Dobit državnih firmi 250 miliona, Vlada će tražiti dio

Preduzeća u većinskom vlasništvu države koja su ostvarila pozitivan rezultat u 2023. godini biće u obavezi da tokom ove godine uplate dio ostvarene dobiti, naveli su iz Ministarstva finansija

59246 pregleda 38 reakcija 22 komentar(a)
Vlada narednih dana treba da odluči koliko će novca uzeti svojim firmama, Foto: Vlada Crne Gore
Vlada narednih dana treba da odluči koliko će novca uzeti svojim firmama, Foto: Vlada Crne Gore

Državne kompanije imaju preko 250 miliona eura vrijednu akumuliranu dobit, a koliko od toga će završiti u državnoj kasi odlučiće Vlada na preporuku Ministarstva finansija koje analizira njihovo poslovanje i potrebe za investicijama.

“Ministarstvo finansija preporučiće Vladi da i u ovoj godini ostvari svoja imovinska prava analogno prethodnim godinama. Napominjemo da je država u prethodnom periodu u kontinuitetu ostvarivala svoja imovinska prava koja proističu iz vlasništva u privrednim društvima, a shodno Zakonu o privrednim društvima i zaključcima koji su doneseni u prethodnom periodu”, saopšteno je “Vijestima” na pitanje da li će predložiti da državna preduzeća uplate dobit u budžet i u kojem procentu.

Najviše neraspoređene dobiti ima Elektroprivreda 95,2 miliona eura u kojoj država ima 98 odsto kapitala, a zatim slijede Crnogorski elektroprenosni sistem sa 90 miliona eura u kojem je 55 odsto državnog kapitala. Rudnik uglja Pljevlja, u kojem državna EPCG ima sto odsto kapitala, ima akumuliranu dobit od 41,2 miliona eura.

Nepodijeljenu dobit na svojim računima imaju i Marina Bar 3,3 miliona eura, Monteput 4,5 miliona, Pošta 3,4 miliona, Morsko dobro osam miliona, Budvanska rivijera 3,6 miliona, Aerodromi 6,9 miliona eura,... Preduzeće “Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA” u kojem država Crna Gora ima osam odsto učešća ima neraspoređenu dobit od 5,6 milijardi dinara, što je 48 miliona eura. Učešće Crne Gore u ovoj dobiti bilo bi 3,8 miliona eura.

Predlogom budžeta za ovu godinu predviđeno je da prihodi državne kase od kapitala iznose 54,5 miliona eura, ali je moguće da ta cifra bude povećana ukoliko bude postojala potrebe za novcem.

Najveća državna preduzeća, koja su akcionarska društva, odluku o podijeli dividende donijeće do kraja juna na skupštinama akcionara gdje će o tome glasati predstavnici Vlade kao akcionara. Nakon toga bi, u skladu sa donijetim odlukama, uslijedila podijela dividende prema procentu kojeg imaju akcionari.

Iz Ministarstva finansija kazali su “Vijestima” da su od početka godine do kraja aprila imali prihod od kapitala u iznosu od 11,5 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na uplatu dobiti od Centralne banke Crne Gore (CBCG) za 2022. i 2023. godinu u iznosu od 9,1 milion eura, a i 1,7 miliona eura bio je prihod države po osnovu kamata.

“Privredna društva u većinskom vlasništvu države koja su ostvarila pozitivan poslovni rezultat u 2023. godini a koja ne podliježu ograničenjima propisanim članom 237 i članom 266 Zakona o privrednim društvima, odnosno ograničenjima propisanim drugim posebnim zakonima i/ili osnivačkim aktima, biće u obavezi da tokom ove godine uplate dio ostvarene dobiti koji je srazmjeran udjelu vlasništva države”, naveli su iz Ministarstva finansija.

Bivša Vlada je prošle godine donijela odluku da sva preduzeća u kojima je država većinski vlasnik isplate dividendu i to 30 odsto dobiti iz 2021. i 70 odsto dobiti iz 2022. godine. Međutim, naknadno je Vlada odobravala da neka preduzeća, zbog potrebe investiranja, ne isplaćuju dividendu ili da je isplate u nižim iznosima u odnosu na procente iz odluke.

Iz sadašnjeg Ministarstva finansija kažu da u saradnji sa resornim ministarstvima analizira, procjenjuje i prate poslovanje svih privrednih društava u kojima država ima većinsko vlasništvo.

“Nadzor poslovanja ovih društava podrazumijeva i procjenu fiskalnih rizika, a koja uzima u obzir i komponentu planiranih investicija i izazova sa kojima se susrijeću preduzeća. Vlada će, između ostalog, na bazi rezultata prethodno pomenutih analiza i procjena donositi odluke koje se tiču privrednih društava u većinski državnom vlasništvu. Naročito se vodi računa da se bilo kojom Vladinom odlukom ne ugrozi likvidnost nekog privrednog društva iz sektora državnih preduzeća”, naveli su iz Ministarstva.

EPCG i Rudnik ne mogu isplatiti cijelu dobit jer ih čeka teška 2025.

Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović kazao je nedavno u intervjuu “Vijestima” da se nada da im država neće uzeti cijelu dobit. Ovo preduzeće lani je ostvarilo neto dobit 52,4 miliona eura, koja je trebalo da bude i znatno veće da nisu morali da pokrivaju gubitke preduzećima iz svoje grupe - CEDIS-u i djelimično Željezari EPCG. Na računu ove kompanije ima još 43 miliona eura neraspoređene dobiti iz ranijih godina.

Bulatović je kazao da Termoelektrana Pljevlja naredne godine, zbog remonta, neće raditi osam mjeseci i da će zbog toga biti potreban uvoz struje koja bi po sadašnjim cijenama vrijedjela 65 miliona eura.

“Cijenim da bi svi relevantni akteri trebalo da imaju u vidu ozbiljnost izazova s kojima će se EPCG suočiti sljedeće godine, naročito u kontekstu potrebe za nabavkom veće količine električne energije. Imajući u vidu sve obaveze po osnovu nabavke značajne količine električne energije iz uvoza za sljedeću godinu, mislim da nije realno očekivati da se cjelokupna dobit izdvoji za državni budžet po navedenom osnovu”, kazao je tada Bulatović.

Zbog zastoja TE Pljevlja u problemu će naredne godine biti i Rudnik uglja, jer osam mjeseci neće imati prihode od svog glavnog kupca. Plan je da naredne godine dio proizvedenog uglja prodaju Elektroprivredi Srbije, ali to neće nadoknaditi one količine koje bi kupila TE Pljevlja. Zbog ovih problema teško je očekivati da ova kompanija cijelu dobit isplati u državnu kasu. Rudnik je lani imao neto profit od 15,2 miliona eura, dok neraspoređena dobit iz prethodnih godina iznosi dodatnih 26 miliona eura.

Mnogi će tražiti da zadrže dio

I CGES ima investicione obaveze za gradnju više dalekovoda, tako da nije realno očekivati da bude donijeta odluka o ispati cijele dobiti te kompanije. Neto profit za prošlu godinu CGES-a iznosio je 35,7 miliona, a ova kompanija ima još 55 miliona nepodijeljene dobiti iz ranijih godina.

Monteput je obavezan da iz svoje dobiti finansira izradu projektne dokumentacije za naredne faze auto-puta, zbog čega se od njega ne očekuje isplata dobiti u državnu kasu.

Za očekivati je i da dio drugih državnih preduzeća poput Marine Bar, Budvanske rivijere,... kao i prošle godine, od Vlade zatraže da ne isplaćuju dividendu u cijelosti, kako bi novac zadržali za svoje aktivnosti.

Bonus video: