Luka “Lazure” u Meljinama bi mogla postati luka nautičkog turizma-marina jer su sa aspekta nadležnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ispunjeni svi uslovi i nema zakonskih prepreka, zbog čega ćemo ovo pitanje uskoro opet uputiti Vladi na razmatranje.
To su “Vijestima” zvanično kazali iz ministarstva kojim rukovodi Filip Radulović.
Ipak, lokalni ribari u Herceg Novom tvrde da godinama traže dozvole da vežu brodove na ovom mjestu, da investitor “Imperio Holding Limited” nije ispoštovao ugovor sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, odnosno, nije izgradio ribarsku luku i obezbijedio im vezove, zbog čega su kako tvrde, slučaj 2021. predali i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
Iz resora saobraćaja su pojasnili da je inicijativu za proglašenje “Lazure” lukom ovog tipa, podnio investitor “Imperio Holding Limited” u martu 2019, koji je izgradio istoimeni rizort na toj lokaciji u Herceg Novom. Ova kompanija je 2016. potpisala ugovor za Morskim dobrom, prema kojem je u pristaništu “Lazure” planirana izgradnja i opremanje luke nautičkog turizma kao i ribarske luke. Investitor je bio dužan da izgradi najmanje 156 vezova, od čega je mogao da koristi 50 i naplaćuje ih kao komercijalne, dok bi ostatak vezova pripao mještanima naselja Meljine.
Kompanija je kasnije tražila preinačenje ove luke u marinu, ali je Ministarstvo poljoprivrede dalo negativno mišljenje jer nije ispoštovana planska dokumentacija, odnosno nije izgrađena ribarska luka sa 106 vezova. “Vijesti” očekuju odgovore od investitora i hotela i marine “Lazure”, koja su im upućena povodom ovog slučaja.
Vezovi su i za mještane Meljina
Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili su formirali radnu grupu, koja je u junu 2019. pregledala luku i dokumentaciju i utvrdila da su ispunjeni svi uslovi, da u skladu sa Uredbom za luke razvrstane prema vrsti pomorskog saobraćaja, namjeni i značaju, “Lazure” može biti proglašena kao marina od lokalnog značaja, otvorena za unutrašnji saobraćaj.
“Zbog eventualno otvorenih pitanja, koja nisu u nadležnosti Ministarstva saobraćaja, još uvijek nije donijeta odluka kojom se određuje namjena ovoj luci kao luci nautičkog turizma. Imajući u vidu da u prethodnom periodu Vlada nije donijela odgovarajuće odluke kojima bi ova luka bila razvrstana kao marina, investitor “Imperio Holdings Limited” pokrenuo je pred Upravnim sudom spor, koji je okončan odlukom 23. novembra 2022. godine. Dispozitivom navedene presude, Ministarstvu kapitalnih investicija (pravnom prethodniku resora za saobraćaj) je naloženo da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema presude, odluči o zahtjevu tužioca za razvrstavanje marine “Lazure” u luku nautičkog turizma”, istakli su iz ovog ministarstva.
Navode da su u aprilu 2024. ovu temu opet kandidovali za razmatranje, ali da je proces odgođen radi otvorenih pitanja. Dodali su i da su u okviru njihovih nadležnosti, ispunjeni svi propisani uslovi da luka bude razvrstana kao marina te da pitanja statusa ribara, ne bi trebala dalje da odlažu donošenje odluke Vlade jer bi to bili drugi postupci, koji su takođe propisani uredbom. Resor kako su kazali, nije nadležan za pitanja ribara, već odlučuje po zahtjevu investitora i isključivo u tim granicama. Takođe nisu ni nadležni za luke od lokalnog značaja, niti imaju ugovor sa investitorom da bi mogli da cijene njegovu ispunjenost, kojim je morsko dobro ustupljeno radi izgradnje rizorta.
“Analizirajući kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na ustupanje dijela luke za potrebe komunalnih vezova, ističemo da je relevantnom dokumentacijom planiran određeni broj vezova za potrebe naselja odnosno mještana naselja Meljine, a ne isključivo za ribare. Ako postoje određena otvorena pitanja na nivou drugih resora, njih je potrebno rješavati u odvojenim postupcima, koji neće ugroziti ispunjenje zakonske obaveze da luka bude određena prema namjeni, a koje će takođe značiti i izvršenje presude iz decembra 2022”, istakli su iz ovog resora.
Investitor krši ugovor
Ribari tvrde da im agonija dobijanja vezova u ovoj luci traje od 2017. godine, pa žele da im se dopusti vezanje brodova dok Herceg Novi ne dobije ribarsku luku. Nacionalno udruženje proizvođača ribe i Udruženje profesionalnih ribara na moru saopštili su da se po ugovoru koji je investitor sklopio sa državom, ribarima i mještanima mora ustupiti 116 vezova uz izgrađenu logistiku.
“Ruski investitor obaveze iz ugovora ne poštuje, ali ga ni niko iz izvršne vlasti Crne Gore ne pokušava na to obavezati ili zbog nepoštovanja ugovora raskinuti koncesioni ugovor. Do sada smo se obratili svim ministarstvima, a koja su bitna za ovaj ugovor. Niko nam nikada nije odgovorio i niko nije stao u zaštitu ribara i interesa Crne Gore. Jedino su ministar poljoprivrede Vladimir Joković i Direktorat za ribarstvo stali u zaštitu države, i traže i ne odustaju da se ispoštuje ugovor u cjelini i obezbijede ribarima vezovi”, kazali su ribari.
Iz ovih udruženja pitaju i šta će državi ugovori sa investitorima ako nisu obavezujući i ako se ne poštuju. Oni tvrde i da su slučaj u julu 2021. predali SDT-u, ali da do danas nisu dobili odgovore ili rješenja iako su predmet vodila četiri specijalna tužioca. Ističu i da su se za pomoć obratili i predsjedniku opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, ali da ni od njega nisu odbili odgovor ni sastanak. Ističu da su angažovali i advokata, kako bi u parničkom postupku pokušali da riješe probleme i dobiju obeštećenja za posljednjih sedam godina.
Osim toga, tvrde i da vršiteljka dužnosti generalne direktorke Direktorata za pomorstvo resora saobraćaja Maja Mijušković, investitoru pokušava da da saglasnost da se luka preimenuje u marinu, dok će ribarska luka biti tek nakon izgradnje logistike za taj tip luke.
Ništa bez ribarskih luka
Ribari vjeruju i da Evropsku uniju (EU) niko nije upoznao sa stanjem ribarstva u Crnoj Gori i tvrde da uništavanje domaćeg komercijalnog ribolova, traje već 15 godina. Pitali su i kako će se zatvoriti poglavlje 13 za ribarstvo, ako Crna Gora nema izgrađene ove luke.
Ribarstvo kočama i plivaricama će kako kažu nestati, jer će izlov raditi flota EU pošto su riblji resursi, zajednički u tom savezu. Zato je potrebno obnoviti flote i ribarske luke izgraditi u Ulcinju, Baru, a u Budvi u sklopu marine izdvojiti pet mjesta za ribarske komercijalne brodove.
”Šta je za državu IBAR, to je za ribare ribarska luka. U radnoj grupi za poglavlje 13 nema predstavnika ribara koji bi EU upozorio na stanje u ribarstvu. Crna Gora ima ogromne resurse za komercijalni izlov plave ribe (srdela i inćun), kao i bijele ribe (oslić, barbun), koja se, nažalost, ne iskorišćava. Komercijalni lov kočama i plivaricama se ne potencira i ne ulaže se, ali se forsira mali privredni ribolov barkama od 4 do 10 metara dužine”, tvrde ribari i dodaju da je to proizvod neznanja onih koji bi trebalo da razvijaju sektor.
Bonus video:
