Fondu vraćena 64 miliona, povjerioci dobili 500 hiljada

Stečajna uprava bivše banke Duška Kneževića Fondu za zaštitu depozita treba da vrati još oko 20 miliona, a povjeriocima još 75 miliona eura

27279 pregleda 29 reakcija 9 komentar(a)
Stečajuveden u aprilu 2019.godine(Ilustracija), Foto: SAVO PRELEVIC
Stečajuveden u aprilu 2019.godine(Ilustracija), Foto: SAVO PRELEVIC

Prodata imovina u vrijednosti od 17 miliona eura, priznata potraživanja od 75,7 miliona eura, isplaćenih 64 miliona eura Fondu za zaštitu depozita i pola miliona za izlučna i obezbijeđena potraživanja, naplaćenih 37,4 miliona eura dospjelih potraživanja po kreditima i kreditnim karticama...

Ovo je bilans rada stečajne uprave Atlas banka kojom rukovodi stečajni upravnik Mirko Radonjić u protekom petogodišnjem periodu. Stečaj u Atlas banku koja je u vlasništu biznismena Duška Kneževića je uveden 5. aprila 2019.godine. Ukupni depoziti kod ove banke kada je uveden stečaj bili su 189 miliona eura, od čega su zaštićeni, u pojedinačnim iznosima do 50.000 hiljada i za koje je garantuje Fond za zaštitu depozita su bili 89 miliona eura.

“Prema poslovnim evidencijama banke priznata potraživanja povjerilaca su na 31.decembar prošle godine 2023. godine iznosila 75,5 miliona eura. Banka je u periodu od 05.04.2019. do 31.12.2023. godine Fondu za zaštitu depozita prenijela 61 milion eura ili 72,9 odsto vrijednosti isplaćenog novca od strane Fonda. Banka je u ovoj godini prenijela Fondu još tri miliona eura (zaključno sa krajem maja), što sveukupno iznosi 64 miliona eura, od uvođenja stečaja, odnosno 76,5% od ukupno isplaćenih sredstava od strane Fonda na ime gantovanih depozita”, naveli su iz Atlas banke u stečaju, dodajući da je Fond za garantovane depozite isplatio klijentima banke 83,7 miliona.

Bivši radnici pokrenuli sudske sprove

Iz stečajne uprave su pojasnili da poslovni klijenti, ostali povjerioci i akcionari banke nijesu pokretali bilo kakve žalbene postupke u vezi sa svojim potraživanjima, ali da je jesu bivši radnici i da se ti sudski postupci vode zbog neostvarenih radničkih prava prije pokretanja stečajnog postupka

“Nakon otvaranja stečaja su evidentirana, kao sporna potraživanja, potraživanja bivših zaposlenih iz rada i po osnovu rada, iz perioda prije otvaranja stečaja, a koja nisu utvrđena bilo kakvom sudskom odlukom i po osnovu kojih se vode određeni sudski postupci”, kazali su u stečajnoj upravi iz koje nijesu precizirali kolika su ta potraživanja bivših zaposlenih.

Mirko Radonjić
Mirko Radonjićfoto: Luka Zeković

Stečajna uprava nije prenosila imovinu niti obaveze Atlas banke na neku drugu banku.

“Od uvođenja stečaja do kraja decembra prošle godine banka je unovčila putem javne prodaje imovinu ukupne procijenjene vrijednosti u iznosu od 17 miliona eura, dok je za isti period na ime izlučnih i obezbijeđenih potraživanja isplatila ukupno 0,5 miliona eura, a naplatila je 37,4 miliona eura dospjelih potraživanja po kreditima i kreditnim karticama”, kazali su iz stečajne uprave.

“Vijesti” su pitale koliko još ima imovine Atlas banke u stečaju koja se nudi na prodaju, odnosno,kolika je njena vrijednost i šta ona sadrži, ali na to pitanje nije dat precizan odgovor.

“Banka svoju imovinu finansijski iskazuje u skladu sa MRS/MSFI koji zahtjevaju procjenjivanje, odnosno mjerenje imovine po fer vrijednosti, kao obezvređenje imovine svođenjem vrijednosti imovine na nadoknadivu vrijednost. U skladu sa pomenutim standardima banka redovno vrši procjenu/reprocjenu imovine u svom vlasništvu prije svakog oglašavanja prodaje. Navedeno podrazumijeva da će se i ubuduće, prije svakog unovčavanja (prodaje) preostale imovine, vršiti njena procjena, nakon koje će biti poznata i pojedinačna vrijednost preostale imovine”, odgovor je na pitanje “Vijesti”.

Na doboš vrijedna imovina

Prema ranijoj analizi “Vijesti”, stečajna uprava trebalo je da objavi prodaju nekretnina Atlas banke koja je procijenjena na 40 miliona eura, kao i udjela u više firmi vrijednog 18 miliona eura.

U strčajnoj masi nalazili su se neke od najvrednijih nekretnina Atlas grupe Duška Kneževića, ali i njegova porodična kuća i imanje u selu Mojanovići u Zeti kod Podgorice koje je na banku upisano kao poravnanje za ranije odobrene kredite. Ova kuća je bila procijenjena na 2,09 miliona eura.

Najvrednija nekretnina Atlas banke je bila 3.280 kvadrata poslovnog prostora i 45 garažnih mjesta u poslovnom centru Kapital Plaza, bivši Atlas kapital centar što je procijenjeno na 8,6 miliona eura. Zatim više apartmana i poslovnih prostora Atlas banke u Fontana centru u Budvi na Slovenskoj obali, 80 metara od plaže, vrijednih ukupno 5,2 miliona eura.

Banka je 2016. godine postala vlasnik i zgrade u Ulici Stanka Dragojevića u Podgorici i više poslovnih prostora na Gradskom stadionu vrijednih 5,15 milion eura.

Nekretnina u Ulici Stanka Dragojevića je zgrada u kojoj je bilo sjedište više firmi iz Atlas grupe sa 828 kvadrata poslovnog prostora, procijenjenog na 3,56 miliona eura. Poslovni prostor u okviru Gradskog stadiona od 1.092 kvadrata vrijedi 1,59 miliona eura.

U vlasništvu banke bio je i hotel “Vir” u Virpazaru, procijenjen na 2,1 milion eura.

Atlas banka širom Crne Gore po gradovima i selima imala je na stotine nekretnina do kojih je došla prinudnom naplatom zbog oko 10 miliona eura nevraćenih kredita.

Nezahvalno prognozirati kada će biti okončan stečaj

Iz stečajne uprave nijesu mogli precizirati kada je realno da se okonča stečaj.

“S obzirom na složenost stečajnog postupka i obim aktivnosti koje se realizuju u najboljem interesu povjerilaca banke, nezahvalno je prognozirati u kom vremenskom period se može očekivati okončanje stečaja”, kazali su u stečajnoj upravi.

Kada je Centralna banka 7. decembra 2018. godine imenovala prinudnu upravu saopšteno je da su parametri Atlas banke mnogo lošiji nego što ih je banka predstavljala, da je solventnost bila negativna minus sedam odsto, da je ukupna imovina bila precjenjena i da su ukupne obaveze banke bile veće od njenog kapitala za 1,14 miliona eura, što su razlozi za direktno uvođenje stečaja. Iz CBCG su tada kazali da ranije nijesu mogli utvrditi da ova banka ima ovako loše parametre i da su se nadali da će banka biti spašena kroz dokapitalizaciju, da je bilo više zainteresovanih investitora za dokapitalizaciju, da su dva predala ponudu ali da nijesu prošli test kredibilnosti.

Bonus video: