Pijace u regionu su dobro snabdjevene, cijene variraju u zavisnosti od ponude i sezone, a obično su nešto veće nego u marketima.
Naročito su cijene visoke ako se radi o sezonskom voću - trešnje, breskve, smokve... Tako da, na primjer, za kilogram trešanja treba izdvojiti do šest eura, a ista je cijena u marketima.
Ipak, jedan broj građana više voli da kupuje na pijacama, jer smatraju da je voće i povrće svježije i uglavnom je domaće, odnosno nije oštećene u dugom transportu prilikom uvoza.
Cijena banana, jabuka, paradajza i krastavca na podgoričkoj pijaci je ostala ista ili je niža, nego što je bila u septembru prošle godine. Najveći pad vrijednosti je zabilježio paradajz koji danas košta euro, što je 50 centi manje nego prije deset mjeseci.
Na pijaci euro koštaju i banane, a cijena im je nepromijenjena u odnosnu na deveti mjesec 2023. godine. Ljubitelji jabuka zlatni delišes kilogram moraju platiti 1,20 eura, ali je i to 20 centi manje nego ranije. Toliko su pojeftinili krastavci, koji takođe koštaju euro.
U septembru prošle godine kupovina ovih namirnica je ukupno koštala 5,1 euro, dok za istu trgovinu danas treba izdvojiti 90 centi manje, odnosno 4,2 eura. Zajednička za ovo voće i povrće je činjenica da je blago poskupjelo u toku zime, što se može objasniti time da ni banane, ni paradajz, niti krastavci i jabuke, nisu bili u sezoni.
Ove podatke su “Vijesti” dobile iz cjenovnog barometra, kojim se prati kretanje mjesečnih cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci. Reporter je u ove objekte išao jednom mjesečno od septembra prošle godine, i to 14. u mjesecu kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad, a proizvodi istog proizvođača, identične vrste i gramaže, i na istim tezgama, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena. Osim toga, cijene voća i povrća su bilježene 20 juna. u velikom marketu i pijaci, ali bez cjenkanja sa prodavcima.
Podgorička pijaca koju reporter posjećuje je dobro opremljena i nudi bogat izbor voća, povrća i drugih prehrambenih namirnica, ali ima veliku razliku u cijenama u poređenju sa mega marketom. Kada je u pitanju mala trgovina, u njoj su u odnosu na pijacu jeftiniji samo krastavci.
Najveća razlika u cijeni, zabilježena je u slučaju zelene salate, koja je na posjećenim tezgama skuplja 1,3 eura u odnosu na veliku trgovinu. Zelena salata na pijaci trenutno košta tri eura po kilogramu. Osim nje, tri eura košta i luk u perima, koji je 90 centi skuplji nego u velikom marketu.
Osim tog povrća u većoj trgovini je za euro jeftinija i blitva, koja na pijaci košta dva eura. Značajno skuplja po kilogramu je i lubenica, koja na pijaci košta euro po kilogramu, dok je u marketu njena cijena 60 centi. Oko desetak centi su skuplje paprike i mladi krompir, a na pijaci je za njih potrebno izdvojiti 1,5 eura, odnosno 60 do 80 centi. Oko 20 centi je u marketu povoljniji i kupus, koji košta 25 centi.
Sa druge strane, kilogram nektarina na pijaci košta euro i po i oko 70 centi su jeftinije nego u velikoj trgovini, dok 20 centi manje koštaju i breskve, koje treba platiti 1,5 eura. Banane i paradajz na pijaci koštaju po euro, što je i dalje za pola eura manje nego njihova cijena u mega marketu. Osim njih, 50 centi je jeftinija i boranija, koja košta euro i po. Tolika je i cijena crnog luka, koji je oko 80 centi jeftiniji na pijaci.
Kilogram limuna na pijaci košta 1 euro, što je značajano povoljnije nego marketska cijena od 1,8 eura. Oko 30 centi su jeftinije i tikvice, čija je pijačna cijena 50 centi.
Prosječna aprilska plata u Crnoj Gori, po podacima Uprave za statistiku Monstat, bila je 828 eura.
Potrošačke cijene u maju su bile više za 0,1 odsto u odnosu na april.
Prema istim podacima, inflacija u maju je u odnosu na isti mjesec prošle godine, bila 4,9 odsto.
“Najveći uticaj na stopu inflacije imali su rast cijena u grupama voće, mlijeko, sir i jaja, odjeća, usluge smještaja, meso, vazdušni prevoz putnika, hljeb i žitarice, riba i morski plodovi...”, saopštili su iz Monstata.
I turistima je preskupo, ali narod ipak traži domaće!
Pijaca ‘’Markale’’ u strogom centru Sarajeva nikad nije važila za najjeftinije mjesto u gradu, ali cijene namirnica u posljednje vrijeme su postale astronomske, što je izjava koju već po inerciji daju kupci, a koju, pomalo nerado, ‘’potpisuju’’ i prodavci:
“Ako me pitate za cijene - cijene su previsoke!”, požalila se Amra Kišić, prodavačica na pijaci ‘’Markale’’.
“Kada stranci kažu da je skupo, šta će reći naš narod? Sad ovo malo dok ima turista ima više posla nego obično, a ovo kad nema - katastrofa! Propadanje”, dodala je.
Ono što predstavlja pozitivan (i za mnoge odlučujući) faktor jeste prisustvo bosanskohercegovačkih proizvoda na pijačnim tezgama što uzrokuje i pad cijene, ali je i atraktivno kupcima koji osjećaju zadovoljstvo znajući da podržavaju domaću privredu, te iz tog razloga biraju hranu sa pijace ispred jeftinijih alternativa.
“Najviše kupujem na pijaci, a naročito na ovoj pijaci - ovo je moja pijaca, dragocjena”, rekla nam je Ana Bjeloš, česta mušterija na “Markalama”.
“Uvijek uzimam domaće, lijepo se osjećam i kada kupim a i zbog onoga ko proizvodi. To mi je nekako, čini mi se, lijepa usluga i hvala onome ko proizvodi i ko za nas brine”, dodala je.
“Većinom zadnjih dana pristiže domaće - i padaju cijene - čim pristiže domaće cijene idu dole”, kazao je Midhat Ganija, frekventan posjetilac i bivši uposlenik pijace “Markale”.
Među svim domaćim artiklima istakao je kvalitet “okatih” trešanja iz Popovog polja, kao i domaćeg krastavaca i paradajza za koje je naveo da spuštaju cijenu svojim prisustvom na štandovima. Istakao je i to da su cijene visoke u odnosu na primanja. A kakve su tačno cijene, saznali smo iz razgovora sa prodavcima.
Cijene paradajza sorte “volovsko srce” kreću se od 4 do 6 KM (oko 3 eura) po kilogramu, dok šeri paradajz ide i do 10 KM, a cijene krastavca se kreću oko 5 KM. Lubenica, koja je u velikoj potražnji, kreće se od 2-2,5 KM po kilogramu, košarica malina (oko 250g) se cijeni oko 3 KM, košarica ribizli 5 KM, a borovnica do 9 KM. Interesantno je i prisustvo crnog duda, kao malo manje zastupljenog voća, koji se prodaje po 3 KM po košarici. Breskve su 5KM, a kajsije 10 KM po kilogramu.
Cijene “okatih” crvenih trešanja se kreću od 8 do 10 KM po kilogramu, dok su autohtone “ašlame” nešto jeftinije - oko 6 KM po kilogramu. Na pijaci nude i artikle poput banana (4 KM/kg) i kivija (5 KM/ kg) koji su strogo uvoznog porijekla iz tropskih zemalja.
Sudeći po sentimentima svih sudionika na pijaci “Markale”, jedno je sigurno - prisustvo svježeg bosanskohercegovačkog proizvoda pogoduje svima, prodavcima, turistima, poljoprivrednicima i novčanicima! Samodovoljnost tržišta u ovom pogledu je možda i najbolji način za izlaz iz začaranog kruga visokih cijena na zelenoj pijaci.
Slaba prodaja uprkos gužvama
Početak ljeta uvijek donosi šareniš na pijacama, jer budu prepune različitog voća i povrća. Međutim, isto tako su šarene i cijene.
Uglavnom su na samom ulazu cijene više, dok ukoliko se zađe dublje u pijacu mogu se pronaći proizvodi po povoljnijim cijenama, ali se dešava da i kvalitet bude upitan.
Iako su na pijacama ovih dana gužve i veliki broj ljudi cirkuliše, u razgovoru sa prodavcima saznajemo da prodaja ne ide toliko dobro.
Oni se žale na to da ljudi ima, ali se malo toga kupuje.
Takođe, oni naglašavaju lošiju prodaju tokom ovako visokih temperatura koje su ovih dana zabilježene u Srbiji, a koje su došle i do 40 stepeni.
Što se tiče same ponude voća i povrća, ona je najrazličitija, a cijene variraju, ali ne pretjerano.
Razlika u cijeni primjetna je kod malina, koje se mogu pronaći po cijeni od 500, ali i od 700 dinara (nešto manje od 6 eura) po kilogramu.
Šljive se kreću između 100 i 200 dinara, kajsije od 200 do 250, breskve od 120 do 200, a nektarine isto od 120, pa sve do 300 dinara.
Višnje su uglavnom na razini između 150 i 200, dok su trešnje u prosjeku oko 250 dinara.
Kada pričamo o povrću, paradajz se može naći po cijeni od 150, pa do 200 dinara, dok se krastavac kreće između 100 i 150.
Crvena paprika trenutno je na pijacama u prosjeku oko 400 dinara, dok je zelena na 200.
Krompir i crveni i bijeli kreću se u prosjeku na oko 100 dinara, kao i crni luk, koji se može pronaći i za manje novca. Vezica mladog luka u prosjeku je oko 60 dinara.
Što se tiče kupusa, on je uglavnom na cijeni od oko 80 dinara, zelena salata se kreće oko 100 dinara, kao i šargarepa.
Što se tiče drugih proizvoda, prema podacima Republičkog zavoda za stastistiku (RZS), cijena domaćeg sira na pijacama u Beogradu prosječno se kreće oko 600 dinara.
Međutim, prema podacima portala Pijace.com, za kajmak je neophodno izdvojiti 1.500 dinara. Što se tiče masnog bijelog sira, on se kreće oko 800 dinara, dok je polumasni oko 700 dinara.
Najčešća cijena jaja na našim pijacama je oko 22 dinara po komadu.
Prema podacima RZS, najčešća cijena svežeg pilećeg mesa na pijacama iznosi oko 319 dinara.
Ako sve to poredimo sa cijenama u marketima, čini se da na pijacama nije toliko povoljno nabavljati većinu namirnica. Ipak, kod potrošača, pored cijene, često prevagu donosi i kvalitet proizvoda.
Predsednik Udruženja potrošača “Efektiva” Dejan Gavrilović potvrđuje da je voće u radnjama mahom jeftinije, ali da je kvalitet upitan.
“Kvalitetnije je kupiti, recimo trešnje kod pijačnog prodavca iako je skuplje i potrošači to i znaju”, navodi on.
On pojašnajva da na pijaci može da se nađe šarenolik raspon cijena.
“Voće koje je manjeg kvaliteta je jeftinije, ono boljeg kvaliteta je skuplje. Pa se postavlja pitanje šta potrošač želi. Često je bolje da se da više novca da bi se pojelo kvalitetnije voće ili povrće”, smatra Gavrilović.
On apeluje na trgovce da ne prodaju robu ukoliko znaju da nije valjana.
“Trgovci bi trebalo da imaju određenu odgovornost i da ne prodaju proizvode koji nisu kako treba i da na taj način obmanjuju potrošače”, ukazuje Gavrilović.
Jedna od prednosti je i ta što prodavci na pijaci često dozvole da se nešto od proizvoda i proba, kaže naš sagovornik, dok to u radnji nije moguće.
Predsjednik Udruženja pijačnih radnika “Opstanak” Srđan Praštalo za “Danas” kaže da je ovo generalno dio godine kada pada promet.
“Posao na pijacama je u ovom periodu u padu jer se prazni polako grad i ljudi odlaze na odmore”, objašnjava on.
Što se tiče cijena voća i povrća na pijacama, Praštalo kaže da su slične kao i prošle godine i da tu nema puno razlika.
Prema njegovom mišljenju, pijačni prodavci imaju velike probleme kada su ovakve vrućine.
“Jako je teško raditi na vrućini, a većina prodavaca na pijacama ima iznad 60 godina, a moraju da prodaju napolju na tako visokim temperaturama”, ukazuje on.
Pored toga, kako podsjeća, pijace mahom imaju jako kratak aktivni period trgovine.
Taj period je uglavnom samo prie podne. Od 11 sati, kada krenu vrućine, već nema nigdje nikoga”, naglašava Praštalo.
Vrućine svakako odbijaju i kupce, ukazuje on.
“Nikome se po ovako visokim temperaturama ne ide negdje. Zbog toga treba težiti da se pijace prilagode. Ljudi danas imaju mnogo više izbora i zašto bi na plus 40 stepeni išli na mjesto koje nije rahlađeno”, navodi Praštalo.
Zbog toga će kupci, u ovo doba godine, kako kaže, prije da odu u market, jer traže što bolje i prijatnije iskustvo.
Bonus video:
