U Crnoj Gori je na igre na sreću 2022. godine utrošeno oko 1,1 milijarda eura, procjenjuje se u izvještaju MONEYVAL-a, uz upozorenje da je ova oblast veoma rizična za pranje novca.
"To je gotovo petina crnogorskog bruto domaćeg proizvoda", navodi MONEYVAL, specijalizovano tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Međutim, Crna Gora je od koncesija za igre na sreću za deceniju "zaradila" tek deseti dio - oko 135 miliona eura.
Više od države profitiraju organizatori igara.
Analiza finansijskih izvještaja najvećih kockarskih lanaca pokazuje da je jedan od njih 2022. godine zaradio 20 miliona eura.
To je četiri miliona više nego što je država naplatila od dodjele svih koncesija iste godine.
Finansijski izvještaji organizatora igara nisu dostupni za 2023., dok je država prošle godine od koncesija naplatila 22,3 miliona eura.
Uz to, analiza Udruženja priređivača igara na sreću sugeriše da je više od 50 odsto tržišta u takozvanoj sivoj zoni.
Njihove podatke citiraju i zvanične institucije.
Država, prema analizi Udruženja, od nenaplaćnih koncesija, poreza i doprinosa gubi najmanje tri miliona eura godišnje.
Mladi skloni kocki
U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo 38 koncesionara, odnosno privatnih kompanija koje organizuju igre na sreću.
Oni, prema podacima koje je Uprava za igre na sreću dostavila Radiju Slobodna Evropa, "drže" 1.000 kladionica, 153 automat kluba, tri kazina i jednu tombolu zatvorenog tipa.
Ovu oblast, vrijednu više od milijardu eura, kontroliše inspekcija za igre na sreću sa šest zaposlenih.
Inspektori su za protekle tri godine izrekli kazne od oko 210.000 eura.
Kazne su izricane zbog neposjedovanja koncesija, posjedovanje više automata od prijavljenih i zbog nepoštovanja zabrane kockanja maloljetnicima.
Da su igre na sreću sve veći problem među crnogorskim srednjoškolcima, sugerišu rezultati Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama (EPSAD), koje je 2019. rađeno među 16-godišnjacima.
Prema istraživanju u 35 evropskih zemalja, Crna Gora i Italija dijele drugo mjesto prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo.
Međutim, Crna Gora je prva u Evropi po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju.
U skladu sa tim je i nalaz Instituta za javno zdravlje u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem.
"Masovni mediji i društvena okolina čine kockanje sve privlačnijim za mlade, čineći ga prihvatljivim oblikom zabave i za njihovu dob", upozorava se u izvještaju.
Vicepremijer obećao zatvaranje kladionica i kazina
Tokom kampanje za parlamentarne izbore prošlog juna sadašnji vicepremijer i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj više puta je ponovio da će insistirati na zatvaranju kladionica i kazina u Crnoj Gori.
Đeljošaj nije odgovorio na upit RSE da li će i kada Vladi predložiti ovu mjeru i očekuje li podršku za nju.
Da Vlada Milojka Spajića ne namjerava da ide u tom pravcu, pokazuju izmjene Zakona o igrama na sreću.
Tako je Vlada predložila, a Skupština Crne Gore prošlog decembra usvojila izmjene kojima se dupliraju iznosi koncesija kazinima.
Jedna od izmjena tiče se i obaveze dokazivanja da vlasnik i predstavnik kompanije nisu osuđivani na kazne zatvora duže od godinu.
Na taj način, Vlada je usvojila sugestije MONEYVAL-a, koji je upozoravao na opasnosti da u poslovima sa kockanjem budu lica koja su osuđivana.
Stručnjaci iz Strazbura bili su skeptični da li je "uprava za igre na sreću u stanju da spriječi kriminalce da posjeduju kazina".
Naveli su i primjer da je koncesija data osobi osuđenoj za nanošenje teških tjelesnih povreda.
Peticija i inicijativa za ocjenu ustavnosti
Međutim, posljednje zakonske izmjene razljutile su dio priređivača igara na sreću i vlasnike kioska.
Oni spore član Zakona koji propisuje da se uplate na nalozima za klađenje putem interneta vrše platnim karticama ili direktno u kladionicama.
U praksi to znači da se više ne mogu kao do sada uplaćivati na kioscima.
Zbog toga je Udruženje priredivača igara na sreću podnijelo prošlog mjeseca inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog člana.
Uz to, oko 25.000 građana je potpisalo peticiju kojom od poslanika Skupštine Crne Gore traže da glasaju za ukidanje tog člana.
U okviru propagandne kampanje je objavljen niz plaćenih tekstova u crnogorskim medijima.
"Građani su poslali snažnu poruku vlastima da su spremni braniti svoje vrijednosti i participirati u donošenju odluka koje im oblikuju budućnost", navodi se u jednom od njih.
Uz to poručuju da bi, ukoliko sporni član ne bude ukinut, moglo biti otpušteno skoro 1.000 radnika.
Oni tvrde da je njihov zahtjev u skladu sa evropskom direktivom o pravima potrošača da izaberu najpraktičniji i najjeftiniji način plaćanja.
Bonus video:
