Da bismo došli do prosjeka zarada kao u Evropskoj uniji (EU), reforme moraju biti duboke i transformativne. Bolji poslovni ambijent, veća produktivnost, stabilne javne finansije i politička scena, neka su od poboljšanja potrebnih za ulazak u “evropski klub”.
Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu najavu predsjednika Vlade Milojka Spajića, koji je 16. aprila, pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (EP), kazao da bi Crna Gora do vremena kad bude bila predložena za članicu, mogla da ima veću prosječnu zaradu od prosjeka EU.
NE PROPUSTITE
Više činilaca izvršne vlasti, kao i predsjednik države Jakov Milatović, rekli su da je cilj Crne Gore da postane 28. članica EU do 2028. godine.
Prema podacima Evropske kancelarije za statistiku (EUROSTAT), prosječna mjesečna neto zarada samca bez djece u EU u 2023. bila je 2.351 euro.
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori, kako su saopštili iz Uprave za statistiku (Monstat), u martu je iznosila 825 eura.
Razlika u bruto zaradi je još veća - podaci EUROSTAT-a iz 2021. pokazuju da je prosječna bruto zarada u EU iznosila skoro 2.800 eura, dok je u Crnoj Gori, prema Monstatu, bila 1.003 eura.
Premijer je pred Odborom naveo i da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine iznositi 1.000 eura, ne precizirajući mjesec u kojem će se to desiti. To je ponovio i u četvrtak na Premijerskom satu.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) je 11. februara saopšteno da će Spajić, ukoliko prosječna i minimalna plata ne budu povećane na 1000, odnosno 700 eura, do 31. oktobra ove godine, podnijeti ostavku.
NE PROPUSTITE
Iz Spajićevog kabineta više od dvije nedjelje ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” kako Vlada planira da za tri i po godine poveća prosječnu zaradu za više od 1.500 eura i da li će podnijeti ostavku ukoliko obećanje ne ispuni.
Čarobni štapić ne postoji
Generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Raško Konjević rekao je “Vijestima” da ne postoji “čarobni štapić” koji će crnogorske zarade pretvoriti u evropske.
“Postoji samo mogućnost da stvaramo evropski poslovni ambijent u kome će domaća privreda, odnosno poslodavci, biti istinski partner - dio procesa odlučivanja i kreiranja ambijenta koji će moći da odbacuje bolje rezultate, pa time i bolje uslove za zaposlene u našim kompanijama”, ističe on.
Konjević je ocijenio da u EU ulaze društva u cjelini, a ne vlade, te da će dobijanjem pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) Crna Gora zakoračiti u završnu dionicu evropskog puta.
Dodao je da je dobro postaviti ambiciozne ciljeve, ali da iza njih mora da bude dosta rada, promjena i reformi.
“Stvar će biti dominantno na nama kad ćemo biti spremni da dobijemo poziv za članstvo. Da li je to 2028. moguće, ali to podrazumijeva dosta rada, energije, reformi, dijaloga i stabilnosti. Naravno, to znači i da se zadrži dobra klima za proširenje u novom sastavu evropskih institucija. Važan segment tih reformi je i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, koji može kreirati uslove za dalje snaženje crnogorske ekonomije”, navodi sagovornik.
Čekaju nas decenije rada
Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) poručuju da politička previranja prisutna proteklih godina dodatno sputavaju napredak i ekonomski razvoj Crne Gore.
“Prevashodno je veoma važno uspostaviti stabilnu političku scenu i osnažiti tripartitni dijalog socijalnih partnera koji su ključni u donošenje odluka od značaja i interesa za privredu i građane”, ocjenjuju iz USSCG-a za “Vijesti”.
Ta sindikalna organizacija navodi da je, prema podacima EUROSTAT-a objavljenim sredinom prošle godine, bruto društveni proizvod (BDP) po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori iznosio 50 odsto prosjeka EU.
825
eura iznosila je u martu prosječna neto zarada u Crnoj Gori, dok je u EU samac bez djece u 2023. zarađivao gotovo triput više - 2.351 euro
Istakli su da je kupovna moć crnogorskih građana višestruko manja od Luksemburga, zemlje sa kojom je Crna Gora često upoređivana, mahom zbog veličine i broja stanovnika.
“…Evidentno je da nas čekaju decenije rada i zalaganja kako bi se uopšte iole približili životnom standard te zemlje”.
Hiljadarka nije nemoguće, ali…
Raško Konjević kaže da cilj prosječne zarade od 1.000 eura nije nemoguć, posebno ako je podstaknut “daljom relaksacijom” troškova rada koju imaju poslodavci.
“Stanje na tržištu rada jednim dijelom već stvara pritisak na poslodavce da uvećavaju zarade. Ideja da se i dalje smanjuju troškovi rada je svakako dobra u cilju postizanja boljih uslova poslovanja i mogućnosti za ‘prelivanje’ tih troškova u zarade zaposlenih”, pojašnjava Konjević.
Naglasio je da je stabilnost javnih finansija važna za ukupnu privredu, odnosno poslovni ambijent:
“Svaka nestabilnost negativno utiče na privredne tokove. A funkcionišemo u dosta komplikovanim regionalnim i širim odnosima, pa svaka dodatna interna nestabilnost u ovim uslovima je vidljivija”.
Iz USSCG-a ističu da podržavaju svaki napor Vlade da se povećaju primanja građana, ali da se pri tom mora imati jasna slika kako do toga doći.
Govoreći o programu “Evropa sad 2”, koji je bio platforma PES-a na parlamentarnim izborima održanim u junu prošle godine, iz USSCG-a navode da javnost još ne zna skoro pa nikakve detalje.
“USSCG će podržati svaku ideju koja je održiva i koja bi zaposlenima i građanima donijela ekonomsku korist, ali ne po cijenu da ugrozi javne finansije”.
Ocjenjuju da su građani treće dobi su dosad jedini osjetili benefite tog programa, ali i da su oni cijeli period krize bili najugroženiji i na ivici egzistencije.
“Zbog toga je posebno važno očuvanje Fonda PIO koji je u jednom momentu, a prije povećanja penzija početkom godine, bio gotovo pa samoodrživ. U tom pravcu, pažljivo ćemo pratiti situaciju u narednom periodu”, poručuju iz USSCG-a.
Spajić je na Premijerskom satu, odgovarajući na pitanje šefa Poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše, ponovio da će prosječna plata do kraja godine iznositi 1.000 eura.
Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.
“Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate, biće veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu, a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 odsto”, kazao je Spajić.
NE PROPUSTITE
Mugoša je naveo da se Crna Gora od kako je Spajić u politici, zadužila dvije milijarde eura, te da se njegova Vlada u devet mjeseci zadužila milijardu eura. Prošle godine je, kako navodi, Crna Gora uvezla 3,8 milijardi eura, a izvezla 670 miliona, te da je problem i što se ove godine ne izvozi struja.
“Niste mi odgovorili na pitanje. Vi ste obećali svim zaposlenim u Crnoj Gori, privatni i javni sektor, 25 odsto uvećanja neto zarade. Ja sam govorio o impresijama Svjetske banke, Evropske banke i MMF-a. Hrvatska je nakon godinu od najave reforme, povećala realnu zaradu 24 eura, a ima 2 milijarde iz EU fondova i mnogo bolji odnos uvoza i izvoza i kreditni rejting”, kazao je on.
Fiskalna strategija do kraja juna
Spajić je u pisanom odgovoru Mugoši naveo i da su sve obećano ispunili, te da će tako biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata.
Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere, uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.
Ovaj dokument će, kako se navodi, biti završen do kraja juna, nakon čega će biti upućen Skupštini na razmatranje.
Premijer je dodao da će sve mjere koje Vlada predloži biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.
“Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima”, kazao je Spajić.
On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Elektroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su, kako je istakao, prihodi ostvareni za period od januar do aprila značajno iznad plana.
Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plate bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje, te da su prihodi u ovom sektoru iznad 590 miliona eura godišnje.
On se osvrnuo na projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto BDP-a u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje PDV-a.
Dijalogom do većeg minimalca
Povećanje minimalne zarade, ali i svih zarada generalno, ne može se rješavati administrativnim odlukama niti jednostrano, već isključivo na osnovama povećane produktivnosti i održivosti privrednog sistema, kao i pune saradnje i dijaloga vlade sa socijalnim partnerima.
To su “Vijestima” kazali iz Unije poslodavaca, dodajući da je potrebno izgraditi adekvatno okruženje i obezbijediti sve potrebne preduslove kako bi crnogorska ekonomija ispunila planirani cilj.
“To u prvom redu uključuje sprovođenje širokog kruga reformi koje će, s jedne strane, rezultirati visokim nivoom produktivnosti i konkurentnosti privrede, a s druge efikasnom javnom administracijom (državnom i lokalnom) koja je stručna i ima kapaciteta da servisira redovne potrebe realnog sektora”, objasnili su.
Sličnog mišljenja je i Raško Konjević, koji napominje da bi to bio dodatan trošak za poslodavce.
“Poslodavci neće bježati od dijaloga i razgovora sa Vladom o svim elementima reformi koje se najavljuju u Fiskalnoj strategiji, ali stabilnost javnih finansija je svakako obaveza Vlade. Svaki dodatni trošak za poslodavce administrativnimm odlukama Vlade koji se realno ne mogu finansirati vratiće tokove unazad, ili u sivu ekonomiju ili u lošiji ambijent. Za poslodavce osim valjanog, i znatnog boljeg poslovnog ambijenta je značajna predvidljiva i stabilna poreska politika”, rekao je Konjević.
Napominje da bi odnosi poslodavca i zaposlenog trebalo da budu redefinisani u zakonskom smislu u skladu sa evropskim iskustvima, jer, kako kaže, bez toga nema napretka u poslovnom ambijentu koji može dati veći zamah privatnim inicijativama.
“Na Vladi je da predloži reforme i da kroz transparentan dijalog posebno sa privredom dođe do realnih i održivih ostvarenja. Moramo znati da realnog i održivog povećanja zarada nema bez povećanja produktivnosti. Sve drugo je veliki rizik koji ne smije da bude ‘prevaljen’ na leđa crnogorske privrede jer bi posljedice bile dugoročno loše”, zaključio je Konjević.
Spajić: Bruto zarada nije zarada
Na konferenciji za medije 24. aprila Spajić nije odgovorio na pitanje novinara “Vijesti” kako planira da poveća prosječnu zaradu u Crnoj Gori, odnosno sustigne EU prosjek do poziva za članstvo.
Kad je Spajiću predočena činjenica da je, prema podacima EUROSTAT-a iz 2021. godine, prosječna plata u EU bila nešto niža od 2.800 eura, on je rekao da to nije tačno.
Na odgovor novinara da su podaci tačni i da se radi o bruto zaradi, Spajić je rekao da “bruto zarada nije zarada”.
“Kad vi dobijete bruto zaradu možete li da je koristite za kupovinu hljeba ili mlijeka? Zato bruto zarada nije zarada, ona se obračunava sa porezima i doprinosima… U Crnoj Gori, ja mislim da je postajao jako ograničen broj ljudi koji su znali šta je bruto zarada prije ‘Evrope sad 1’. Neto zarada je jedino relevantna”, kazao je Spajić.
Dodao je da EUROSTAT objavljuje podatke o bruto zaradi, ne da bi informisali građane, već da bi preduzetnici znali gdje je najkonkurentnija radna snaga.
“Bruto zarada je trošak za poslodavce. Vi kad vidite bruto zaradu od 2.700 eura, vi bježite iz te zemlje”, kazao je Spajić.
Samo Bugari manje zarađuju
Da je Crna Gora danas član EU, samo bi državljani Bugarske imali manju prosječnu neto platu od crnogorske.
Prema podacima EUROSTAT-a, samac bez djece u Bugarskoj godišnje zaradi 9.355 eura, odnosno 780 eura mjesečno.
U decembru 2023. građani u Rumuniji su prvi put zarađivali više od 1.000 eura mjesečno, a pri dnu ljestvice su i Hrvati i Mađari.
Sa druge strane, građani Luksemburga zarađuju najveću prosječnu neto platu u EU (4.086), a slijede Holanđani, Danci, Irci…
Podaci EUROSTAT-a za neto zaradu zemalja EU se odnose na prosječnu neto zaradu jedne osobe bez djece, s obzirom na to da je u različitim zemljama različit poreski sistem u zavisnosti od broja članova domaćinstva.
Bonus video:
