Neodrživo poslovanje zbog nedovoljnih prihoda, negativni finansijski bilansi, milionski poreski dugovi, manjak stručnog kadra uz višak zaposlenih, činjenica da do 70 odsto budžeta ide na plate radnika, samo su neki od problema koji tište željezničke kompanije u većinskom vlasništvu države.
To se, između ostalog, navodi u informaciji o stanju u ovom sektoru koju je usvojila Vlada. Državnu željeznicu čine četiri firme: Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS), Željeznički prevoz (ŽPCG), Željeznička infrastruktura (ŽICG) i “Montekargo”. Izvršna vlast je prije nekoliko dana zadužila Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP), kojim rukovodi Filip Radulović, da do kraja prvog kvartala ove godine izađe sa konkretnim mjerama za unapređenje željeznice.
Prema informaciji, ovaj resor smatra da je potreban hitan rad na reorganizaciji željezničkih firmi, jačanju nezavisnosti Uprave za željeznice, više inspekcija, formiranje službe koja će pratiti investicije, detaljnije provjere biografija onih koji se kandiduju u odbore direktora, donošenje socijalnog programa...
Uz probleme i poreski dugovi
Željezničke kompanije, prema informaciji, ne ostvaruju dovoljno prihoda da bi pokrile troškove poslovanja i većinom imaju negativne finansijske bilanse. Osim toga, poseban problem su i međusobna potraživanja (obaveze za trase, visoki napon, zakup prostora, distributivna električna energija, telefonski impulsi), zbog čega je dug ŽPCG i “Montekarga” prema ŽICG na kraju 2022. premašio 2,5 miliona eura.
Prema podacima sa crne liste najvećih poreskih dužnika sa presjekom stanja na 30. septembar 2023. godine, tri državne željezničke kompanije Poreskoj upravi zajedno duguju više od 15,36 miliona eura. Najveći dug ima ŽPCG - 6,38 miliona eura. Nakon te firme, slijedi ŽICG sa 4,79 miliona i OŽVS sa 4,19 miliona eura. “Montekargo” duguje 1,16 miliona eura, ali je to preduzeće u avgustu 2022. sklopilo Sporazum o reprogramu poreskog duga sa Upravom prihoda i carina.
Među ključnim problemima ističe se i neadekvatna kadrovska struktura, manjak stručnog kadra i kvalifikovane radne snage specijalizovane za željeznicu, ali i preveliki broj zaposlenih u administraciji. Taj problem je, kako se navodi, zajednički za sve četiri firme. Dodatno, piše i da novac opredijeljen budžetom često nije dovoljan za tekuće i investiciono održavanje, jer se većinski koristi za poslovne troškove, od čega do 70 odsto ide na plate.
“Vijesti” već duže vremena pišu o problemima željeznice, između ostalih i tužbi dijela radnika ŽPCG protiv te firme zbog smjena ili promjena radnog mjesta nakon sistematizacije, kašnjenja i brojnih kvarova na vozovima, njihove neispravnosti... Zbog ovih i drugih problema, MSP je predložilo mjere, odnosno na čemu planiraju raditi. Naveli su da je potrebno razmotriti reorganizaciju željezničkih firmi i urgentno djelovati u slučaju firme OŽVS. Kako kažu, aktivno se radi na pronalasku modela spajanja ove kompanije i ŽPCG, isplati manjinskih akcionara, donošenju socijalnog programa...
“Osnivanje službe u okviru MSP koje će se baviti isključivo pitanjem investicija u željeznici (planiranje i trošenje budžetskih sredstava, sredstava iz međunarodnih finansijskih institucija i IPA fondova)”, navodi se među mjerama u dokumentu.
15,36 miliona eura tri željezničke firme duguju Poreskoj upravi
Istakli su da ovaj sektor mora više da koristi finansiranje iz EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura, nivo usluga i ovaj tip saobraćaja promovisao kao ekološki prihvatljiv. MSP smatra da je potrebno i pooštravanje provjere biografije, posebno prilikom predloga za imenovanje članova Odbora direktora neke od ovih kompanija. Ističu da je primijećena tendencija da se u menadžmentu postavljaju osobe bez adekvatnog znanja za upravljanje firmama ili željeznicom.
Žele jaču upravu i inspektore
Neophodno je, kako se navodi u dokumentu, i jačanje željezničke inspekcije i njena efikasnija organizacija, jer u okviru MSP trenutno rade dva inspektora.
“Dva inspektora vrše nadzor nad primjenom propisa, evidentno je da njihov način rada, brojnost i kontrole koje sprovode, ne daju očekivane rezultate. Prije svega, duž pružnog pojasa postoji veliki broj nelegalno izgrađenih objekata koji negativno utiču na bezbjedno odvijanje saobraćaja. Rad kompanija često prate različiti problemi, zbog čega smatramo da bi bolja kontrola primjene propisa i tehničkih specifikacija značajno uticala na efikasniju organizaciju, sa akcentom na podizanje nivoa bezbjednosti”, piše u dokumentu.
Trebalo bi osnovati službu u okviru MSP koja će se baviti isključivo pitanjem investicija u željeznici (planiranje i trošenje budžetskih sredstava, sredstava iz međunarodnih finansijskih institucija i IPA fondova)
Dodatno, tvrde i da Uprava za željeznice mora da dobije nezavisnost u radu, kao organ za bezbjednost i regulatorno tijelo. Navode da se to mora obezbijediti, odnosno da odluke Uprave podliježu isključivo sudskoj provjeri. Ističe se da je to jedno od završnih mjerila za pregovore sa EU, za Poglavlje 14 i da će se jačanjem Uprave dobiti efikasnija kontrola nad primjenom bezbjednosnih propisa. Osim toga, smatraju da je potrebno rješavanje i pitanja komercijalizacije imovine koju koristi ŽICG, ali i nastavak održavanja funkcionalnosti, obnove i modernizacije dotrajale željezničke infrastrukture, dogradnja, rekonstrukcija i adaptacija postojeće i izgradnja nove.
Među pozitivnim koracima, istakli su projekat rekonstrukcije željezničke stanice u Bijelom Polju i njeno otvaranje kao granične-obrtne stanice, što, kako tvrde, unapređuje saobraćaj, pojednostavljuje granične kontrole, smanjuje zadržavanje putnika na granici, poboljšava međunarodnu saradnju...
Osim toga, naveli su da je planiran i remont građevinske i elektrotehničke infrastrukture na dionici Golubovci-Bar kako bi se povećala sigurnost i bezbjednost, kao i da je riječ o dionici dugoj oko 40 kilometara.
Dva inspektora vrše nadzor nad primjenom propisa, evidentno je da njihov način rada, brojnost i kontrole koje sprovode, ne daju očekivane rezultate. Prije svega, duž pružnog pojasa postoji veliki broj nelegalno izgrađenih objekata koji negativno utiču na bezbjedno odvijanje saobraćaja...
Ministar Radulović je “Vijestima” nedavno kazao da je za ovu rekonstrukciju odobreno 112,6 miliona eura, te da je budžetom za ovu godinu planirano 10,5 miliona eura za poboljšanje uslova, održivost i investiciono tekuće održavanje infrastrukture.
Bonus video:
