Radnici nekadašnje "Primorke" podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv onih koji su učestvovali u privatizaciji te kompanije, a koje su u prijavi nazvali kriminalnom grupom.
Podnijeli su prijavu protiv tadašnjeg ministra finansija Igora Lukšića i tadašnjeg premijera Mila Đukanovića koje su okarakterisali "kao vođe organizovane kriminalne grupe (OKG)".
Krivičnu prijavu su predali zbog, kako su naveli, organizovanja kriminalne grupe ili učešća u njoj radi sticanja protiv pravne imovinske koristi, zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju, zloupotrebe u privrednom poslovanju, kršenja ustavnih prava radnika i njihovih porodica i "mnoga druga krivična djela koja će tužilaštvo kroz svoj rad ustanoviti na osnovu istrage i dostavljenih dokaza".
Jedan od potpisnika te prijave, Edin Begzić, "Vijestima" je kazao da su je dugo pripremali jer su htjeli da bude neosporiva.
"Kada su bila hapšenja povodom slučaja 'Primorka' 2017. godine uhapšeni su samo privatnici. Jedan čovjek, jedna osoba iz državnih redova nije odgovarala iako i vrapci na grani znaju da država stoji iza toga", odgovorio je Begzić na pitanje koji su glavni motivi za podnošenje prijave.
On smatra da je nemoguće da jedan privatnik, jedna banka prevare državu i čitav državni sistem i da uzmu, ne jednom, nego dva puta više od pet miliona iz budžeta a da nema odgovornosti državnih službenika.
Prijava na 216 strana koju su radnici dostavili SDT-u sadrži 70 dokumenata koje su oni ponudili kao dokazni materijal za iznijete tvrdnje.
"Vrijeme će pokazati da li je gospodin Novović i ljudi u SDT-u zaista neko ko želi da riješi slučaj Primorka ili su novi Milivoje Katnić i Ivica Stanković koji će napraviti par prividnih hapšenja kako bi izgledalo kao da sistem radi svoj posao", poručio je Begzić.
Prijava je podnijeta i protiv Ivice Stankovića, Milivoja Katnića, Mire Samardžić, Ivana Medojevića, Dragana Rakočevića, Ivana Kovačevića, Veljka Rakočevića, Žarka Ostojića, Predraga Stamatovića, Aleksandra Damjanovića, Dritana Abazovića i još 15 osoba iz tadašnje državne uprave uključujući službenike Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede, Privrednog suda, Tužilaštva...
Radnici "Primorke" ovom krivičnom prijavom, u koju su "Vijesti" imale uvid, obuhvatili su i sve članove 37. i 38. Vlade Crne Gore na čijem čelu je bio Milo Đukanović. Samo neki od njih su i tadašnji ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalameperović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović i ostatak 37. saziva Vlade Crne Gore.
Među cijelim sazivom 38. Vlade Crne Gore su i bivši potpredsjednik Vlade Svetozar Marović, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, Ministar inostranih poslova Milan Roćen i svi ostali uključujući Ivana Brajovića, Branimira Gvozdenovića, Slavoljuba Stijepovića...
U krivičnoj prijavi koju pored Begzića potpisuju Dragan Rondović i Gojko Bošković piše da "zbog same zaštite države i državnog novca koji je ova OKG uzela iz budžeta kao i uništavanje državne imovine koja je višemilionske vrijednosti molimo Vas da i zbog samih radnika i njihovih porodica ovaj slučaj zavedete pod prioritetno hitno i da po prijemu ove krivične prijave pokrenete istragu bez odlaganja iako nam je odlično poznato da radite umanjenim kapacitetom".
Oni su, kako navode, ovo tražili iz više razloga. Prvi su radnici koji su decenijama radili u ovoj kompaniji, iako imaju uslova za penziju, ne mogu je ostvariti jer novac koji je trebao biti dat za socijalni program odnosno povezivanje radnog staža je otuđen od, kako piše u prijavi "strane navedene OKG".
Navode i da radnici iako su redovno radili nisu primili plate za njihov rad kao i druge mnoge benefite proistekle iz njihovog rada.
"Zbog svega navedenog radnici imaju namjeru potražiti zaštitu svojih prava pred Evropskim sudom ljudskih prava u Strazburu kao i odgovarajuću finansijsku nadoknadu od države Crne Gore jer će se istragom lako utvrditi da je šteta pričinjena od strane njenih službenika tj. od same države Crne Gore“, piše u krivičnoj prijavi upućenoj Novoviću.
Dug od preko 600 hiljada eura zastarijeva 10. januara
Bivši radnici AD "Primorka" u razne pravne sporove krenuli su još 2008. godine ali i dalje nemaju isplaćena potraživanja. Procjenjuje se da se za 165 radnika duguje između 500 i 600 hiljada eura uz dodatna dugovanja za penzijsko osiguranje čiji tačan iznos još uvijek procjenjuju.
Taj dug će, zbog presude Ustavnog suda oko ustavnosti Zakona o PIO i izmjenama Vlada Crne Gore iz decembra 2023. godine, zastarjeti 10 januara ove godine.
U obraćanju sredinom decembra prošle godine kazali su da je neshvatljivo da se Socijalni savjet ni jednom riječju nije bavio problemima bivših radnika, nazvanih "žrtve tranzicije", ako se zna da od 10. januara nastupa zastarjelost potraživanja po osnovu rada nastalih od 2008. do 2024. godine.
"Svima je u državi Crnoj Gori opšte poznato da je ogroman broj radnika ostao kako bez zarada, tako i bez doprinosa, jer iz stečajne mase nije bilo sredstava za naplatu tih potraživanja, dok kod Fonda rada, kao javno pravnog organa, to nije moguće iz razloga što je odredbama tog zakona pravo na isplatu ograničeno i isto daje pravo bivše zaposlenim za čijim radom je prestala potreba na dan stečaja kao i šest mjeseci prije otvaranja stečaja“, saopštili su tada ispred bivših radnike Primorke Dragan Rondović, Gojko Bošković i Dragica Dragović.
Zbog toga, radnici će Centru za alternativno rješavanje sporova, kako su najavili u razgovoru sa "Vijestima", podnijeti predlog za pokretanje postupka medijacije radi što bržeg i efikasnijeg rješavanja ovog spora.
U tom predloga piše da su predmet spora neisplaćene naknade na osnovu radnog angažmana, prekovremenih sati, prazničnih dana, neiskorištenih godišnjih odmora, toplih obroka, regresa, zimnice i penzija.
Bonus video:
