Nova arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore (PKCG), usvojena u decembru, predstavljaju adekvatnu i vremenski dobro pozicioniranu reakciju na globalne reformske procese u oblasti međunarodne trgovačke arbitraže.
To je saopšteno na skupu koji su danas, u okviru tradicionalnih Dana privrednog prava, organizovali PKCG i Udruženje pravnika.
Na skupu je ocijenjeno da je na taj način Crna Gora stala “uz bok” najmodernijim i najvažnijim arbitražama u Evropi.
Iz PKCG su naveli da je to šesti godišnji skup koji dvije asocijacije realizuju, a koji je posvećen temama iz oblasti privrednog (kompanijskog) prava i srodnih pravnih disciplina od značaja za članstvo dviju organizacija i drugih zainteresovanih učesnika.
U fokusu događaja bila je trgovačka arbitraža, koja se koristi za rješavanje trgovinskih sporova, posebno onih koji proizlaze iz poslovnih transakcija i ugovornih odnosa između poslovnih subjekata.
Predsjednica PKCG Nina Drakić kazala je da arbitraža predstavlja poseban način rješavanja sporova, ukazujući na benefite tog procesa, kao što su jednostepenost, ekonomičnost, efikasnost i izvršnost odluke.
Prema njenim riječima, taj postupak se koristi kao alternativa tradicionalnom sudskom postupku za rješavanje nesuglasica.
Kako je rekla Drakić, prednosti arbitraže su i u samostalnom odlučivanju o pitanjima: izbora arbitara, mjesta arbitraže, pravila postupka, mjerodavnog prava, jezika postupka, tajnosti ili javnosti postupka.
“Izuzetno je važno da radimo na promociji Arbitražnog suda koji imamo pri Privrednoj komori, koji će olakšati, kako privrednim subjektima tako i državi, da ugovaraju arbitražne klauzule i rješavaju sporove”, poručila je Drakić, dodajući da se današnjim skupom želi poslati poruka o značaju arbitraže.
Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović kazao je da se februarski dani privrednog prava uspješno realizuju od 2018. godine, zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Privrednom komorom.
“Ovogodišnja tema je vrlo aktuelna i značajna, tim prije što je pokrenuta procedura za izmjene i dopune važećeg Zakona o arbitraži, iz 2015. godine, a vjerujem da ćemo uskoro imati i priliku da se sastanemo po pitanjima novih zakona o privrednim društvima i CRPS-u”, istakao je Radulović.
Predsjednik Arbitražnog suda pri PKCG Vesko Božović predstavio je stanje u oblasti arbitraže u Crnoj Gori, ističući da Crna Gora ima izuzetno moderan zakon iz 2015. godine, sa savremenim arbitražnim pravilima.
On je kazao da, kada su u pitanju arbitražna pravila, stranke mogu ugovoriti da se na vođenje spora pred Arbitražnim sudom primjenjuju Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom pri PKCG.
“Najbitniji stav za arbitražu je zaključivanje sporazuma između stranaka”, istakao je Božović.
Crna Gora ima modernu arbitražu po evropskim mjerilima Prema njegovim riječima, privredna arbitraža se uglavnom odnosi na pravne subjekte koji žele da nastave saradnju, a imaju neki manji spor i ne žele da ističu problem o kojem raspravljaju. Istakao je i da mnogi problemi u Crnoj Gori proističu iz lošeg zaključivanja arbitražnih sporova.
Božović je, kako se navodi, govorio i o dvije specifičnosti arbitražnog postupka koje su mnoge institucije prihvatile, a odnose se na arbitražu u hitnim slučajevima i ubrzani arbitražni postupak.
On je, kao prednost arbitraže, posebno istakao brzinu, jer se od dana predaje predmeta, odluka donosi u roku od šest mjeseci.
Božović je ukazao i na prednost smanjenja troškova postupka.
Govoreći o medijaciji, on je kazao da je to postupak u kojem stranke nastoje da sporazumno riješe spor uz pomoć jednog ili više medijatora, odnosno lica koja sprovode postupak medijacije i pomaže strankama da postignu poravnanje, bez ovlašćenja da im nametne obavezno rješenje, a kome je izdata licenca za rad, u skladu sa zakonom.
U postupku medijacije stranke učestvuju dobrovoljno.
Božović je poručio da je hitno potrebno donijeti novi zakon o arbitraži.
Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zinka Grbo govorila je o pravnom okviru arbitraže u BiH, ističući da u Bosni i Hercegovini (BiH) nijesu iskorišćene sve mogućnosti razvoja arbitražnog suda, kao što je to urađeno u nekim drugim državama regiona.
Prema njenim riječima, u BiH je veliki nedostatak arbitražnog prava taj što nema lex specialis, a to može predstavljati veliku prepreku stranim investitorima, posebno sa propisima koji nisu odgovarajući.
“Mišljenja su podijeljena po ovom pitanju, da li nam zaista treba lex specialis, ali mislim da se uz ispravnu primjenu postupci zaista mogu dobro realizovati, a pravo primijeniti na način koji bi imao pozitivan rezultat”, istakla je ona.
Grbo je kazala da se bez lex specialisa očito mora, ali da se u isto vrijeme mora razmišljati o tome da li je njega uopšte moguće donijeti na državnom nivou u BiH, jer nema političke volje da se on prenese na entitete.
Ona je istakla da je alternativno rješavanje sporova rasprostranjeno danas u mnogim pravnim sistemima, i pokazuje dobre rezultate u praktičnoj primjeni.
Za razliku od drugih država, u BiH se pri rješavanju sporova prednost daje redovnom sudskom postupku, koji je u praksi najčešći način rješavanja spornih odnosa čime se dovodi u pitanje društveni značaj alternativnih načina rješavanja sporova, njihovo strateško planiranje, proučavanje i razvoj.
Grbo je ukazala da je jako važna edukacija u toj oblasti, zajedno sa tumačenjem propisa, uz stalno praćenje međunarodne prakse.
Ona je navela da BiH nema poseban Zakon o arbitraži, te da je arbitražno rješavanje sporova regulisano zakonima o parničnom postupku entiteta i Distrikta.
“Kada je u pitanju Zakon o parničnom postupku (ZPP), njega čini 19 članova zakona pozicioniranih u posebne parnične postupke, sa klasičnim rješenjima, ali ne i opsoletnim – uz ispravnu primjenu i edukaciju, u sudovima”, kazala je Grbo.
Kako je kazala, nedostatak je jer je ZPP-om uređen samo postupak pred tzv. Ad hoc izabranim (arbitražnim) sudovima.
Ona je poručila da lex specialis nije a priori rješenje za afirmaciju arbitraže i da je uvijek nephodna edukacija, kao i ispravno razumijevanje u primjeni propisa, a da će eventualni sporovi biti riješeni mirnim putem i arbitražom, a ako to ne bude slučaj, onda je nadležno sudstvo u BiH.
U saopštenju se navodi da je na skupu ocijenjeno da je medijacija puno dobila na značaju i da raste i broj sporova koji se rješavaju na taj način u Crnoj Gori, čemu su doprinijele značajne promotivne aktivnosti na isticanju njenih benefita.
“Učesnici skupa su istakli da treba dalje raditi na promociji arbitraže i iskoristiti to, što se u posljednjih nekoliko godina svijest znatno promijenila u njenu korist i pozivaju advokate da prilikom pripreme privrednih ugovora jasno preciziraju arbitražne klauzule i nadležnost Arbitražnog suda pri PKCG”, kaže se u saopštenju.
Predsjednik Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije Aleš Galič kazao je da je afirmacija arbitraže kao vansudskog rješavanja privrednih sporova trka na duge pruge, gdje rezultati ne dolaze preko noći.
“Mislim da se pravna i poslovna svijest okreću ka tome da je arbitraža za privrednike vrlo dobar način rješavanja sporova koji može imati brojne prednosti. Arbitraža, iako je ponekad skuplja, uvijek je isplativija. Čestitam Crnoj Gori na napretku u razvoju pravnog i arbitražnog sistema”, rekao je Galič.
U radu skupa su takođe učestvovali i ambasador BiH Branimir Jukić, predsjednik Skupštine Privredne komore Stevan Karadaglić, potpredsjednik Komore Pavle DRadovanović, akademik CANU Zoran Rašović, privrednici, predstavnici akademske zajednice i članovi Udruženja pravnika Crne Gore.
Bonus video:
