Predlog budžeta za narednu godinu je za predstavnike Ministarstva finansija i parlamentarne vladajuće koalicije “mjera mogućeg”, dok je za opoziciju on neodrživ jer nije jasno navedeno na osnovu čega se očekuje rast prihoda od 300 miliona eura u odnosu na ovu godinu.
To su pretežni stavovi obje strane na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, na kojoj ni predstavnici Ministarstva finansija više nisu čvrsto branili predizborna obećanja o prosječnoj plati od 1.000 eura, minimalnoj od 700 i potpunoj zaposlenosti nakon 12 mjesti od formiranja Vlade.
Nakon više “prozivki” poslanika URA Miloša Konatara da kažu gdje se u budžetu nalaze obećanja iz programa “Evropa sad 2”, ministar finansija Novica Vuković kazao je da će početkom naredne godine biti urađena nova analiza i fiskalna strategija, kao i reforma i racionalizacija javne uprave, smanjenje dažbina, pobojšanje uslova poslovanja i pokretanje izgradnje nove dionice auto-puta, što će sve doprijeniti rastu ekonomske aktivnosti da se krajem 2024. ili početkom 2025. godine poboljša životni standard. Ministar je kazao da je povećanje minimalne penzije na 450 eura samo prvi korak u poboljšanju životnog standarda.
Konatar je pitao na osnovu čega se izabrala ta granica minimalne penzije od 450 eura, “da li zbog toga što lijepo izgleda na bilobordu”.
“Zašto ste izabrali samo jednu grupu penzionera da im povećate penzije, a zanemarili ostale i korisnike socijalne pomoći. Mislim da smo tu sumu od 105 miliona koliko je potrebno za povećanje minimalne penzije mogli pravednije da iskoristimo. Da povećamo primanja i srazmjernim penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koje su najugroženije kategorije a njima se ništa ne pomaže. Da li ste izabrali samo ovu kategoriju penzionera jer je najveća i polotički najisplativija”, kazao je Konatar.
Poslanik DPS-a i bivši dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović, kazao je da iz budžeta ne vidi jasan koncept na osnovu kojeg se očekuje rast prihoda jer nema novih ekonomskih aktivnosti.
On je naveo da se predlogom budžeta očekuje u 2024. godini povećanje prihoda od PDV-a za 170 miliona, od poreza i doprinosa na zarade se očekuje više za 117 miliona, od akciza se očekuje dodatnih 70 miliona, a od poreza na dobit više za 30 miliona...
Milović je naveo da je to nerealni prikaz koji je suviše optimističan, zbog čega je apelovao da Ministarstvo zauzme konzervativniji pristup, kao i da mu plan prihoda liči na kockanje - “treba nam ovoliko novca za obećanja, e ajmo sada da upišemo prihode onoliko koliko nam treba”.
“Ne treba građanima pričati da će iduće godine živjeti bolje, ako nema osnove da se to i desi”, naveo je Milović.
On je kazao i da će rashodi u narednoj godini biti za milijardu veći nego u 2019. godini, kao i da do usvajanja budžeta očekuje više amandmana vladajuće koaliciji koji će uticati nepovoljno na fiskalnu poziciju.
Poslanik SD-a Boris Mugoša zamjerio je što se uz budžet predlaže pet finansijskih zakona bez javne rasprave, kao i da to postaje negativna praksa koju treba mijenjati.
On je kazao da su podaci o predviđenom rastu budžetskih prihoda “nategnuti”, kao i da se cijeli plan bazira na nastavku rasta potrošnje.
“Očekuje se da će veliki broj stranaca koji boravi u Crnoj Gori i dalje trošiti značajne količine novca. Upitno je da li ga oni više imaju”, kazao je Mugoša.
Ukazao je i da će naredno godine samo za isplate plata u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja biti potrebno 1,7 milijardi eura.
“Što više pričamo o reformi i racionalizaciji javne uprave imamo sve više zaposlenih na budžetu. Imamo nastavak negativne prakse o ogromnom zapošljavanju na osnovu ugovora o djelu, što je sadašnja vlast kada je bila opozicija kritikovala. Ukupno za ugovore o djelu je predviđeno 20 miliona, od čega se tri opavdana, za angažovanje popisivača i instruktora za popis. Podsjećam na ranije mišljenje Državne revizorske institucije da su takva angažovanja radnika nepotrebna i da ih je većina mimo zakona. To je decenijski problem koji se sve više usložnjava”, kazao je Mugoša.
On je predložio i da se povećaju davanja za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, koji su prema zakonu najsiromašniji građani, a da su njihova primanja ostala na 75-85 eura.
Subvencije za OSI i dalje prazne kasu Zavoda
Crna Gora bi trebalo da radi na ograničavanju visine subvencija zarada za zapošljavanje lica sa invaliditetom, jer broj prijavljenih poslodavaca konstantno raste i stvara budžetska opterećenja.
To je na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kazao vršilac dužnosti direktora Zavoda za zapošljavanje Gzim Hajdinaga.
Prema tom Zakonu, poslodavcima koji zaposle osobe sa invaliditetom uplaćuju se subvencije na zarade u zavisnosti od obima invaliditeta, a može iznositi do 75 odsto bruto zarade na koju je prijavljena ta osoba. Kao što su “Vijesti” ranije pisale, postoje osobe sa invaliditetom koje su osnovale svoje firme i sami sebe prijavili na zarade i preko osam hiljada eura, od čega im država uplaćuje oko 6,3 hiljade eura.
Sadašnji zakon ne predviđa ograničenja visine zarade koja se subvencioniše, kao ni mogućnosti kontrola tih zarada, odnosno da li se one obračunavaju na osnovu stvarnog učinka tog radnika i njegovog doprinosa preduzeću, što omogućava i zloupotrebe.
Hajdinaga je dodao da je broj lica sa invaliditetom u decembru prošle godine bio 2,97 hiljada te da je sada 4,25 hiljada. On je dodao da ako se trend rasta nastavi, da im za subvencije plata neće biti dovoljan ni novac predviđen predlogom budžeta za 2024. Kako je kazao, već su se obratili resorima da im projektovani novac za narednu godinu, neće biti dovoljan.
“Mi smo kandidovali budžet od 77 miliona eura a dobili 55 miliona, što znači da smo dobiili 71 odsto od predviđenog budžeta”, kazao je on komentarišući predlog budžeta za 2024.
On je dodao da im nije bilo dovoljno ni 14 miliona koje su projektovali budžetom za 2023, te da su rebalansom dobili još 13 miliona eura. Ove prijave poslodavaca da zapošljavaju osobe sa invaliditetom na zarade od po nekoliko hiljada eura, dovele su u bankrot Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom zbog čega mu Vlada kroz rebalans budžeta mora doplatila 13 miliona eura.
Bonus video:
