Ekipa nadzornika Monteputa obišla je putnike zaustavljene u jednom od tunela na auto-putu “Princeza Ksenija” i zatekla porodicu na pikniku, sa raširenim ćebetom, kako odmaraju i ručaju.
To je samo jedna od zanimljivosti koje su “Vijesti” čule tokom posjete Komandnom centru Monteputa, državne kompanije koja rukovodi dionicom auto-puta, od podgoričke petlje na Smokovcu do kolašinske na Mateševu.
“Princeza Ksenija” na 13. jul bilježi svoj drugi rođendan, a trasa je do sada, osim više od 3.500.000 vozila, vidjela i više prokuvavanja njihovih motora, brzine veće od 200 kilometara na čas, udese, požare, oluje, grudvanje na njenim obodima, žurke i muziku u tunelu...
Iako zabava i brza vožnja na ovoj dionici nekima godi, onima koji iza malih ekrana u Komandnom centru na sve to motre, nije do smijeha. Posao je odgovoran, a oni koji ga obavljaju kažu da ne vole bespotrebne rizike i ugrožavanje saobraćaja, i nadaju se da će to razumjeti i oni koji koriste ovo parče ceste. Tu, u “nervnom centru” trase, “veliki brat” na desetinama ekrana i monitora motri na ponašanje svih učesnika u saobraćaju, dok čvorište u malim prozorima daje pregled otvorenog puta, a među njima i 16 tunela od Suke do Mateševa, mostova, upravlja signalizacijom, znakovima, senozorima...
Više od 1,2 milijarde eura teška i 41,5 kilometra duga, ova “asflatna rijeka” svečano je otvorena na Dan državnosti 2022. godine. Priča o auto-putu u Crnoj Gori je zvanično počela u maju 2007. godine, dok je ugovor sa izvođačem radova, kineskom kompanijom “China Road and Bridge Corporation” (CRBC) potpisan 30. oktobra 2014. Radovi su počeli 11. maja 2015. i trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine, međutim to se nije desilo pa je cesta umjesto za četiri, završena za sedam godina, dva mjeseca i tri dana. Izgradnju su, između ostalog, pratila prekoračenja rokova, loša priprema projekta, zaboravljanje jedne petlje, brojni naknadni radovi, pandemija koronavirusa...
Iz Monteputa su “Vijestima” kazali da je do sada ovom trasom prošlo 3.549.582 vozila, da dnevno u prosjeku imaju 6.000 mušterija, a da u sezoni taj broj raste na oko 13.000.
Suncobran, grudve i ručak
“Početkom ljetnje sezone je vozilo bilo zaustavljeno na proširenju, prokuvalo je, vozač je bio dovoljno savjestan i izašao iza odbojne ograde, što i očekujemo, a simpatično je bilo da je iz gepeka izvadio suncobran. Tako da se on zaštitio i od saobraćaja i od štetnih dejstva UV zraka. Dešavale su se rizične stvari, svako zaustavljanje u tunelu je rizično, zbog toga što ta osoba treba da se uključi u saobraćaj pa je to potencijalno konfliktna situacija. Stanu, razgledaju, odmaraju u tunelima, nemaju još taj osjećaj. Dešavalo nam se u toku zimske sezone da su stali u zaustavnu traku i grudvali se. Dešavalo se da su se fotografisali u tunelima, da su pravili žurke a puštana je i muzika. Najsimpatičnije je možda bilo kada smo poslali ekipu nadzornika da obiđu ljude koji su stali u tunelskoj niši, gdje su ih zatekli za piknikom. Oni su ćebe raširili i izvadili ručak, porodica da se okrijepi i odmori. Bilo je stvari koje su simpatične, ali opet su potencijalno prilično rizične”, navela je glavna inženjerka za nadzor, upravljanje i bezbjednost na auto-putu Marijana Ostojić.
U posljednje dvije godine kako je pojasnila, bilo je simpatičnih i onih manje simpatičnih situacija, a naglasila je da je svako zaustavljanje u tunelu osim što je posao, i veliki rizik za druge na auto-putu. Naglasila je da i dalje imaju poteškoća sa onima koji detaljno ne prate i ne gledaju signalizaciju. Ostojić je navela da je veliko nevrijeme početkom jula jedini razlog zbog kojeg je Monteput u protekle dvije godine obustavio saobraćaj na ovoj dionici. Dodala je da su tada zbog nepovoljnog vremena promet na određenim mjestima zaustavili na 15 minuta, dok se oluja nije smirila.
“Svako obustavljanje prije toga je bilo zbog incidenata. Auto-put je u protekle dvije godine bio zatvoren ukupno 67 sati zbog različitih incidenata, uključujući požare i saobraćajne nezgode, a saobraćaj je ukupno 71 put bio obustavljen zbog ovih razloga. Obustave su bile takve da nikada nisu bile u oba putna pravca, odnosno iz obje kolovozne trake. Uvijek je jedna bila slobodna, a još nam se nije desilo da moramo da zatvorim o saobraćaj u oba smjera. A u tim situacijama je bilo neophodno obezbijediti sigurnost i adekvatno sprovođenje uviđaja i sanacija”, navela je Ostojić.
Brže i od 200 km na sat
Iako je brzina na domaćem auto-putu ograničena na 100 kilometara na sat (km/h), neki izazivaju i policiju i sudbinu. Od otvaranja, na ovoj dionici je više puta zabilježena brzina veća od 200 km/h dok je u septembru 2022. Uprava policije uhapsila njemačkog državljanina koji je vozio 216 km/h. Ostojić je istakla da kontrolu brzine vrši saobraćajna policija i da je na njima da kažnjavaju, ali da želi da svi koji auto-put koriste shvate da prekoračenje ograničenja od 10 km/h, ima veliki uticaj na bezbjednost. Naglasila je da je iako ne djeluje tako, poštovanje ove mjere važno jer su svaki sekund i reakcija ključni.
“Princeza Ksenija” je od otvaranja zabilježila više od 50 saobraćajnih nezgoda ali i više od 30 zapaljenih vozila, istakli su iz Monteputa. Glavni razlog za dim pod haubom, prokuvavanja i eventualne požare, jesu neodržavani automobili koji vlasnike izdaju zbog nagiba dionice i velike nadmorske visine.
Iz Monteputa su naveli da su prekršaji najčešći pri preticanju, te da u tim momentima vozači gube kontrolu. Do sada su i kako su naveli, zabilježili i šest slučajeva vožnje u suprotnom smjeru te da je za dvije godine, koliko je trasa u funkciji, život izgubila samo jedna osoba. Taj slučaj se desio krajem juna, kada je N.B (32) automobilom udario u zadnji dio kamiona, u tunelu Vjeternik.
Kao ključne korake za smanjenje rizika pri vožnji, Ostojić je navela redovno održavanje vozila, tehničku ispravnost, provjere ulja, rashladnih i kočionih tečnosti, odabir doba dana za put, pauze, motrenje kazaljke za temperaturu, izbjegavanje klima uređaja odmah po paljenju automobila, zaustavljanje vozila na trakama i nišama koje su za to predviđene...
Naglasila je i da auto-put nije mjesto za one koji ne mogu da postignu polovinu dozvoljenog ograničenja.
“Zakon o bezbjednosti saobraćaja propisuje da je minimalna dozvoljena brzina kretanja na auto-putu 50 kilometara na sat i sva vozila koja ne mogu da postignu tu brzinu, nisu za auto-put. To su sve poljoprivredne mašine, mopedi, bicikli i pješaci. Teretni kamioni podliježu redovnoj kontroli saobraćajne policije i oni imaju procedure kako da postupaju. Ono što možemo da uradimo kada primjetimo da nešto nije kako treba, s obzirom da ne možemo da utvrdimo tehničku ispravnost, jeste da ako teret nije obezbjeđen na pravi način ili rasuti teret nije pokriven ceradom, dužni smo to da prijavimo policiji”, navela je Ostojić.
Sistem piše, ekipe rade
Ostojić je naglasila da kamere u tunelima registruju pješake, dim, zaustavljanja, vožnju u suprotnom smjeru, ugljen-dioksid, ali da su uvijek posebno zabrinuti zbog zaustavljanja u tunelu. Pojasnila je da u tom slučaju operateri utvrde incident, mijenjaju signale i najavljuju zatvaranje saobraćajne trake, pa uz poštovanje mjera ove situacije ne bi trebalo da vode do dodatnih problema.
Ostojić je dodala da zatim na teren idu službe koje obezbjeđuju vozilo dodatnom opremom, prikolicama, zapregom, čunjevima, a sa vozačem utvrđuju da li je pozvao šlep službu, kada se može očekivati uklanjanje vozila i koliko je zadržavanje, te da im je osnovni cilj da vozilo što prije uklone sa trake.
Osim “velikog brata” koji trasu nagleda i rukovodi, postoje i oni koji obezbjeđuju nesmetan rad cijele dionice. Među njima su i službe za redovno i investiciono održavanje, nadzor i upravljanje saobraćajem, zaštitu i spašavanje, održavanje voznog parka i elektro mašinsko održavanje. Rukovodilac službe za redovno i investiciono održavanje auto-puta Miloš Đurišić, pojasnio je da su sve službe pripravne 24 sata na dan.
S obzirom da auto-put čini gotovo 30 mostova, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka i 16 dvocijevnih tunela, Đurišić je naveo da ta velika raznovrsnost građevinskih objekata zahtijeva redovne kontrole odvodnih sistema, vizuelne preglede konstrukcija, pranje tunela, kontrole senzora i signalizacije, provjere čeličnih ograda i čišćenje zelenih površina i snijega. Tunele kako kaže peru i farbaju dva puta godišnje, kako bi vozači dobili bolji pregled unutar njih.
“Svaka od službi je međusobno uvezana a zavisno od intervencije, djeluju kao tim. Intervencijama rukovodi Komandni centar, a ako se desi neka vanredna aktivnost u zimskoj sezoni, posebno kad je u pitanju začepljenje sistema odvodnje, moramo da djelujemo momentalno. Sistem mora da funkcioniše besprekorno, ne smije na trasi da dođe do većeg nivoa vode i moramo da reagujemo odmah. Dva puta godišnje vršimo kontrolu drenažnih sistema, ukoliko vidimo začepljenja, to snimimo našim kamerama i idemo sa specijalnim vozilom “Canal jet” da riješimo problem”, naveo je Đurišić.
3.549.582 vozila su do sada prošla prvom dionicom auto-puta,dok je od naplate putarine od jula 2022. prihodovano 18.706.465 eura
Pojasnio je da ista ekipa radi više poslova, dok se nadzorom i rukovanjem posebnim mašinama bave oni koji su za to specijalizovani. Iz državnog Monteputa su naglasili da osim “Canal jeta” za drenažu imaju i posebno vozilo za pranje tunela, telehendler (mašina za dizanje tereta), dva specijalna vozila sa nastavcima (freza za snijeg, kosilica, pobijanje stubova), kamion, prikolice, deset snjegočistača, dvije mašine za kopanje i utovar, više manjih i pet vatrogasnih vozila...
Iz Monteputa su naglasili da su od naplate putarine od jula 2022. do sada, prihodovali 18.706.465 eura, od čega je PDV 3.246.576 eura. Motociklisti kartu moraju platiti 1,5 eura, putnička vozila 3,5 eura, dok kamioni i autobusi moraju izdvojiti 17 eura.
Čeka se EBRD za drugu dionicu
Pretkvalifikacioni tender za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, koji je objavila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), završen je 23. juna. Ovaj tender je raspisan 24. aprila, a služi da se unaprijed izdvoje ozbiljne ponude, kako bi se nakon raspisivanja glavnog tendera izvođač lakše izabrao.
Ova dionica po podacima iz prezentacije budžeta za 2024/26. koštaće oko 500 miliona eura, dok je procijenjeni rok za izgradnju dvije i po godine.
Veliko nevrijeme početkom jula jedini je razlog zbog kojeg je ‘Monteput’ u protekle dvije godine obustavio saobraćaj na nekim mjestima na po 15 minuta, dok se oluja nije smirila
“Dva mjeseca za prijavu, a nakon toga ide izbor izvođača, a potom glavni tender koji ide dva mjeseca. Paralelno sa tim ide i eksproprijacija zemljišta. Spremno ćemo ući u ovaj projekat, period izgradnje je pet godina”, kazao je u aprilu izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i istakao da vjeruje da će završetak projekta biti krajem 2029. godine.
Na toj 23,5 kilometara dugoj dionici predviđene su petlje u Andrijevici i na Mateševu, 34 mosta, dvostruki tunel, jedno odmorište s benzinskom i servisnom stanicom…
Protiv izgradnje na planiranoj trasi su mještani više sela, koje će dionica kačiti i to Prisoja, Slatina, Gnjili potok, Bare Kraljske i Seoca. Oni nisu protiv auto-puta, ali ne žele da on ide kroz sami centar naselja i blizu kuća.
Putevi će koštati do osam milijardi eura
Premijer Milojko Spajić ranije je kazao da bi izgradnju cijele mreže auto-puteva i brzih cesti kroz Crnu Goru trebalo platiti između šest i osam milijardi.
Monteput je od decembra prošle godine, između ostalih raspisao tender za izradu idejnog rješenja ukrštanja auto-puta Bar-Boljare sa Jadransko-jonskim autoputem i brzom saobraćajnicom. Ovaj posao je pripao firmama “DB Inženjering” i “MHM-Projekt”.
1 osoba je do sada izgubila život u vožnji na auto-putu, zabilježeno je više od 50 saobraćajnih nezgoda, a više od 30 vozila se zapalilo
Krajem januara ove godine je raspisan i tender za izradu idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, ali će Monteput morati ponovo da bira firmu za taj posao, nakon što je u postupku podnijeta žalba.
Osim toga, u martu je zbog nepravilno sačinjenih izjava poništen tender za idejno rješenje za dionicu brze saobraćajnice, koja je planirana preko Boke Kotorske a povezivala bi Herceg Novi i Budvu. Tender je ponovljen u aprilu, ali se izbor projektanta još čeka zbog žalbe.
Među poništenima je i 120 hiljada eura vrijedan tender za idejno rješenje za dionicu auto-puta Andrijevica-Čakor, jer su svi ponuđači isključeni zbog nepravilno sačinjenih izjava. Novi tender je raspisan početkom juna, ali projektant još nije izabran.
Poništen je i martovski tender za idejno rješenje brze saobraćajnice Crnča - Pljevlja. Ovaj tender je ponovljen krajem maja, pa se izbor ponude još čeka.
Sredinom maja je raspisan i tender za idejno rješenje brze saobraćajnice Danilovgrad - Nikšić dok je početkom juna počeo i tender za isti posao, ali za cestu Smokovac - Božaj.
Bonus video:
