Stanovništvo Crne Gore migrira u centralni dio države radi povoljnijih uslova za život tokom cijele godine, prvenstveno školovanja i zapošljavanja, primorju nedostaju stručne škole (elektrotehnika - energetika), a velika je i razlika između troškova života na jugu države i plata, prije 20 godina je izostala smjena generacija i sada u južnim opštinama fali i inženjerskog i monterskog kadra...
To su neki od razloga zbog kojih Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), ima manjak radnika na primorju, i to konkretno Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru i Ulcinju.
Kako su “Vijestima” kazali, razlozi za ovaj deficit su sistemski, pa ne mogu značajnije da utiču na njih, dok će im nakon penzionisanja dijela postojeće radne snage, u južnoj regiji države trebati 53 zaposlena.
Sa druge strane, vreli dani, sunce u zenitu, oznojena čela, peckanje insekata, pozivi, kontrole, penjanje po stubovima, hvatanje bilo kakvog hlada, samo su dio svakodnevice onih koji se u ovoj državnoj firmi bave terenskim poslom, montažom ili nadzorom.
“Vijesti” su sa montažerima i inženjerima CEDIS-a posjetile radove u podgoričkim naseljima Omerbožovići i Zagorič, i uvjerile se da za svaki poziv koji centrala primi, postoji šansa da zaposleni idu u najdalje zabiti i ćoškove opština.
Zavisno od mjesta, prosti posao pojačavanja napona zahtijeva mnogobrojne telefonske pozive, razgovore sa mještanima, gašenje dijela mreže, a zatim i penjanje na višemetarske visine, detaljnu komunikaciju, opreznost i znanje.
Osim ovih, više kvarova na mreži u malim razmacima stvara poseban set problema jer nadređeni moraju birati prioritete, odnosno koje opravke u kojim područjima imaju prednost.
Na jug idu iz drugih regija
Da su problemi sa nedostatkom radnika najveći u primorskim regijama, potvrdio je i šef centra za održavanje mreže 10 kilovata (kV) i 0,4 (kV) Rajko Fuštić. On je naglasio da je poslovođi, inženjeru ili monteru, osim tehničkog i znanja o napajanju, potrebno oko pet godina da ovlada terenom i postane kvalitetan u svom poslu.
“Već je bilo par oglasa na koje se skoro niko nije javio i ako su se javili, to su uglavnom bili ljudi sa sjevera. Osim što je potreba za monterima, mi imamo problem i sa elektro inženjerima. Najveći problem trenutno imamo u Tivtu i Kotoru gdje imamo samo tri iskusna inženjera, ostalo su mladi momci koji nisu sa tog podneblja, i to iz Bijelog Polja i Ulcinja, dok u Herceg Novom nemamo problema jer imamo dva mlada i iskusna inženjera. Bukvalno svi koji se jave su sa strane, a ljudi koji dođu sa strane nemaju nekretninu, nemaju smještaj i onda su u problemu, više od pola plate ostavljaju za troškove i smještaj. Plata je ista na nivou Crne Gore jer je definisana koeficijentom i u odnosu na radno mjesto, a na primorju je sve skuplje, veći su troškovi. Ljudi nisu zainteresovani za taj posao pa imamo mali broj izvršilaca”, istakao je Fuštić.
Službe su kako je naveo Fuštić, dostupne 24 časa na dan ali prepreku na primorju predstavlja i dolazak do mjesta kvara zbog velikih saobraćajnih gužvi. Osim toga, ističe da su velika opterećenja na mreži i radi velikog broja nelegalnih objekata koji se nezakonito priključuju na mrežu, a posebno na teritoriji Ulcinja. On je naglasio da CEDIS u ovo doba godine izbjegava planska isključenja na primorju pa im se posao većinom odnosi na popravke nakon havarija i problema. Za dežurstva i redovni rad, kako je naveo, potrebne su im tri ekipe po opštini.
“U turističkim centrima i u Kolašinu, Žabljaku, izbjegavamo planska isključenja i veće rekonstrukcije, dok u mjestima koja su manje naseljena i ruralna tada radimo. Samo havarijska otklanjanja kvarova, to je to što radimo u sezoni, posebno na primorju bukvalno do 15. septembra nema nijedno isključenje, sve je posvećeno uklanjanju kvarova. Uglavnom svi sektori imaju problema i sektor 20 kV i 35kV imaju problema sa monterima u južnim regijama”, naglasio je Fuštić.
On je istakao da postoji i problem sa fizičkim radnicima, s obzirom na to da sve fizičke radove za iskop i zamjenu stubova, rade vanjske kompanije. Pojasnio je da za taj posao raspisuju tenderi za sedam regiona pojedinačno, ali da je problem što postoji samo par firmi koje su zainteresovane da rade te poslove te da sada i one imaju poteškoća da da obezbijede dovoljan radnika za potrebne poslove.
Da posao ni radni dani nisu laki a posebno ljeti, potvrdio je i elektro monter i poslovođa ekipe CEDIS-a za održavanje u Podgorici Dejan Drobnjak. Ljeto i zima za njih su kako kaže, udarni termini dok im je posao malo lakši tokom prelaznih perioda, proljeća i jeseni.
“Opterećenja su velika kao i vrućine, vidite i sami da se ne žalimo, pokušamo da izađemo u susret ali treba imati malo razumijevanja. Posao nije lak, ali se trudimo da potrošač bude zadovoljan, kao i mi učinjenim poslom. Dešava se da ljeti ima više posla zbog opterećenja nego zimi, iako je Podgorica velika opština pa je dio obuhvaćen i snijegom, jakim olujama i vjetrom, i svime što utiče dodatno na dalekovode i mrežu. Uvijek se desi neki problem poput opterećenja na mreži, koje može da se desi bez ikakvih vremenskih neprilika, ali ljeto i zimu računamo kao udarne termine”, naveo je Drobnjak.
Iz CEDIS-a su istakli da su prošle godine raspisali konkurs za 12 elektromontera za sve primorske opštine, na koji se prijavilo 20 kandidata, dok je šest ispunjavalo uslove, odnosno da imaju stručnu spremu i najmanje šest mjeseci rada u struci. Problem je kako navode višegodišnji, ali je situacija na jugu države svake godine sve teža, što dokazuje i činjenica da su na prostoru Vladimira i Petrovca imali poslovnice, koje su ugašene zbog nedostatka monterskog kadra.
“Kada je nedostatak potrebnog kadra za održavanje mreže u pitanju, najveću potrebu imamo u Ulcinju, Baru i Budvi gdje fali oko 15 montera. Takođe, problem predstavlja i nedostatak montera – poslovođa. Da bi se osposobio jedan kvalitetan monter potrebno je najmanje pet godina. Da bi taj isti monter bio poslovođa (vođa ekipe), pored školske spreme, iskustva, mora da posjeduje i neke druge osobine (odgovornost, stabilnost…) jer svaki monter ne može biti poslovođa. Kada je u pitanju Region 5 (Tivat, Kotor i HN) osim deficita montera imamo i veliki problem sa inženjerskim kadrom. Uzevši u obzir starosnu strukturu radnika, manjak radne snage će biti još izraženiji zbog odlaska u penziju i na bolovanja. Prevashodno manjak radne sange je nastao zbog neblagovremene smjene generacija. Prije nekih 15 - 20 godina smjena generacija je izostala i mi se sad nalazimo u situaciji da na primorju fali i inžinjerskog i monteskog kadara”, pojasnili su iz CEDIS-a.
Iz CEDIS-a tvrde da građani manjak radnika ne osjete zbog požrtvovanosti i odgovornog rada zaposlenih, koji kako navode, slobodno vrijeme provode na poslu umjesto sa porodicama. Pojašnjavaju da su im između ostalog, radnici potrebni za Operativnu direkciju i to sa stručnom spremom - tehničar energetike, dok su im za upravljanje mrežom potrebni oni sa položenim stručnim ispitom za rad u rasklopnim postrojenjima.
“Dugoročno rješenje za našu kompaniju je otvaranje elektro škola u sredinama gdje je potreba za radnom snagom najveća, preciznije, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i lokalnom samoupravom uz podršku medija promovisati tu ideju i realizovati je. Povećanje plata bi svakako problem učinio manjim, jer je činjenica da i ljudi koji imaju potrebnu kvalifikaciju, a žive na primorju, imaju druga interesovanja i dolaze do veće zarade baveći se drugim poslovima. Stambeni krediti su nešto što već postoji u našoj kompaniji ali ima prostora za poboljšanje. U narednom periodu jedno od rješenja za prevazilaženje manjka potrebne radne snage mogao bi biti i drugačija stambena politika preduzeća kako bi se brže dolazilo do rješavanja tog važnog životnog pitanja kakvo je obezbjeđivanje krova nad glavom za sebe i porodicu”, naveli iz CEDIS-a.
Iz ove kompanije nisu precizirali kolike su plate zaposlenima na primorju, ali su naveli da zarade zavise od posla koji obavljaju, uslova rada, radnog staža i radnih sati, te da isto važi u svim opštinama. Iako problem nije novijeg datuma, tvrde da su ga do sada prevazilazili dodatnim angažovanjem radnika tj. prekovremenim radom.
Za pravi rad potrebne godine
Iz CEDIS-a su naglasili i da ne vjeruju da je rad u ovoj regiji teži od ostalih, ali da je pritisak na radnike veći zbog specifičnosti južnog dijela države, turističke sezone, velikog broja korisnika na malom prostoru, povećanja broja novih legalnih i nelegalnih, te da su svi ti problemi izraženiji u toku ljeta. Navode da pritisak u centralnom dijelu Crne Gore postoji tokom cijele godine jer im tu živi gotovo polovina potrošača, dok rad na sjeveru otežavaju zime, snjegovi, niske temperature...
Istakli su da je posao montera isti u svakom dijelu zemlje, dok je primorje udarno za vrijeme turističke sezone, kada su radi samo na kvarovima što traje dva mjeseca.
“U Sektoru za upravljanje mrežom broj radnika po primorskim opštinama je sljedeći: Ulcinj - sedam, Bar - pet, Budva - devet, Herceg Novi - četiri, Kotor i Tivat- šest. Ukupan broj radnika je 39 i to 6 elektroinženjera i 33 radnika sa srednjom stručnom spremom (elekroenergetika). U Sektoru za mjerenje broj radnika po opštinama je: Ulcinj - 13, Bar - 23, Budva - 12, Herceg Novi - 14, Kotor - 16 i Tivat - 11. Ukupan broj radnika je 89 i to 13 elektro inženjera i 76 radnika sa srednjom stručnom spremom (elektroenergetika). Koliko je potrebno za obuku kadrova za određene poslove je relativna stvar i zavisi od pojedinaca koliko su spremni da usvajaju nova znanja i napreduju u poslu. Godina dana je minimum za odgovornog pojedinca da se uklopi u kolektiv i doprinosi poslovnim rezultatima, a za dobrog montera, kontrolora, uklopničara svakako treba da prođe duži vremenski period da bi samostalno odgovorio postavljenim zadacima”, naveli su iz CEDIS-a.
Njihovi radnici, kako tvrde, imaju mogućnost dodatnog usavršavanja kroz stručni ispit za rukovanje rasklopnom opremom koji svake godine organizuju sa Ministarstvom energetike i rudarstva, dok je inženjerima omogućeno stručno usavršavanje u vezi poslovima koje obavljaju.
Na smjeru energetike svega 15 đaka
Iz CEDIS-a su istakli da su prave adrese za rješavanje problema manjaka radnika, ministarstva koja se bave problemima nezaposlenosti i biroi rada, koji bi trebalo u saradnji sa firmama da organizuju prekvalifikacije i obuke nezaposlenih, i to za poslove koji su deficitarni u tim sredinama.
“Nadležno Ministarstvo prosvjete ne bi smjelo zanemariti činjenicu da je ove godine, u prvom upisnom roku, u srednju Elektrotehničku školu “Vaso Aligrudić” u Podgorici, smjer energetike, upisano samo 15 đaka”, naveli su iz ove kompanije.
Tvrde i da je sve manje zainteresovanih za energetiku i da taj trend opada, te da prijeti i gašenje tog smjera.
Bonus video:
