Vlada Crne Gore se u Nacrtu fiskalne strategije, gdje najavljuje povećanje PDV-a na dio proizvoda i usluga, poziva na direktive Evropske unije, a susjedna Hrvatska, članica EU od 2013. godine, je 2022, pozivajući se na iste direktive, mijenjala zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) gdje je smanjila njegove stope na veliki broj proizvoda i usluga, računajući i one na koje Crna Gora sada povećava PDV.
Hrvatski Sabor je 25. marta 2022. godine usvojio izmjena Zakona o PDV-u gdje su zadržane niske stope od pet odsto na osnovne životne namirnice, čiji je spisak znatno širi od crnogorskog, a zatim i smanjili stope PDV-a sa 25 i 13 odsto na 5 odsto.
Tako je u Hrvatskoj i stopa PDV-a na hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso, jaja i šećer, pet odsto, dok je u Crnoj Gori sedam odsto.
Od prije godinu i po u Hrvatskoj je PDV sa 13 na pet odsto smanjen za žive životinje, svježe ili rashlađeno meso i jestive klaoničke proizvode, na kobasice i slične proizvode od mesa i mesnih klaoničkih proizvoda, na svježu ili rashlađenu ribu, mekušce, rakove i školjke, na svježe ili rashlađeno povrće, voće i orašaste proizvode, dok je u Crnoj Gori stopa PDV-a 21 odsto i nije najavljeno njeno smanjenje.
U Hrvatskoj PDV na knjige, štampu i ulaznice 5%
Na knjige i dnevnu i periodičnu štampu u Hrvatskoj je ostala stopa od pet odsto pozivajući se na direktive EU, a crnogorska Vlada sada u Nacrtu fiskalne strategije predviđa povećanje sadašnje stope na knjige i štampu sa sedam na 15 odsto, takođe se pozivajući na iste direktive. U direktivama EU u vezi s knjigama i dnevnom i periodičnom štampom nigdje ne piše da se stope PDV-a treba da povećaju, već da preporučuju primjenu najnižih stopa što Hrvatska ali i ostale zemlje članice primjenjuju.
Vlada takođe planira da poveća PDV na cijenu ulaznica za kulturne, muzičke i sportske događaje sa sadašnjih sedam na 15 odsto pozivajući se na direktive EU. Hrvatska, kao članica EU, zadržala je stopu PDV-a od pet odsto na cijenu ulaznica za bioskop, dok je u 2022. godini smanjila stopu za koncerte sa 13 na pet odsto, a na sportske i kulturne manifestacije sa 25 na pet odsto.
Hotelijeri moraju da dižu cijene
Crnogorska Vlada Nacrtom fiskalne strategije takođe predviđa povećanje PDV-a na usluge smještaja u hotelima i sličnim objektima sa sadašnjih sedam na 15 odsto, kao i da se za usluživanje hrane i pića u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima PDV sa 21 smanji na 15 odsto. Međutim, velika većina prometa u hotelima odnosi se na prihode od smještaja, tako da će ovo stvoriti nove troškove hotelima koji će morati povećati cijene.
U Hrvatskoj stopa PDV-a na usluge smještaja u hotelima i sličnim objektima je 13 odsto, računajući u tu stopu i smještaj s doručkom, polupansionom ili punim pansionom. Istu ili nižu stopu PDV-a na smještaj imaju i ostale Crnoj Gori konkurentne destinacije poput Grčke, Turske, Albanije, tako da će od naredne godine Crna Gora imati jednu od najvećih stopa na smještaj iako njena ekonomija u najvećoj mjeri zavisi od turizma.
Hotelijeri i turistička udruženja poslali su primjedbe ministarstvu jer je nacrt strategije na javnoj raspravi još sjutra tražeći da se zadrži niža stopa PDV-a na smještaj.
“Suštinski u strukturi usluge je dominantan smještaj, pa je prosjek PDV-a za hotele na sve usluge bio oko 9,5 odsto. Sad bi lošim predlogom bila stopa za hotele prosječna 15 odsto što je veliki udar jer će globalno učiniti glavnu privrednu granu još manje konkurentnom na međunarodnom tržištu. Naši takmaci imaju niže poreske stope. Uz kolaps aerodroma i redukovanu avio dostupnost, probleme s kvalifikovanom radnom snagom, populističko tjeranje hotelijera i zauzimanje - oslobađanje hotelskih kupališta, haos sa saobraćajem, feudalnim blokadama saobraćajnica, neodvozom smeća i izlivanjem fekalija - muka rabota. Sumarno loš i nepromišljen predlog”, primjedba je jednog od crnogorskih hotelijera.
U Crnoj Gori viši i PDV na struju
U Hrvatskoj je PDV na isporuke električne energije od ranije 13 odsto, dok je u Crnoj Gori 21 odsto, što utiče na veće troškove domaćinstava, ali i svih privrednika koji onda to prebacuju na cijene svojih proizvoda i usluga.
Vlada predlaže i uvođenje akcize na mirna vina (sva vina koja nisu pjenušava) od 25 eura na sto litara vina. U Hrvatskoj je ta akciza nula zbog podsticaja razvoja ove djelatnosti.
U obrazloženju Nacrta strategije Vlada kaže da se povećanje stope PDV-a sa sedam na 15 odsto, uvođenja akciza na vino i druge norme punjenja budžeta, predlaže “u cilju kompenzovanja smanjenja prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade”, odnosno ukidanja dijela doprinosa za penziono osiguranje.
Vlada odlaže samo akcizu na struju
Nacrtom fiskalne strategije Vlada predlaže uvođenje akcize na struju, koja je predviđena direktivama EU, ali da njena primjena važi od ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
“U cilju usklađivanja postojećeg Zakona s Direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema zajednice za oporezivanje energenata i električne energije ovim zakonom će se u akcizni sistem predložiti uvođenje akcize na električnu energiju za krajnju potrošnju sa odloženim rokom primjene od datuma ulaska Crne Gore u EU, imajući u vidu da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice”, navedeno je u strategiji.
Međutim, nije pojašnjeno zbog čega se ova obaveza može odložiti do ulaska Crne Gore u EU, a ne mogu ostale predviđene direktivama kao što je neplaćenje PDV-a na vrijednost do 150 eura kupovine na internetu i primanje poštanskih pošiljaka.
Bonus video:
