Ministarstvo finansija, bez obzira na planirane brojne razvojne projekte i godišnje pozajmice koje država obezbjeđuje dominantno zbog vraćanja starih dugovanja, upravlja odgovorno javnim dugom, saopšteno je danas iz tog resora.
Poručuju da to definišu strateški.
"Dodatno, podaci na osnovu kojih su rađene projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u periodu Misije krajem januara i početkom februara, ne uključuju mjere na fiskalnoj strani koje će biti sprovedene Fiskalnom strategijom, kao i očekivano smanjenje troška zaduženja na međunarodnom tržištu, što se i ogleda u posljednjoj emisiji obveznica u martu ove godine", kazali su iz Ministarstva.
MMF je 3. maja objavio zaključke Izvršnog odbora nakon posjete Misije i konsultacija sa Crnom Gorom po članu IV Statuta te organizacije. Izvršni odbor MMF-a danas je objavio izvještaj za Crnu Goru u kojem je pozdravio snažnu posvećenost crnogorskih vlasti evropskim integracijama, ukazujući da treba iskoristiti zamah nakon formiranja nove Vlade za neophodne strukturne reforme i napredak u procesu pristupanja EU.
"MMF je potvrdio snažan ekonomski oporavak nakon kovid pandemije i značajno poboljšanje fiskalne pozicije“, saopštili su iz Ministarstva finansija.
MMF stoga ohrabruje vlasti da nadograđuju dosadašnja dostignuća efektivnim učvršćivanjem fiskalne politike, daljim jačanjem nadzora finansijskog sektora i diversifikacijom privrede, uz stručnu podršku MMF-a gdje je to potrebno.
Pozdravili su posvećenost fiskalnoj opreznosti u definisanim okvirima (60% BDP-a) i planove da se kreira i usvoji fiskalna strategija te implementira nova srednjoročna strategija upravljanja dugom. Saglasni su da će održavanje nultog primarnog bilansa pomoći u održavanju duga ispod 60% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
MMF je konstatovao da se prema projekcijama predviđa fiskalni deficit od 2024. godine, uz postepeni rast duga, usljed potreba za finansiranjem.
Navedeni deficit, kako je navedeno u izvještaju, biće prvenstveno odraz novih ulaganja u postojeće kapitalne, odnosno infrastrukturne projekte (škole, bolnice, vrtići, postrojenja za otpadne vode i vodosnabdijevanje i dr), među kojima je najznačajnija dalja izgradnja preostalih dionica auto-puta, koja će zahtjevati dodatna sredstva da bi se svi projekti finansirali.
"Kao što smo i ranije naveli, glavni osnov za dodatno finansiranje budžeta biće finansiranje projekata koji su ključni za unapređenje ekonomskog i socijalnog života građana“, rekli su iz Ministarstva.
Izvršni odbor MMF-a je saglasan da će biti potrebne mjere prilagođavanja, da bi se dug učvrstio na prag od 60% BDP-a na srednji i dugi rok, u skladu sa važećim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čime se šalje snažan signal fiskalne odgovornosti.
Među ključnim nalazima iz izvještaja Misije je i to da se fiskalna pozicija značajno poboljšala posljednjih godina, nakon što je javni dug, koji je dostigao vrhunac od 107% BDP-a 2020. godine, pao na procijenjenih 61,5%.
Naglašavaju i da su vlasti uspješno izašle na međunarodno tržište u martu ove godine.
MMF ističe da su vlasti bolje iskoristile međunarodna tržišta, emisijom obveznica po povoljnijim stopama u odnosu na osnovne projekcije MMF-a.
MMF navodi da su strukturne fiskalne reforme od suštinske važnosti za zdrave javne finansije, uključujući “jačanje administracije Poreske uprave, poboljšanje targetiranja socijalne potrošnje, obuzdavanje rasta plata u javnom sektoru i poboljšanje nadzora nad državnim preduzećima”.
Između ostalog, konstatuju da crnogorska ekonomija izgleda znatno zdravije te da je imala koristi od snažnog turizma i povećane potrošnje, kako zbog reformi iz 2022. godine, tako i zbog priliva imućnijih ruskih i ukrajinskih državljana.
Stopa nezaposlenosti je pala na najniži istorijski nivo, a očekuje se rast BDP-a od 3,7% u ovoj godini i dalje održavanje rasta na 3% u srednjem roku.
Izuzimajući nove šokove na međunarodnom tržištu cijene roba i značajnije povećanje plata, očekuje se da će se razlika između inflacije u Crnoj Gori i eurozoni, koja trenutno iznosi 1,7 procentnih poena, dalje smanjuje.
MMF u preporukama, između ostalog, navode da se ekonomska volatilnost zemlje može ublažiti diverzifikacijom ekonomije, posebno u proizvodnji obnovljive energije, održavanjem snažnih javnih finansija podržanih srednjeročnom fiskalnom strategijom, jačanjem nadzora nad bankarskim sistemom uz istovremeno snaženje okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma i većim iskorišćavanjem ogromnog potencijala žena u radnoj snazi.
Bonus video:
