Bivši radnici nekadašnje cetinjske fabrike obuće “Košuta” su oko 12 časova prekinuli blokadu saobraćaja na putu Cetinje-Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo. Oni su blokadu planirali od 11 do 13 časova, ali su se ranije razišli zbog velike kiše, potvrdio je "Vijestima" advokat radnika Petar Martinović.
On je prethodno kazao da su radnici ako im se ne obrati niko od nadležnih, a posebno premijer Milojko Spajić, spremni i na radikalizaciju i kasniji štrajk glađu pred zgradom vlade. Bivši radnici traže isplatu devet zarada i povezivanje radnog staža, nakon što je u IMO “Košuta” 4. marta 1996. pokrenut, a 2001. godine okončan stečajni postupak.
Martinović je naveo da je radnika oko 700, te da bi za isplate njihovih potraživanja bilo potrebno oko 2,2 miliona eura.
“Ukoliko se neko ne oglasi od nadležnih, konkretno premijer Spajić, sljedeći ponedjeljak će blokada biti sigurno tri-četiri sata, a onda će radnici nastojati da ostanu tu cijeli dan, dok ih neko ne pozove. Krajnja mjera koja će biti preduzeta je štrajk glađu ispred zgrade Vlade. Cilj je da se izimiri devet zarada koje su uredno prijavljene na dan otvaranja stečajnog postupka 4. marta 1996. godine, koje nikada nisu isplaćene”, naveo je Martinović.
“Vijesti” su Vladu, ministarstva ekonomskog razvoja (MER) i rada i socijalnog staranja (MRSS), pitale da li planiraju da pomognu ili riješe status stečajaca bivše “Košute”. Odgovori su stigli samo iz MRSS-a.
Iz resora na čijem čelu je Naida Nišić su kazali da sastanke po ovom pitanju još nisu imali, i da bi tome predstojale procedure, ispitivanje zahtjeva i saradnja sa drugim resorima, nakon čega bi zauzeli stav, počeli razgovore i donijeli zaključke. Naveli su da je za problem bivših radnika “Košute” nadležan MRSS, ali i da će biti neke reakcije tog resora.
“Kako je ovaj organ u više navrata isplaćivao zaostala potraživanja bivšim zaposlenim, nesporno je da reagovanje, u skladu sa zakonskim procedurama i shodno raspoloživim mogućnostima, neće izostati ni u ovom slučaju”, istakli su iz MRSS-a.
Pojasnili su da su dužni, sa Ministrastvom finansija a kasnije i unutar Vlade, da sprovedu analizu potraživanja, opravdanosti zahtjeva i nakon kompletne analize, zauzmu stav i obavijeste radnike i javnost.
Martinović je naveo da radnici nisu uspjeli da namire svoja potraživanja, iako su primarni povjerioci u stečajnom postupku. On je objasnio da je radnika bilo 1.200, ali da je gotovo polovina u proteklih 29 godina preminula, pa ih je sada oko 700. Tvrdi i da je u “Košuti” otvoren prvi stečajni postupak u Crnoj Gori.
On je naveo da stečajcima plate nikad nisu isplaćene i da je 2014. fabrika kupljena, pri čemu je Prijestonica, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), prodala za 330 hiljada eura. On je naveo da je tada prodata za manje od 14 eura po kvadratu.
“Samo zemljište, ne poluadaptirani prostor, prodato je za 13,9 eura. Samo zemljište je bilo vrijedno od 70 do 80 eura. U kupovini je učestvovala Prijestonica sa 80 hiljada, uz četiri privrednika sa Cetinja. Prilikom kupovine, obaveza je bila da se zaposli 140 radnika, od toga nije ispoštovano ništa. Svega desetak radnika radi u današnjem Biznis centru na toj lokaciji”, kazao je Martinović.
On je dodao da je na rješenju statusa bivših radnika prethodno radila Vlada Dritana Abazovića, dok nova izvršna vlast nije pokazala sluh za njihove probleme.
Građanski pokret URA je krajem prošle godine podnio amandman na Predlog zakona o budžetu za 2024, kojim su tražili da se iz državne kase opredijeli 2,2 milona eura za stečajce. Amandman tada nije usvojen.
Martinović je dodao da je bilo lakše radnike uklopiti u budžet na samom početku, prije nego postane operativan, ali da se to nije desilo.
Prema računici iz tog amandmana, za devet preostalih plata u iznosu od 350 eura za 700 radnika, trebalo bi 2.205.000 eura.
Bivši radnici “Košute” su sredinom 2021. godine protestovali pred zgradom vlade, a razgovarali su sa tadašnjim savjetnikom potpredsjednika Vlade Filipom Adžićem. On im je tom prilikom rekao da će Vlada pokušati da im pomogne, ali da to neće ići brzo.
Bonus video:
