on.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica istakao je da nisu protiv visokih plata u javnoj upravi ali da u budžetu, ne vidi šta je preduzeto kako bi se velika, skupa, neefikasna administracija umanjila ili poboljšala.
Predsjednik asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković dodao je i da želi da vidi koje opštine nisu pokrenule projekte planirane kapitalnim budžetom
Da će sjeverne opštine prema budžetu dobiti desetak miliona ali da se boji da to neće biti dovoljno, kazao je predsjednik opštine Bijelo Poljo Petar Smolović- On je pojasnio da žele da se to pitanje riješi sistemski i da ne zavise od volje Vlade i opština.
"Tražimo da ozbiljno razmtrimo zakon o finansiranju lokalne uprave i da formiramo radni tim za detaljnu analizu", kazao je Smolović.
On je naglasio da postoje i specifičnosti među opštinama i da ne žele da se uzima isti novac od malih i većih lokalnih samouprava, i da žele sistemski zakon kojim će se ta pitanja regulisati.
Direktor NVO Udruženje boraca ratova od 1990. godine Radan Nikolić, kazao je da je zakon o izmjenama Zakona o boračko-invalidskoj zaštiti ostao mrtvo slovo na papiru jer ga nisu potpisali predsjednici Milo Đukanović i Jakov Milatović.
"Bio je to šok za naše ranjivo i diskriminisano članstvo, koje je zaobiđeno i programom "Evropa sad 1" i "2"", kazao je on.
Naveo je da su tokom novembra predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću uputili zahtjev da se hitno po skraćenom postupku ovaj zakon stavi u parlamentarnu proceduru, kako bi stupio na snagu u januaru 2024.
Istraživač javnih politika u NVO "Institut alternativa" Marko Sošić naglasio je da uštede na rashodnoj strani budžeta, koje su prema najavama 34 miliona eura, nisu pronašli.
On je naveo da se radi o uštedi na pozicijama koje nisu u funkciji “stvaranja nove vrijednosti” te da ih nisu našli, te da su pronašli povećanje za deset odsto tekućeg budžeta.
“Mislim da parlament ne smije pristati na takvo predstavljanje budžeta i mora obavezati Vladu da sprovede dubinske analize budžeta. Ova priča 200 miliona, 34 miliona, nije potvrđena brojakama i smatramo da poslanici na nju ne treba da pristanu”, istakao je on.
Dodao je da je novi zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, mijenjan 12 puta i da se sada odnosi samo na javne funkcionere. Kako je kazao, predlažu da poslanici uz ovaj zakon, usvoje zaključak kojim će obavezati Vladu da ga stavi u program rada i u prvom kvartalu 2024. dovede red u ovu oblast.
On je zatražio i da se pokrene zasebna rasprava o ugovorima o djelu, kako uprave ne bi mogle da zapošljavaju van procedura i troše milione eura.
“Mi smo godinama pokušalai da dobijemo dokumentaciju o budžetskoj rezervi i saznali smo da je dokumentacija o raspodjeli do 2020. godine spaljena, prije nego što smo mogli da vidimo kome je data i na koji način", dodao je on.
Direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović je u završnom komentaru kazao da su pokušali prihode da projektuju konzervativnije, a da su rashodi odraz mandatornih prihoda.
On je rekao da planiraju reformske mjere i da treba imati strpljenja kako bi se vidio rast zarada te da to ne treba raditi selektivno. Kada je u pitanju kapitalni budžet, kazao je da on nije savršen ali da su pokušali da naprave iskorak i da je cilj da se naredne godine 90 projekata finalizuje.
Paunović je dodao da će 17 miliona biti izdvojeno za projektovanje.
„Pokušavamo da napravimo budžet koji će odraziti fiskalnu konsolidaciju. Bojim se da u postojećim okolonostima nemamo prostora za značajna sistemska uvećanja, uspjeli smo integrisati povećanje minimalne penzije“, kazao je Paunović.
Bonus video:
