Skupština je završila pretres o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju a o tom pitanju, poslanici će se naknadno izjasniti.
To je epilog današnje sjednice. Pomoćnica direktora Agencije za nadzor osiguranja Marina Lalović istakla je da je postojeći Zakon djelimično usklađen sa regulativom Evropske unije, te da potpuno usklađivanje postići nakon što se u posljednja tri mjeseca 2024. donese novi Zakon o osiguranju.
Lalović je pojasnila da se ove izmjene donose kako bi zaštitili korisnici osiguranja, unaprijedila regulacija, Zakon uskladio sa Zakonom o privrednim društvima i drugim, otklonile nejasnoće, povećala konkurencija, uveli novi subjekti na tržište, stvorila nova radna mjesta... Naglasila je da je planirana i izmjena maksimalnog iznosa naknade nadzora koja iznosi 0,99 odsto i nije, kako tvrdi Lalović, mijenjana od 2008.
Ona je pojasnila da će se povećanjem maksimalne naknade na nivo od 1,3 odsto, obezbijedilo održivo poslovanje regulatora u skladu sa novom složenom EU regulativom osiguranja, međunarodnim obavezama i drugim standardima, zapošljavanje novog stručnog kadra.
Lalović je istakla da bi po preliminarnim rezultatima primjena ove mjere, uticala na ukupnu premiju osiguranja koja bi porasla sa trenutnih 1,18 miliona eura na 1,55 miliona, i ne bi imala materijalni uticaj na troškove poslovanja osiguravajućih društava niti na cijenu osiguranja. Kako je navela, troškovi naknade ostvaruju nisko učešće u troškovima osiguravača, a povećanjem ove naknade povećali bi se sa 1,5, na 1,9 odsto.
Hoće li Evropa sad 2 stvoriti probleme?
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović pitao je da li je među uticajima na veći broj zaposlenih koje Agencija planira kroz ovu mjeru, uračunat uticaj koji bi mogao da izazove Program Evropa sad 2. On je pitao hoće li to izazvati dodatne probleme i naglasio da osiguravajuća društva vode računa o broju zaposlenih, pa ne razumije zašto i država isto ne može da uradi.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović podnijela je amandman na ovaj Zakon, kako bi se kako tvrdi, omogućilo da Elektroprivredu (EPCG) osigurava neka nova kuća. Ona je pojasnila da želi da zaustavi monopol jer tu kompaniju, ista osiguravajuća kuća osigurava više godina. Pojasnila je da aktuelni Zakon omogućava da za EPCG dobija samo jednu ponudu, koju svake godine mora da prihvati, te da je osiguranje svake godine sve skuplje.
Kaluđerović ističe da ta kuća sada nameće uslove i ucjenjuje državnu EPCG, te da ta kompanija to mora da prihvati.
Direktor Agencije za nadzor osiguranja Branko Barjaktarović pojasnio je da je prema novim EU regulativama o emisijama gasova staklene bašte, EPCG tretirana kao "prljava" energetska kompanija, zbog čega su premije osiguranja mnogo veće nego za one koji su ocijenjeni da imaju manji ugljenični otisak. On je pojasnio da su zato premije reosiguranja veće.
On je pojasnio da cijena direktnog i faklutativnog osiguranja imovine i odgovornosti, od 2017. do danas značajno porasla i to za 160 odsto, od čega 45 odsto u toku ove godine. Istakao je da se sa time suočavaju osiguravači te da se to mora uzeti u obzir kada je riječ o firmama kao što je EPCG.
On je naglasio da se Agencija ne finansira iz budžeta i da se planirano uvećanje maksimalne naknade bazira na njihovim planovima a da konačnu odluku daje Vlada. Dodao je da imaju 28 zaposlenih i da su prema tom broju, najmanje regulatorno tijelu u državi.
Bonus video:
