Ako je suditi po upravo objavljenom Planu javnih nabavki za 2024. Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), ta državna firma i ove godine nastaviće trend minimalnih ulaganja u obalnu infrastrukturu na području opštine Tivat.
JPMD već godinama gotovo da ništa ne ulaže u sanaciju i odranjavanje obalne infrastrukture. U najmanjoj bokeljskoj opštini odakle ta firma godišnje od zakupaca morskg dobra prihoduje preko 900 hiljada eura. Jedino mjesto u kojem Morsko dobro koliko-toliko ulaže na području Tivta je posebni rezervat prirode “Tivatska Solila” čiji je JMD zvanični upravljač, ali se i te investicije većinom svode na povremenu zamjenu dotrajalog drvenog mobilijara, dok o ozbiljnijim zahvatima, prvenstveno onim na regulisanju hidrološkog režima na nekadašnjim poljima za proizvodnju soli i njihovim napojnim kanalima, nema ni govora.
Jedina investicija predviđena za Tivat u Planu javnih nabavki JPMD za ovu godinu je “izvođenje radova na šetalištu od Svetog Roka do Lepetana” za šta je predviđeno svega 50.000 eura sa PDV-om. To je, međutim, samo kap u moru jer je prije tri godine kada je Morsko dobro prvi put najavilo da će krenuti u faznu izgradnju tog 2,3 kilometra dugog lungo mare šetališta, procijenilo da će realizacija tog projekta koštati ukupno 2,4 miliona eura. Do danas, međutim, ni lopata nije zabijena za gradnju šetališta, uprkos brojnim obećanjima direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja i predsjednika Upravnog odbora te državne fime Blaža Rađenovića da će JPMD to sigurno uraditi.
Osim tog simboličnog ulaganja, JPMD će po Planu javnih nabavki za 2024. u Tivtu utrošiti i dio od ukupno 50.000 eura namijenjenih za “uređenje i sanaciju na Tivatskim Solilima i zaštićenim u područjima”, dok će nepunih 23.000 eura koštati “izrada idejnog rješenja i glavnog projekta za regulisanje kanala i vodotoka u rezervatu Tivatska Slila”. Za Tivat u Planu javnih nabavki Morskog dobra za ovu godinu figurira i stavka od 4.500 eura namijenjena za “reviziju projektne dokumentacije za uređenje dijela šetališta na potezu od crkve Svetog Roka do parka Ivovića u dužini od cca 300 metara”.
Morsko dobro lani u Tivta nje uložilo ni centa mimo sitnijih investicija u rezervat prirode Solila i oko 30 hiljada eura koliko je mimo svog Plana javnih nabavki za prošlu godinu ta firma potrošila u gradnju “privremenog vodnog terminala aerodroma Tivat” koji je napravljen mimo važeće planske dokumentacije u opasnoj, tzv. jet blast zoni i na mjestu gdje taj objekat negativno utiče na sigurnost izvođenja vazduhoplovnih operacija na pisti tivatske vazdušne luke.
“S obzirom na obuhvat morskog dobra u Tivtu, potrebe opštine, građana i unapređenju turističke ponude, Javno preduzeće će u 2023. godini otpočeti sa realizacijom projekata u vrijednosti oko 3,5 miliona eura, što je četiri puta više od prihoda koje je ubiralo sa teritorije ove opštine tokom 2022. godine. Takođe, pored navedenih projekata Javno preduzeće će izdvojiti sredstva za uređenje platoa, hitnih sanacija, kao i sredstva za održavanje čistoće na nezakupljenim plažama i obalne infrastrukture”, saopštio je direktor JPMD Mladen Mikijelj pred Novu 2023. godinu, kada se sastao sa gradonačelnikom Tivta Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima.
Ništa od toga, međutim, lani nije ostvareno, a čelnici Morskog dobra u međuvremenu su se pravdali time što je ta firma morala da neplanirano uloži milione eura u preuzimanje trejektne linije u Boki Kotorskoj. Tvrdili su da će nakon toga, ne samo Tivat, nego i svi ostali primorski gradovi u Crnoj Gori imati ogromne benifite od toga što će Morsko dobro umjesto privatnog operatera, gazdovati trajektima i profit od toga ulagati u obalnu infrastrukturu.
“Što se tiče infrastrukturnih projekata u Tivtu, oni neće izostati. Dakle, čak i u većoj mjeri od onoga što smo prihode nabrali prošle godine, ti prihodi biće vraćeni Opštini”, kazao je novinarima 9. juna prošle godine predsjednik UO Morskog dobra Blažo Rađenović.
Ništa od toga nije ostvareno do kraja 2023. godine.
Bonus video:
