Cijene Ski-centra “Kolašin 1600” u prosjeku su veće za petinu u odnosu na prošlu godinu, pa će ljubitelji snijega za jednodnevnu ulaznicu morati da izdvoje 25 eura, dok će objedinjeni ski-pas i korišćenje usluga skijališta “Kolašin 1450” koštati 35 eura, ukoliko državna i privatna firma postignu dogovor.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević. On je pojasnio da odluka o objedinjenom ski-pasu još nije zvanična, ali da su na pragu dogovora sa susjednim skijaškim centrom, u vlasništvu Zorana Ćoća Bećirovića.
Nedostatak snijega u decembru je državnoj firmi na kraju 2022. donio minus od 230 hiljada eura, a na to je uticalo i kašnjenje skijaške sezone, više zaposlenih radi otvaranja šestosjedne žičare K7 i otvaranje desetak kilometara novih staza.
Slično se dešava i ove godine, snježnih padavina nema dovoljno, a meteo prognoze trenutno ne ulivaju optimizam...
Milošević je naglasio da nemaju konačne brojke, ali da su 2023. završili sa plusom, koji je procijenio na oko 50 hiljada eura. Državna Skijališta rukovode ski-centrima “Kolašin 1600”, “Cmiljača”, “Žarski”, “Jelovica”, “Torine”, kao i planinskim centrom “Komovi”.
Poskupljenje “srazmjerno povećanju životnog standarda”
Cijene usluga na Ski-centru “Kolašin 1600” u odnosu prethodnu zimsku sezonu, uvećane su u prosjeku za 20 odsto, a to je učinjeno srazmjerno sa povećanjem životnog standarda, naveo je Milošević.
Tako će ski-pas za jednu osobu ove godine koštati 25 eura, uz popuste za kupovinu višednevnog ski-pasa.
“Konkretno, za sedmodnevni ski-pas treba izdvojiti 105 eura, pa tako ispada da je dnevna cijena 15 eura. Za djecu do 14 godina jednodnevni ski-pas je 16,5 eura, dok je sedmodnevni 75,5 eura. U usvojenom cjenovniku imamo popuste za stanovnike opština Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevica, kao i za članove Gorske službe spasavanja i Skijaškog saveza Crne Gore”, naglasio je Milošević.
Prošle godine jednodnevni ski-pas koštao je 20 eura, dok je za 25 bilo moguće koristiti i usluge Ski-centra “1600” i susjednog “Kolašin 1450”, deset manje nego ove godine.
Iako je prvobitno saopštio da ove dvojne ulaznice neće biti zbog nepostizanja dogovora oko raspodjele dobiti, Milošević je naglasio da su sada na pragu saradnje sa komšijskim skijalištem. Pojasnio je da su postigli usmenu saglasnost i da sada čeka potvrdu kompanije “Kolašin 1450”, nakon čega konačnu odluku mora da usvoji Odbor direktora.
On je pojasnio da je na ovoj vrsti dogovora prethodne godine insistiralo Ministarstvo ekonomskog razvoja, ali da tada ugovor o raspodjeli dobiti nije potpisan. Naveo je da dva ski-centra imaju različito viđenje parametara za raspodjelu dobiti, te da se državna kompanija samofinansira i mora da štiti svoje interese.
Nedostatak snijega u decembru i januaru i ove godine značajno utiče na posjećenost Kolašina, a “Vijesti” su ranije objavile da su masovno otkazivane rezervacije u privatnom smještaju.
Milošević je kazao da zbog manjka snijega i oni trpe i da, nažalost, još čekaju. Slično je, kako je naglasio, bilo i prošle godine, kada su sa aktivnim radom počeli 21. januara.
Upitan o projektu vještačkog osnježavanja, koji poslovanje djelimično omogućava kada padavina nema dovoljno, Milošević je naveo da je u 2023. godini Uprava za kapitalne projekte (UKP) raspisala javni poziv za dovođenje vode do ski-centara i hotelskih naselja koja su u izgradnji, ali da projekat nije realizovan zbog problema sa mještanima i izmjena planske dokumentacije. Dodao je da se bez vještačkog osnježavanja ne može sa sigurnošću planirati zimska sezona, ali i da tog koraka nema bez vode.
“Obaveza Skijališta Crne Gore je da po dobijanju urbanističko-tehničkih uslova od nadležnih organa dostavi projekti zadatak nadležnom ministarstvu na dalji postupak. Po početku realizacije, a nadamo se da će to biti u skorijoj budućnosti, naša obaveza je da pratimo realizaciju samog projekta, dajemo sugestije i primjedbe”, naglasio je Milošević.
Istakao je da ekonomska isplativost projekta nije povezana samo sa tim ski-centrom, već sa cjelokupnom opštinom, posebno jer su tokom 2023. imali (svega) 50 skijaških dana sa punim kapacitetom.
Fokus na sportskoj ponudi
Milošević je naglasio da sa Vladom, odnosno Ministarstvom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i UKP rade na unapređenju sportske infrastrukture. Istakao je da žele veću ponudu i prihode, pa trenutno rade na bobu na šini, čiji su projektni zadatak dostavili Ministarstvu turizma i za koji očekuju da bude realizovan u 2024. godini.
Milošević je kazao da planiraju unapređenje biciklističkih staza i razvoj te discipline, kao jedan od glavnih dijelova ponude. Naveo je da je pri kraju izgradnja ski-lifta dugog 400 metara, dok će naredni, dug 800 metara, u ponudi biti naredne zimske sezone.
Za sedmodnevni ski-pas treba izdvojiti 105 eura pa tako ispada da je dnevna cijena 15 eura. Za djecu do 14 godina jednodnevni ski-pas je 16,5 eura, dok je sedmodnevni 75,5 eura
Skijališta u oktobru, novembru i do polovine decembra, kako je pojasnio MIlošević, ne ostvaruju prihode, već se radi na redovnim remontima, servisiranju i drugim priprema za početak sezone. Naveo je da su im ukupni prihodi za devet mjeseci 2023. bili 1,72 miliona eura, a rashodi 1,37 miliona eura, te da su godinu završili sa plusom od oko 50 hiljada eura.
“Nakon trećeg kvartala 2023. godine kompanija je ostvarila dobit u iznosu od 345.827 eura”, naglasio je Milošević.
Dodao je da su im prihodi od prodaje usluga u odnosu na isti period 2022. gotovo 60 odsto veći, ali od ugostiteljstva, i to 17 odsto.
Milošević tvrdi da su i prihodi od reklamiranja za isti period za petinu veći, te da su im rashodi oko deset odsto manji.
Naveo je i da su proljetos ostvarili promet od oko 190 hiljada, što je za četvrtinu više nego 2022.
Na pitanje kako su poslovalI proljetos, s obzirom na to da su godinu prije toga imali probleme sa napajanjem strujom radi građevinskih radova na dionici Jezerina-Tunel-Klisura pri čemu su oštećeni elektroenergetski kablovi, Milošević je naglasio da tih problema ljetos nije bilo i da su otklonjeni. Naveo je i da su za tu turističku sezonu ostvarili promet od oko 190 hiljada, što je za četvrtinu više nego 2022.
Zapošljavaju oko 60 radnika
Skijališta Crne Gore imaju 61 stalno zaposlenu osobu koje rade u upravi i administraciji u Podgorici, ski-centru u Kolašinu i kancelariji u Mojkovcu, ali i u kafe baru “Stari most” koji je pod zakupom u istom gradu, kazali su “Vijestima” ranije iz te firme.
Tada su istakli da je dvadesetak radnika angažovano preko Agencije za zapošljavanje, dva po ugovoru o djelu, dok je po državnom programu za stručno osposobljavanje primljeno osam pripravnika.
Snijega sve manje
Prema Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine, klimatske promjene su najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.
Država je, kroz odluku da razvija skijališta sa stazama ispod 1.800 metara nadmorske visine, ignorisala strategiju. Prema dokumentu, snježne padavine do 2030. će se smanjiti za 25 odsto, a nakon toga i za 50 procenata.
Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i ulaganje u sisteme za vještački snijeg.
Bonus video:
