Ekonomskih 100 dana Vlade: Vladavina počela minusom od 146 miliona

Vladavina novog premijera Milojka Spajića počela je rekordnim mjesečnim deficitom od 146 miliona eura u decembru i ukupnim nedostajućim iznosom novca u državnoj kasi od 172 miliona.

Ovaj podatak objavljen u izvještaju o izvršenju budžeta, obilježava dosadašnjih sto dana rada Vlade. Iako je premijer najavljivao da će njegovi ciljevi biti uravnoteženje budžeta, da tekući prihodi pokrivaju tekuće rashode, kao i da će se zaduživati samo za vraćanje starih kredita i za kapitalne projekte, u ovom drugom mjesecu njegove vladavine desilo se sve suprotno.

Predstavnici opozicije i sindikata za “Vijesti” su kazali da kao učinke rada Vlade u prvih sto dana podržavaju povećanje penzije, da ih brinu nova zaduženja zbog tajnosti i najava ukidanja ili smanjenja doprinosa za penzije. “Vijesti” očekuju odgovor iz Vlade na pitanja šta je po njihovoj ocjeni iz ekonomskog ugla urađeno za sto dana rada.

Prema objavljenom izvještaju o izvršenju budžeta za decembar, ovaj manjak u kasi od 172 miliona je pokriven tako što je Vlada u decembru potrošila svih 159 miliona za koliko se zadužila kod domaćih banaka i emisijom zapisa. Ranije je iz Ministarstva finansija saopšteno da će od ovog zaduženja “između 50 i 100 miliona ići u budžet za 2023, a ostatak za 2024. godinu, kao fiskalna rezerva”.

Za pokrivanje manjka u decembru, kako je navedeno u izvještaju, potrošena je i dodatna inostrana pozajmica od 28,7 miliona eura, kao i 17,9 miliona eura iz naslijeđenog depozita.

“Vijesti” su pitale Ministarstvo finansija zbog čega se desio ovoliki deficit, šta je uticalo da je većina rashoda drastično povećana, kao i da li imaju preliminarne podatke da li se deficit nastavlja i u januaru, ali nisu dobili odgovor.

Rashodi rastu brže od prihoda

Do deficita je, prema izvještaju, došlo jer su budžetski rashodi u ovom mjesecu iznosili 400 miliona, umjesto planiranih 237 miliona. Tako da su rashodi povećani za 163 miliona, a prihodi za svega 27 miliona.

Potrošnja kod većine stavki bila je znatno iznad plana. Tekući izdaci su umjesto planiranih 112 miliona koštali 163 miliona. Rashodi za materijal su umjesto 3,8 iznosili 11,5 miliona, troškovi za usluge su povećani sa 5,8 na 16,5 miliona, tekuće održavanje je umjesto 3,2 koštalo 8,4 miliona, za subvencije je umjesto planiranih 4,8 potrošeno 21,7 miliona, za ostale rashode 10,6 umjesto 4,2 miliona,...

Rashodi za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru bili su planirani na 30,7 miliona eura, a na kraju su iznosili 71 miliona, dok je za kapitalne izdatke plaćeno 79 miliona umjesto planiranih 20,7 miliona.

Tako da je ukupan deficit iznosio 146,4, dok je plan bio da on iznosi svega 10,3 miliona eura. U decembru je vraćen i dio starih kredita od 24,9 miliona eura, umjesto planirana 22,2 miliona, tako da su ukupna nedostajuća sredstva u ovom mjesecu iznosila 172,2 miliona eura. Prema planu trebala su da nedostaju samo 32 miliona eura, koja bi bila pokrivena iz depozita bez novih zaduženja.

Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili ni na pitanje “Vijesti” da li postoje preliminarni podaci o prihodima i rashodima budžeta za januar, da li je u njemu ostvaren suficit ili novi deficit, kao i da li će za funkcionisanje državne kase uskoro biti potrebno novo zaduženje države.

Rast penzija

Vlada se u prvih 100 dana postojanja najviše hvalila odlukom o povećanju granice minimalne penzije sa 296 na 450 eura. Isplata prve uvećane penzije traba da počne za desetak dana, povećaće kućni budžet za oko 70 hiljada penzionera koju su imali primanja niža od 450 eura.

Za ovo povećanje godišnje će biti potrebno dodatnih oko 150 miliona ili desetak miliona mjesečno. Uticaj rasta te stavke prvi put će se vidjeti u mjesečnom izvještaju o budžetu za februar, kojeg će Ministarstvo finansija objaviti krajem marta.

Povećanje granice minimalne penzije je prvo predizborno obećanje pokreta “Evropa sad”, a do kraja godine ostalo je da se postigne minimalna plata od 700 eura, prosječna od 1.000 eura i “puna zaposlenost”. Program “Evropa sad 2”, koji ovo predviđa, još nije objavljen.

Izbjegnuta "siva lista"

Vlada je kao svoj dosadašnji veliki uspjeh navela i sprečavanje stavljanja Crne Gore na sivu listu Manivala, međunarodne organizacije za sprečavanje pranja novca. Kako je pojašnjeno uvrštavanje Crne Gore na ovu listu bi otežalo njenu međunarodnu poziciju, smanjilo interesovanje investitora i otežalo njeno kreditiranje. To je spriječeno tako što je Vlada predložila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i dopune Krivičnog zakonika, koje je parlament odmah usvojio, a Spajić je prisustvovao sjednici ove organizacije.

“Izuzetni napori Vlade Crne Gore i posebnog tima koji je radio danonoćno, uz podršku parlamenta, bili su presudni da se ispune zahtjevi i izbjegne veliki problem za ekonomiju, ali i našu reputaciju. Iz Strazbura donosimo sjajne vijesti, hvala svima koji su dali nemjerljiv doprinos da se u rekordnom kratkom roku završi ovako ozbiljan posao”, naveo je tada Spajić.

Najave gradnje auto-puteva

Hrabra odluka Vlade je i da ove godine započne izgradnju nove dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice sa 90 miliona eura većinom prihodovanih proteklih godina od ekonomskog državljanstva, kao i da pokrene projektovanje preostalih dionica. Spajić je nedavno kazao da će do 2030. godine biti završena izgradnja oba auto-puta kroz Crnu Goru i četiri brze ceste.

On je naknadno kazao da bi ovi projekti koštali šest do osam milijardi eura.

“I to finansiranje je izvodljivo, nije problem zadužiti se za kapitalni budžet. Ne treba bježati od zaduživanja za investicije, samo treba paziti da tekući budžet ne dosegne deficit”, kazao je nedavno premijer.

Mogući štrajkovi

Značajan problem za Vladu je što su četiri velika sindikata iz državne uprave zatražila povećanje zarada i najavili štrajkove ako se to ne desi. Veće zarade traže sindikati državne uprave i pravosuđa, zdravstva, prosvjete i policije, koji broje oko 50 hiljada radnika. Prema ranijoj računici Ministarstva finansija za povećanje ovih zarada bilo bi na godišnjem nivou potrebno oko 70 miliona eura.

Spajić je kazao da povećanja ovih zarada sada nisu realna, i da treba sačekati.

“Svi građani Crne Gore mogu da očekuju svijetlu 2024. godinu. Nema potrebe za žurbom, za prijetnjama, za ucjenama. Mislim da je Vlada okrenuta interesima svih građana, ključni su prosvjetari”, rekao je Spajić.

Planiraju ograničenje marži

U novembru i decembru prošle godine Monstat je zabilježio pad cijena na mjesečnom nivou, odnosno pojavu deflacije. Predstavnici prethodne Vlasti su se pohvalili da je to rezultat njihove akcije “Stop inflaciji”. Novi ministar ekonomskog razvoja, u čijem resoru je i oblast trgovine, Nik Đeljošaj je kazao akcija neće biti nastavljena u tom obliku, ali da će svakodnevno prati marže u prodavnicama.

“U onom trenutku kada vidimo nelogičnosti i pokušaj povećanja marži, Vlada će reagovati i staviti limit na marže. Mi planiramo da ih preduhitrimo i da na određeni broj proizvoda već počnemo da ograničavamo marže”, kazao je Đeljošaj, navodeći da se mjere ne mogu donositi bez detaljne analize.

On je najavio da razmišljaju o ograničavanju marži na domaći sir, flaširanu vodu, jogurt, jaja, krompir, mlijeko…

Đurović: I dalje su nejasne konkretne mjere Vlade

Bivši ministar ekonomskog razvoja i turizma i funkcioner Građanskog pokreta “URA” Goran Đurović pozdravio je povećanje minimalnih penzija, ali naglasio da je bilo potrebno proporcionalno uvećanje i za ostale penzionere. Istakao je da se o ostalim stvarima ne može konkretno pričati jer javnost ne zna kakve su namjere i kako će se sprovesti program “Evropa sad 2”, koji je kako je kazao srce nove Vlade.

Naglasio je da je primjetno veliko nezadovoljstvo sindikata prosvjete, zdravstva i državne uprave te da je Vlada postavila očekivanja koja ne može da ispuni. Pitao je i zašto sada nema ništa od najavljenog povećanja minimalnih plata, zašto sindikati moraju da štrajkuju, zašto se sve prolongira za kraj trećeg kvartala i šta će se desiti, pa će tada moći da se isplate veće plate. Đurović je dodao da to ne može da pohvali jer bi već trebalo da se govori o planovima za korekciju plata, kako bi privreda i građani komentarisali i dali mišljenje.

Naglasio je da nema ni konkretnih koraka u borbi protiv inflacije te da osim najava, nije bilo objave mjera koje će se sprovesti ili se planiraju.

“Mi smatramo da taj program (Evropa sad 2) generalno ne postoji već da se radi nekako ad hoc od slučaja do slučaja, i imamo bojazan za stanje budžeta u narednom periodu. Glavna zamjerka je što ima dosta nekih najava, od kojih do sada nema ništa”, kazao je Đurović “Vijestima.

Nenezić: Diskriminacija prosvjetara, medicinara,..

Poslanik SD Branislav Nenezić naveo je da ekonomska pitanja sa konkretnim mjerama, vidljivim projektima i mjerljivim rezultatima treba da budu okosnica djelovanja bilo koje Vlade, već poslije 100 dana. Dodao je da to sve nedostaje i da ih brine nastavak tajnosti, odnosno što Vlada ne obavještava građane o svojim potezima iako ih direktno zadužuje. Nakon, kako je kazao, tajnog zaduženja od 750 miliona eura iz 2020., Spajić je državu tajno zadužio i 159 miliona eura.

“Inflatorni pritisak je i dalje snažan, vjetar u leđa mu daju upravo ovakva zaduženja, a mjera koje bi to amortizovale nema ni na vidiku jer naši ekonomski eksperti koji sjede u Vladi izgleda nemaju kapaciteta za tako nešto. Od pokretanja kapitalnih projekata evo već četiri godine nemamo ništa, u ovih 100 dana dobili smo samo pošalicu Spajića (nadamo se da će to i ostati) o “paf paf” tenderima koji dovode do “lopate” u septembru iako je javna rasprava o Prostornom planu” tek započela”, naveo je on.

Dodao je i da je odnos prema dijelu penzionera, prosvjetarima, medicinarima i sindikatima diskriminatoran, ali i da je poruka za sve koji žele ozbiljnu i snažnu državu. Istakao je da za noseće stubove društva nema novca i da ga neće biti, jer je jednom dijelu to obećao prethodni premijer koji je htio da uhapsi sadašnjeg. Tvrdi da Spajić treba da zna da kod sindikata prosvjete možda nema lopate koju on planira, ali ima “olovka” od koje zavisi budućnost djece.

Nenezić je naglasio da ih ne raduje ekonomski fijasko, ali da brine površnost i nezainteresovanost aktuelne Vlade, te da se radi se o školskom primjeru otuđene vlasti, koja živi u paralelnoj dimenziji u kojoj nema mjesta za običnog građanina i njegove potrebe.

USS: Podrška programu "Evropa sad 2", brinu zbog doprinosa za PIO

Unija slobodnih sindikata (USS) je imala sastanak sa premijerom Spajićem nakon formiranja 44. Vlade, tokom čega mu je uručena platforma sa očekivanjima i šest rezolucija koje je usvojio Kongres Unije.

Kako je kazao generalni sekretar USS Srđa Keković oni su tražili da imaju tromjesečne sastanke kao socijalni partneri, kako bi razmotrili uvođenje inicijativa koje su predložili. Dodao je da o tom pitanju do danas nisu imali povratnih informacija.

Sa druge strane, istakao je da program “Evropa sad 2” podržavaju, ali da još nemaju jasnu sliku kako će se taj program implementirati. Naglasio je da će ako program bude zasnovan na ukidanju doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO), USS to pitanje posebno razmatrati.

“Zalagaćemo se da se ni na koji način ne dozvoli urušavanje aktuelnog penzionog sistema u Crnoj Gori, a ukidanje doprinosa za PIO, prema dostupnim analizama brojnih ekonomskih analitičara, predstavlja za sada najveću prijetnju za urušavanje tog sistema”, istakao je Keković.

Među pozitivnim potezima, Keković je naveo da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja prihvatilo da se u Zakon o radu vrati norma kojom zaposlenima u realnom sektoru, prestaje radni odnos po sili zakona sa 67 godina starosti, kao što je trenutno definisano za državne službenike i namještenike.