Bivši gradonačelnik Budve, aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović, dopunio je prijavu koju je predao glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, zatraživši da se ispitaju kontroverze oko projekta izgradnje solitera ispred hala Jadranskog sajma, kompanije “Mia investments”.
Krapović, koji je i potpredsjednik Demokratske Crne Gore, u aprilu 2022. predao je krivičnu prijavu, kada je zatražio od tadašnje v. d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i tadašnjeg direktora Uprave policije Zoran Brđanina da ispitaju porijeklo novca za gradnju kula, ali i veze crnogorskih političara u tom projektu, od Mila Đukanovića i Branimira Gvozdenovića, koje je pomenuo odbjegli biznismen Duško Knežević, te sve hipoteke koje su bile upisane na zemljište od Pireus banke, pa sve do upisanih hipoteka kompanije “Carinvest RS” porodice bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Carevića.
“’Mia investments’ podnijela je 27. maja 2020. prijavu za izgradnju objekta. Po navedenoj prijavi 30. jula te godine je sačinjen zapisnik o inspekcijskom pregledu kojim je konstatovano da je predata prijava gradnje uredna i predata u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju i uređenju prostora. Ta dokumentacija je urađena suprotno zakonu, a izvještaj revidenta sadrži nezakonite konstatacije. Tehnička dokumentacija je rađena na osnovu UT uslova izdatih 23. januara 2014. koji su izdati za cijelu urbanističku parcelu, jer planskim dokumentom nisu precizirani parametri za izgradnju hotela nasuprot parametrima za izgradnju kongresnog centra. Projekat je rađen za dio urbanističke parcele koristeći proporcionalne vrijednosti. Planirani hotel nije prikazan u međuodnosu sa susjednim objektima, čak ni u odnosu na objekat predviđen na preostalom dijelu urbanističke parcele”, naveo je Krapović u dopuni prijave, u koje su “Vijesti” imale uvid.
Kako je naglasio, u UT uslovima stoji napomena da do podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole treba riješiti imovinsko-pravne odnose na parceli.
“Sadašnji imovinsko-pravni odnosi su proizvod donošenja odluke Opštine, koja je donijeta u cilju saradnje sa suvlasnikom za izgradnju kongresnog centra sa hotelom kongresnog tipa, dakle izdvajanje dijela urbanističke parcele iz kompleksa kongresnog sadržaja sa turizmom narušava imovinske odnose uspostavljene u cilju privođenja prostora namjeni u skladu sa DUP ‘Budva centar-izmjene i dopune’. Narušavanjem jedinstva kompleksa narušavaju se i imovinski odnosi. Pravno lice ‘Expo Budva’ formirano je radi izgradnje kongresnog centra u periodu kada po zakonu nije bila moguća izgradnja na dijelu urbanističke parcele. Usvajanjem novih zakonskih rješenja omogućeno je pravo građenja na ovom zemljištu, ali je ostao i dalje sporan način regulisanja međusobnih prava i obaveza, raspolaganja i opterećenja zemljišta, što je sve predmet ispitivanja SDT. Upravo ta činjenica sprečava Opštinu da u konačnom reguliše međusobna prava i obaveze sa Jadranskim sajmom. Zbog svega navedenog regulisanje međusobnih prava i obaveza oko izgradnje na urbanističkoj parceli je prethodno pitanje u postupku davanja saglasnosti na njenom dijelu”, pojasnio je Krapović.
Naglašava da je u konkretnoj situaciji predviđeno da se može odobriti gradnja na dijelu urbanističke parcele jedino ako nedostajući dio parcele ne utiče na funkcionalnost i pristup objektu i da se “izgradnjom solitera onemogućava korišćenje postojećih sajamskih sala broj 4 i 5, koje su u vlasništvu ‘Expo Budva’, čiji je osnivač Opština”.
“Presudom Upravnog suda iz maja 2021. poništeno je rješenje Ministarstva održivog razvoja i turizma od 25. decembra 2019, a koje se odnosi na saglasnost na idejno rješenje za izgradnju solitera. Zakonom o upravnom postupku propisano je da se poništavanjem rješenja poništavaju i pravne stvari koje je to rješenje proizvelo, a što konkretno znači da su od momenta pravosnažnosti presude Upravnog suda, akti koji su iz njega proistekli ili se na njega oslanjaju i sve pravne posljedice stavljeni van snage. Smatram da podnijeta prijava gradnje ne može ostati na snazi, jer je nevažeća, te se ne može postupati. Pogrešno je u zapisniku o inspekcijskom pregledu konstatovano da je predata prijava gradnje uredna i u skladu sa zakonom”, naglasio je Krapović.
Ističe da je na zemljištu na kome je predviđena gradnja upisana zabilježba restitucije, te smatra da manjkavosti u projektnoj dokumentaciji i njeno neprovjeravanje omogućavaju investitoru da ošteti budžet Crne Gore.
“Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu propisano je da se u hotelu sa 5 zvjezdica može poslovati po modelu kondo ili mješovitog poslovanja pod određenim uslovima. Ključna činjenica koja se u praksi ciljano zloupotrebljava je da investitor prije svega mora da ima hotel sa 5 zvjezdica. Mora biti projektovan kompletan hotelski objekat u kome su svi sadržaji dimenzionisani u skladu sa kapacitetom smještajnih jedinica koje se neće prodavati i smještajnih jedinica koje su planirane za prodaju. Razlika između kondo i mješovitog modela poslovanja je u tom što kondo model kupac smještajne jedinice se mora baviti turizmom. A kod mješovitog ne mora. Na primjeru idejnog rješenja hotela sa 5 zvjezdica ‘Mia investments’ imamo hotel koji zapravo sadrži manji hotel kapaciteta sa 144 dvokrevetne sobe (288 ležaja) sa apartmanskim dijelom koji čine apartmani različitih veličina (858- 288=570 kreveta). Hotelski sadržaji u ovom objektu nijesu dimenzionisani za potrebe svih 858 kreveta”, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, u praksi se dio smještajnih jedinica namijenjen prodaji projektuje kao stambena zgrada, a samo dio koji nije namijenjen prodaji projektuje kao hotel sa 5 zvjezdica.
“Ovo je zloupotreba prostora. Najstrašnije u svemu je što hoteli sa pet zvjezdica ne plaćaju komunalije shodno zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i imaju mogućnost da ne plaćaju PDV za izgradnju i opremanje hotela, koji zapravo jednim dijelom nisu hoteli već stambeni objekti. Nezakonitim utvrđivanjem kategorije hotela sa 5 zvjezdica koji zapravo nije projektovan u skladu sa podzakonskim propisom, omogućava se nezakonito bogaćenje pojedinaca na štetu javnog interesa. Na ovaj način broj apartmana/stanova za prodaju je znatno veći nego što je planovima predviđeno”, naglasio je Krapović.
Početkom februara resor ministra Janka Odovića poništio je rješenje o davanju saglasnosti na idejno rješenje budućih kula od po 15 i 16 spratova, ali kompanija, koja okuplja turske investitore, nastavila je da izvodi radove, zbog čega je doskorašnji opštinski sekretar za zaštitu imovine Đorđe Zenović podnio krivičnu prijavu protiv NN lica u građevinskoj inspekciji koja nije zaustavila radove.
Žižić dao saglasnost i radio za revidenta
Krapović je naglasio da je do 2017. kategoriju objekta utvrđivala komisija u tadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a od te godine taj posao rade revidenti - projektantske kuće koje imaju licencu za izradu projektne dokumentacije, reviziju i nadzor, što, kako kaže, olakšava malverzacije.
“U konkretnom slučaju postoji sumnja na revidentsku kuću “SEDAM - ING” DOO Podgorica i njeno postupanje u predmetnom projektu. Naglašavam da je u pomenutoj revidentskoj kući u momentu revizije ovog projekta jedan od angažovanih inžinjera bio Mirko Žižić. Žižić je u mandatu 42 Vlade, kada je projekat dobio saglansot, obavljao funkciju glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”, istako je Krapović.
Bonus video:
