Program "Evropa sad 2" nje donio najavljeno uvećanje zarada od 25 odsto, kako je to prezentovao kalkulator objavljen na internetu, već je donio umanjenje bruto zarade koja u konačnom čini definiciju zarade, saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa.
"Iz tog razloga penzije će sjutra biti znatno manje. Zanimljivo je i da se ne radi o linearnom uvećanju zarada, bez obzira što inflacija i pad kupovne moći pogađaju najviše one sa nižim primanjima. Ogromna većina zaposlenih javne uprave imaće neto uvećanje zarade od svega par desetina eura. Imajući u vidu smanjenje bruto zarade, te prelivanje dijela doprinosa iz iste u neto zaradu, krajni rezultat programa 'Evropa sad 2' za naše zaposlene će se ogledati u uvećanju neto zarade kroz uvećanje minimalne zarade za dio zaposlenih, pri čemu će isto imati kratkoročni efekat na povećanje kupovnu moći; minimalno uvećanje zarade za najveći dio zaposlenih, pri ćemu isto uvećanje skoro da neće imati nikakvog efekta na povećanje kupovne moći; dok za treći dio zaposlenih skoro da neće biti ni simboličnog uvećanja. Iz navedenog postavlja se pitanje kako će ovakvo uvećanje neto zarada i smanjenje bruto zarade, te predstojeće uvećanje prosjećne zarade uticati na sam obračun budućih penzija", piše u saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Nenad Rakočević.
Dodaje se da je skorije iskustvo pokazalo da nakon ovakvih uvećanja zarada dolazilo neminovno do intenzivnijeg inflatornog kretanja i rasta cijena, te brzog obezvrijeđivanja zarada uz urušavanje sistema zarada.
"Prije i nego što je i počeo program “Evropa sad 2”, došlo je do novog i značajnijeg poskupljenja brašna i ulja. Opravdano predviđamo da će konačni i dugoročni efekat po zaposlene i javne finansije u cjelini biti gori nego prije eventualnog uvođenja navedenog programa, a krajnji rezultat će biti potpuno urušavanje sitema zarada, sa čitavim nizom lančanih posljedica. Nesporno je da zarade zaposlenih trebaju biti uvećane, i to je ono za šta se naš Sindikat intenzivno bori godinama. Napomenućemo da su nakon potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, kojim su prvi put za značajniji dio zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu povećane zarade u posljednjih deset i više godina, usljedilo je više naših inicijativa prema kako prošloj tako i sadašnjoj Vladi, u cilju nastavka linearnog uvećanja zarada za zaposlene u grupama poslova A, B i C, koje nijesu imale uvećanje koeficijenata već čitav niz godina, a istovremeno i u odnosu na zaposlene u nekadašnjoj grupi poslova D, koje uvećanje obavezuje Vladu u skladu sa važećim a Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa u smislu 10% koeficijenta. U međuvremenu, nakon navedenog uvećanja zarade, usljed izražene inflacije i vrtoglavog rasta cijena, došlo je do znatnog pada kupovne moći zaposlenih, a što je bio dodatni razlog da Vlada sjedne sa sindikatima i pristupi uvećanju zarade, kao i korekciji istih u odnosu na inflatorno obezvrijeđivanje zarada, piše u saopštenju.
Doaje se da je očigledno da Vlade nijesu u stanju da iznađu mjeru između nivoa zarada i rasta troškova života, te se umjesto sistemskih i dugoročno održivih rješenja koje imaju stvarni efekat na poboljšanje standarda, pribjegava presipanjem iz šupljeg u prazno, pri čemu i šuplje i prazno samo rastu.
"Kao i kod programa 'Evropa sad 1' gdje smo pozdravljajući uvećanje minimalne zarade iskazali i veliku zabrinutost za reperkusije ukidanja doprinosa za zadrvastvo u smislu da će ista mjera negativno uticati na kvalitet funkcionisanja zdravstvenog sistema, odnosno čitavog niza drugih lančanih posljedica visine zarada u sistemu zarada, a koja zabrinutost se u cjelosti pokazala opravdanom, tako i sada iskazujemo još veću zabrinutost eventualnom primjenom programa 'Evropa sad 2'. Naš sindikat je stava da se zarada ne uvećava na račun umanjenja ili ukidanja doprinosa, jer je bruto dio zarada takođe zarada, baš kao i neto zarada, već se zarada isključivo stvarno uvećava povećanjem obračunske vrijednosti koeficijenta i/ili koeficijenta složenosti poslova, kao i uvećanjem dodataka (minuli rad i slično)".
U saopštenju piše i da prelivanjem dijela bruto zarade u neto zaradu i trajnim ukidanjem doprinosa, dolazi do urušavanja Fonda za zdravstvo i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao međugeneracijskih fondova solidarnosti, koji su do sada predstavljali kakvu takvu garanaciju minimalne besplatne zdravstvene zaštite i urednog primanja penzija.
"Posebno je to bitno imajući u vidu da je društvo zapalo u čitav niz društvano-ekonomskih problema koji ne ulijevaju izvjesnost i stabilnost procesa, i istovremeno ne daju velike izbore državi u nadomješćivanja potencijalnih grešaka koje bi se mjerile u iznosima od preko milijardu eura. Jedna ozbiljna reorganizacija penzionog sistema zahtjeva period od najmanje sedam do deset godina, sve ostalo je neozbiljno, hazarderski i čisti avanturizam. Posebno nejasno i zabrinjavajuće jeste uvođenje dvije minimalne zarade. Da stvar bude još maglovitija, navedene minimalne zarade se povezuju sa školskom spremom. Minimalna zarada nije zarada stečena na tržištu rada u skladu sa važećim zakonima i kolektivnim ugovorima ili ugovorom o radu, već se radi o socijalnoj kategoriji i reperu na osnovu koga se dalje određuju zarade kroz zakon i sistem kolektivnog pregovaranja. Minimalna zarada je biološka mjera po kojoj ne može biti podvajanja zaposlenih, a posebno ne po osnovu nivoa obrazovanja. Ovdje program 'Evropa sad 2' otvoreno pokazuje lice zle maćehe iz neke od bajki", saopšteno je.
Iz Sindikata pitaju i da li će i ovoga puta doći do "diskriminacije" kao i prilikom uvođenja programa 'Evropa sad 1', kada prethodno nije izvršeno usklađivanje koeficijenata po zvanjima u odnosu na novu minimalnu zaradu, gdje se stekao pravni osnov da svi radnici mogu sudski da traže razliku.
"Treba istaći da granski sindikati na nivou države nijesu imali priliku da učestvuju u konsultacijama vezanim za sadržaj navedenog programa i da je isti samo razmatran na Socijalnom savjetu, pri čemu jedini sindikat u Savjetu- Unija sindikata nije podržala sadržaj navedenog programa, te ovom prilikom pozdravljamo stav navedenog Sindikata. Navodni drugi sindikat koji se vodi kao član Socijalnog savjeta-Savez sindikata Crne Gore nije sindikat, niti ga zaposleni preoznaju kao sindikat, te njegovu podršku programu ne treba uzimati za ozbiljno, niti ista predstavlja stav bilo kakvog sindikata već uskointeresne grupe pojedinaca koji su trenutno našli da je ovakav stav najisplativiji za njih lično".
U saopštenju piše i da za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu Vlada nije ispoštovala "baš ništa".
"Nije ispoštovala zakonsko uvećanje plata od 10 odsto počevši od januara ove godine, što će svi zaposleni naplatiti sudskim putem, opstruira konstituisanje stambene zadruge 'Odgovornost', nije pristupila uvećanju ostalih zarada u odnosu na minimalnu zaradu od 450 eura, nije pristupila izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa i pored više pisanih inicijativa, itd itd, tako da smo izgubili i najmanji nivo povjerenja u rad iste. Smatramo da je program 'Evropa sad 2' motivisan isključivo političkim interesima, što nas dodatno zabrinjava, te da će negativni efekti istog dugoročno dovesti do velikih posljedica u sistemu zarada i penzionom sistemu, kao i čitavog niza drugih negativnih ekonomskih efekata", piše u saopštenju.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa predlažu Vladi da odustane od programa "Evropa sad 2".
"A u odnosu na zarade u javnom sektoru, predlažemo da se iste uvećaju kroz smanjenje izdataka drugih troškova, na način što se neće vršiti umanjenje doprinosa za PIO, već putem uvećanja koeficijenata složenosti poslova ili kroz uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, uz predloženu minimalnu zaradu od 800 eura za sve zaposlene, umjesto uvođenja dvije različite minimalne zarade. Da zaključimo, ništa od uvećanja zarada za sve zaposlene od 25 odsto po ranijem 'kalkulatoru', koji je uklonjen sa sajta, a zatim počeo drugačije da računa, ništa ni od sedmočasovnog radnog vremena. Alternativa je neviđena improvizacija sa dvije minimalne zarade, umanjenim doprinosima za penzijsko osiguranje, i neznatna uvećanja neto zarada koje nije ni približno rastu troškova života i inflaciji, uz opasnost od dalekosežnih posljedica po umanjenje penzija i niz drugih pitanja. Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore će se zvanično obratiti premijeru i zatražiti od istog da na posebnom sastanku sa predstavnicima zaposlenih u našem Sindikatu razmijenimo mišljenja u vezi sa svim navedenim pitanjima, nakon čega će Sindikat u zavisnosti od ishoda sastanka, utvrditi dalje korake djelovanja, a o čemu će blagovremeno obavijestiti zaposlene i javnost", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
