Pripajanje kompanije “Održavanje željezničkih voznih sredstava” (OŽVS) firmi “Željeznički prevoz Crne Gore” (ŽPCG) bilo bi opravdano ako bi je pratila racionalizacija, smanjenje broja zaposlenih i ukupnog troška zarada, navedeno je u Studiji opravdanosti pripajanja OŽVS firmi ŽPCG koju je uradio tim Ekonomskog fakulteta, a u koju su uvid imale “Vijesti”.
Studiju su naručila ova dva državna preduzeća uz saglasnost Ministarstva saobraćaja i pomorstva, koje u cilju racionalizacije poslovanje želi da sprovede proceduru pripajanja kompanija.
Studijom su analizirana dva moguće scenarija pripajanja, prvi koji bi obuhvatio i racionalizaciju troškova i smanjenje broja zaposlenih i drugi da se spajanja sprovede bez racionalizacije i sa postojećim brojem radnika. Analiza je pokazala da drugi scenario ne bi imao pozitivne efekte, zbog čega tim autora sa Ekonomskog fakulteta predlaže spajanje uz racionalizaciju.
Prema posljednjem finansijskom izvještaju iz septembra OŽVS sa 192 radnika, negativno posluje već godinama i ima akumulirani gubitak od osam miliona eura. U analizi je navedeno da kompanija ima 38 zaposlenih u administrativnim i upravljačkim službama, 145 u sektorima za vučna i vučena vozila i devet i službi kontrole kvaliteta.
U Studiji je navedeno da je pripajanje neophodno jer će u suprotnom, OŽVS ovim tempom završiti u stečaju, a to bi dodatno ugrozilo odvijanje željezničkog saobraćaja. U ukupnim operativnim troškovima kompanije, 80 odsto čine troškovi za zarade, i kako je navedeno to je jedan od uzroka neprofitabilnosti preduzeća.
OŽVS ostvaruje prihode na osnovu usluga održavanja vozova ŽPCG i druge državne kompanije za teretni željeznički transport Montekargo.
Da bi se spajanje sprovelo, potrebno je da takvu odluku donesu skupštine akcionara obje kompanije sa dvotrećinskom većinom. U ŽPCG država ima 92 odsto akcija a u OŽVS 87 odsto. Predstavnici države imaju ubjedljivu većinu da donesu ove odluke, ali je problem što mali akcionari mogu da glasaju protiv i da proglase svoju nesaglasnost čime stiču pravo da im ove firme otkupe akcije.
Studija se bavi i ovim pitanjem, pa je izračunato da bi u slučaju da u ŽPCG šest odsto akcionara proglasi nesaglasnost a u OŽVS 10 odsto, iznos novca za njihovu isplatu iznosio od 720 hiljada, po sadašnjoj berzanskoj cijeni akcija, do 2,3 miliona eura, po knjigovodstvenoj vrijednosti.
I pored toga navode da bi spajanje bilo opravdana, uz racionalizaciju poslovanja buduće kompanije i poboljšanje usluge prevoza kako bi privukli nove putnike.
Kao mogući budući rizik za poslovanje ŽPCG, naveden je nastavak izgradnje autoputa prema Srbiji, jer bi bez povećanja brzine i poboljšanja udobnosti željezničkog prevoza to vodilo smanjenju broja putnika.
Moguće spajanje željezničkih kompanija i racionalizacija njihovog poslovanja analizirana je i 2021. godine, kada je resorni ministar tada kapitalnih investicija bio Mladen Bojanić.
Novi ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, prije dva dana je u saopštenju predložio spajanje ovih kompanija. On je pojasnio da je OŽVS na ivici bankrota te da je potrebno hitno reagovati. Naveo je da je za izbjegavanje stečaja te kompanije, ovaj proces nabolje rješenje i da su to pokazale analize Ekonomskog fakulteta i konsultanata iz Evropske unije.
“Namjera nam je da napravimo jedno preduzeće koje će biti efikasno i finansijski održivo, od kojeg će korist imati država, ali i svi građani. Objedinjavanjem ovih preduzeća smanjiće se i troškovi, jer nećemo imati više dupli Odbor direktora i dupli menadžment”, kazao je Radulović.
“Vijestima” su se prethodno obraćali radnici OŽVS-a, koji su tvrdili da je angažovanjem konsultanata za rad na ovoj analizi, prekršen Zakon o javnim nabavkama jer se postupak podijelio na četiri ugovora sa iznosom od oko osam hiljada eura. Iz OŽVS-a su ranije naveli da za analizu nije bio potreban tender već su angažovani profesori sa Ekonomskog fakulteta, po sistemu ugovora o djelu.
Prema podacima sa crne liste najvećih poreskih dužnika sa presjekom stanja na 30. septembar 2023. godine, tri državne željezničke kompanije Željeznička infrastruktura, ŽPCG, OŽVS Poreskoj upravi zajedno duguju više od 15,5 miliona eura. Najveći dug ima ŽPCG - 6,3 miliona eura, dok OŽVS duguje 4,6 miliona eura.
Procedura može dugo trajati, upitno da li OŽVS ima veću imovinu od obaveza
Procedura resktrukturiranja kroz pripajanja akcionarskih društava kakva su OŽVS i ŽPCG, u skladu za Zakonom o privrednim društvima je komplikovan i dug proces.
Osnovni uslov je da se “restrukturiranje akcionarskog društva može vršiti samo ako je imovina društva veća od njegovih obaveza”.
Kada se to utvrdi onda se rade procjene vrijednosti imovine kompanija i određivanje vrijednosti njihovih akcija, kako bi akcionari društva koje se pripaja (u ovom slučaju OŽVS) dobili akcije u novoj ŽPCG.
U samoj studiji se navodi izvještaj revizora, da je sporan status imovine OŽVS u Podgorici, Baru i Nikšiću čije je procijenjena vrijednost u bilansima na 11,4 miliona eura. Kako su naveli, u katastrima se to zemljište vodi na ŽPCG (nije bilo promjene uknjižbe nakon diobe) ili državu.
Osim ove imovine, sporan je i depo u Podgorici koji je 2013. godine OŽVS dao na korišćenje ŽPCG. Nakon predaje ovog depoa, bez naknade, OŽVS je imao pad prihoda od oko 20 odsto.
Prema bilansu stanja nakon devet mjeseci prošle godine, OŽVS je imao osnovni kapital procijenjen na 21 milion eura, međutim kako ima neraspoređeni gubitak od osam miliona eura, kapital kompanije je iznosio 13 miliona.
U 2019. godini je OŽVS pokrenuo postupak kako bi se završio deobni bilans i konačno postao vlasnik ove imovine, ali to još nije riješeno. Ukoliko se ovi sporovi ne bi riješili u korist OŽVS i ako bi tu imovinu morao da isknjiži iz bilansa stanja, upitno je da li bi tada kompanija imala imovinu veću od svojih obaveza, što je glavni uslov za restrukturiranje.
Bonus video:
