Skupština će naknadno glasati o potvrdi Sporazuma kojim će se zabraniti subvencije za nelegalni izlov ribe, ali i o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.
Parlament je danas završio raspravu o ovim pitanjima.
Direktorica direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović pojasnila je da će se ratifikacijom protokola Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, zabraniti davanje subvencija za nelegalni, neprijavljeni i neregulisani ribolov i aktivnosti koje su sa njim povezane. Navela je da će na ovaj način doći do postizanja održivosti okeana i mora, te da neće uticati na trenutnu ribarsku politiku u državi.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da je uvoz ribe u Crnu Goru ogroman, problematizovao je manjak razvoja ribolova, nepostojanje luka za iskrcaj, da su ribarske flote dotrajale, da su ribari u problemima...
Nema luka, mali izvoz
Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije kazao je da je manjak luka decenijski problem Crne Gore i da je potrebna jača saradnja sa lokalnim samoupravama, kako bi se dogovorili oko lokacija za ove projekte.
Poslanica Aleksandra Despotović iz Demokratske partije socijalista navela je da uz uvećan uvoz ribe treba raditi i na bezbjednosti hrane, jer je broj kontrola hrane na granicama u 2022. bio 247, dok je u 2023. iznosio 24 ili 25.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković istakao je da je uvoz ribe u Crnoj Gori veliki, pri čemu država iz Jadrana lovi manje od jedan odsto ribe od ukupnog izlova. Među koracima u ovom sektoru, on je naveo da je do sada kroz program MIDAS za institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede, uvezeno 12 brodova, kao i da je na putu još osam. Istakao je da je bilo oslobađanja akciza na gorivo, subvencija, pomoći za popravke, opremu...
Joković je kazao da će o situaciji vezanoj za kontrolu hrane, kontaktirati Upravu za bezbjednost hrane. Istakao je da su ribarske luke neophodne i radi zatvaranja poglavlja za ulazak u Evropsku uniju, te da se jedna gradi na rtu Đeran dok drugu planiraju u Bokokotorskom zalivu.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je naveo da se na o protokolu pregovaralo 20 godina i da je cilj na globalnom nivou utvrditi pravila za davanje subvencija za ribarstvo. On je dodao da se u ribarstvo mora uvesti red i da će se na ovaj način, obesmisliti nelegalni izlov ribe jer će ribari morati da dokažu da love u legalnim tokovima, da bi dobili subvencije.
Izmjene potrebne za projekte
Poslanik PES-a Darko Dragović pojasnio je da su procesi ekspoprijacije prebačeni iz Ministarstva finansija u ruke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te da će se izmjenama zakona to i potvrditi.
On je kazao da su ovi koraci preduslov za Vladine najavljene infrastrukturne projekte, te da Crna Gora može postati gradilište nakon regulisanja eksproprijacije na državnom i lokalnom nivou. Dodao je da je uslov za realizaciju projekata i da se urede imovinsko pravni odnosi.
Iz Demokratske parije socijalista su naveli da je situacija nastala nakon razdvajanja ili spajanja više uprava, te da to potvrđuje da je sistem neefikasan. Oni su uputili apel Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, da se aktivnije ovim poslom i da se što prije krene sa potrebnim koracima.
Istakli su da Vlada ove korake pokreće pet mjeseci od formiranja, i da tek sada brinu o građanima.
Slično je poručio poslanik SD-a Boris Mugoša, koji je dodao da spajanja i rastavljanja resora nisu ispraćena zakonski izmjenama te da nije bilo razloga da se čeka pet mjeseci. On je zatražio da se izmjene svi zakoni kako se slično ne bi dešavalo u budućnosti.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović kazao je da je 1945. godine oduzeta imovina i da je neophodno omogućiti njen povrat ali i da se izmjeni zakon o namjeni prostora, odnosno da se lokacije koje su iskorišćene za gradnju ne mogu vratiti prvobitnim vlasnicima.
Bonus video:
