Poslanici u petak o Zakonima o Razvojnoj banci i energiji iz obnovljivih izvora

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je Skupštini predložio da usvoji Zakone o Razvojnoj banci i korišćenju energije iz obnovljivih izvora. Osim njih, zeleno svjetlo su dobile i izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, kao i amandmani koje je Vlada uložila na isti.

Poslanici će o ovim i drugim pitanjima, sjutra odlučivati u plenumu.

Sjednicu Odbora je obilježila višesatna rasprava opozicije i parlamentarne većine, o amandmanima na Zakon o državnoj imovini koje je spremio poslanik Evrope sad (PES) Vasilije Čarapić. Taj amandman nije ni bio na dnevnom redu.

Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je pojasnio da želi da raspravu o Čarapićevim amandmanima odlože za petak 16. avgusta, jer im je stigao zahtjev Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za prisustvo sjednici. Naglasio je da je ovaj zahtjev stigao sredinom jula.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je pojasnio da je Zakon o državnoj imovini kratak ali važan, i da je bitno da se iz njega briše tačka 2, koja je podrazumjevala da ingerencije za sklapanje ugovora velike vrijednosti prelaze sa Skupštine na Vladu.

Pojasnio je i da je nadležnost nad državnom imovinom zbog promjena u ministarstvima, prešla iz resora finansija u ministarstvo prostornog planiranja pa je i taj problem trebalo amandmanski riješiti, kao i pitanje dodatnih stimulansa za energiju iz obnovljivih izvora.

Čarapićevim amandmanom je predviđeno da se onima koji zakupljuju zemlju do 90 godina odnosno velikim investitorima na državnoj zemlji, omogući da izgrađene objekte prodaju drugima, nakon što žele da obustave rad na tom mjestu. Sadašnji zakon to je predviđao samo za turističke komplekse koji se izgrade na zakupljenom državnom zemljištu, a sada bi tu privileguju imali i oni koji ulažu u proizvodnju, trgovinu, saobraćaj, skladištenje...

Kritike zbog važnih tema u avgustu

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je kritikovao činjenicu da se o ključnim ekonomskim temama razgovara sredinom avgusta, te da brzina ovih procesa ukazuje na namjere onih koji stoje iza njih. On je istakao da je amandman Čarapića, suštinski štetan po interese građana Crne Gore.

"Ono što je važno jeste amandman Čarapića, nisam saglasan da je izmijenjen i da je dobar kao melem. Od početka smatram da je njegova suština ista kao i nakon izmjene, da neko ko izgradi objekte na državnoj zemlji koju je uzeo u zakup, može te objekte da prodaje i da od njih zarađuje stotine miliona. Primjera radi, neko može između Aerodroma i grada dogovori zakup na 90 godina, i na tom zemljištu izgradi skladišno prostorni prostor, i kasnije poslovne prostore proda, što do sada nije moglo. Nije mogao da gradi objekte ako se ne bavi turizmom i prodaje, a zadržava osnovnu namjenu", istakao je on.

Konatar je pitao ko i kojim investitorima namješta posao u ovom slučaju, a naglasio je i da zarobljeno zemljište ispod ovih objekata, Crnoj Gori ne znači mnogo.

Radunović je naveo da o porivima iza ovog zakona ne zna ništa. Istakao je i da Konatar nije u pravu, te Čarapićev amandman isključuje ono o čemu govori.

"Kad se da zemlja pod zakup, daje se za konkretnu namjenu u slučaju da ako se promijeni situacija i planski dokumenti na tom mjestu predvide neku drugu mogućnost, onda ugovor ne važi i on ne može da proda objekte", istakao je i dodao se investitoru, kasnijom prodajom u istom poslu, daje šansa da ne ostavi ruinu na toj parceli.

Radunović je naveo da se namjena parcele ne može mijenjati te da to ne piše u zakonu. Dodao je da investitori trebaju Crnoj Gori ali da nema nezakonitosti u pripremi zakona.

Konatar je ponovio da spori što će veliki investitori moći zakup da ostvare po niskim cijenama, a firme i objekte prodaju po milionskim iznosima. Naveo je da ne sumnja u promjenu namjene zemlje, već da se nekim investitorima olakšava pa ne moraju da kupuju zemljište i plaćaju poreze.

"To je narušavanje konkurencije, zašto da se nekome omogućava a neko ne može, već mora da kupi zemlju, da ima inicijalni veliki trošak. To nije lojalna konkurencija i zakonu ne treba olako davati podršku. Svi su investitori dobrodošli ali da plate poreze, ali je ovo na štetu građana i države", istakao je Konatar.

Čarapić je dodao da je Konatar pročitao tekst ali da ipak, iznosi netačne tvrdnje.

"Amandman koji sam predao je usmjeren na ekonomski razvoj. Mi do sada nismo imali mogućnost da dajemo pravo otuđenja objekata osim za hotelsko turističke komplekse, a za investitore iz drugih sektora nisu postojali ti uslovi. Mi želimo da dajemo dobre uslove, da bi ulagali i da bi mi imali dobre investicije, a kada neko želi da izađe iz biznisa, na njegovo mjesto dođe neko drugi. Tako investitor može da deinvestira, a ne mora da traži garancije i tuži državu", naveo je Čarapić i dodao da isto pravo ima većina zemalja Evropske unije.

Taj proces se neće raditi bez saglasnosti države kako kaže, a investicije su do sada izostajale jer nije bilo dobrih uslova za njih.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je naglasio da je cijeli proces donošenja amandmana kontroverzan, te da sada niko ne razumije koja je Čarapićeva namjera. Pitao je i koja je razlika imeđu ovog i ranijeg amandmanai i šta se desilo sa drugim amandmanom, kojim ugovore o ovim investicijama ne bi provjeravalo državno tužilaštvo.

Čarapić je pojasnio da je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dalo inicijativu Vladu da se taj proces ukloni, koja postoji duži niz godina.

Poslanik NSD Dejan Đurović istakao je da se nada da će zakupi državnog zemljišta postati transparentni, javni i da će poslanicima interes Crne Gore biti na prvom mjestu.

Iz Bošnjačke stranke su dodali da će sve zavisti od onih koji ove procese sprovode i nadziru.

Mugoša je naglasio da je problem sistemski jer će se iz Zakona o državnoj imovini izostaviti javno nadmetanje, koji se neće raditi po ovom zakonu iz 2009., već se izdvaja samo jedan segment i to proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

"Samo izvlačimo jedan segment i njega uređujemo posebnim zakonima, na taj način uvodimo potencijalni princip gdje ćemo donositi sijaset zakona koje ćemo izuzimati iz Zakona o državnoj imovini, i regulisatim posebnim zakonima. Onda ćemo imati pitanje, šta će nam sistemski Zakon o državnoj imovini", naveo je Mugoša i dodao da je za ovaj propis trebala detaljnija analiza.

Gdje su mišljenja o Razvojnoj banci?

Odbor je odobrio i Zakon o razvojnoj banci, a ovim predlogom je definisano da razvojna banka preuzme sve poslove, imovine i zaposlene Investiciono-razvojnog fonda (IRF) koji će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata. Osnivački kapital banke bi bio 90 miliona eura i činio bi ga kapital koji je preuzet od IRF-a.

Poslanica Popović je PES kao predlagače ovog zakona, pitala jesu li dobili mišljenje Ministarstva finansija, da li će nova banka biti kreditna institucija i da li će za nju važiti Zakon o kreditnim institucijama i da li su dobili mišljenje Evropske unije, s obzirom da će baviti platnim prometom i primanjem depozita.

"Imate li pribavljeno mišljenje o usklađenosti teksta ovog zakona sa pravnom tekovinom Evropske unije? Pitam iz razloga što kada sam sa kolegama predlagala izmjene Zakona o putevima, iz Vlade i iz vašeg poslaničkog kluba su mi tražili mišljenje evropskih insitucija. Mi smo mišljenje dobili za sedam dana i njime su baratali ministar saobraćaja i direktor Monteputa, ali je to mišljenje koje su dobile Demokrate", navela je Popović.

Konatar je pitao za koga je ovaj zakon pisan i ko ga je pisao, te da se ne pamti da je grupa poslanika predložila propis sa 80 članova. Pojasnio je da je zakon stigao sredinom jula u Skupštinu, bez javne rasprave, te da se sada žuri da se on usvoji. Naveo je da ima sumnje zbog brzog formiranja Razvojne banke, ali i da je Čarapić do 2017-te, radio u kompaniji "Bemax".

Čarapić je naglasio da te tvrdnje nisu tačne, te da će rad Razvojne banke da kontroliše Centralna banka, Vlada, Ministarstvo finansija, Državna revizorska institucija, njen Centar interne kontrole...

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović je navela da bi bilo dobro da se dobije mišljenje Ministarstva finansija, te da će ih usvojiti naknadno ako ih bude. To je naveo i Mugoša, odnosno da su potrebna mišljenja više institucija o ovim pitanjima, a ponovio je i stav Konatara, da ne pamti da su poslanici predložili zakon sa ovolikim brojem članova.

Mugoša je pitao je i ko je pomagao pri izradi ovog propisa.

"Za projekte kojima se doprinosi razvoju određenih područja ili djelatnosti koje finansira Razvojna banka, na predlog Vlade -Vlada... Znači Vlada na predlog Vlade donosi odluku da izdaje garancije banci na cjelokupan iznos plasiranih sredstava, nadoknađuje gubitke po osnovu realizacije tih projekata iz sredstava budžeta", naveo je Mugoša i naveo da je potrebno mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije.

Naglasio je neodgovorno da je mjesec dana zakon u proceduri, a da Vlada za to vrijeme nije dala mišljenje na njega, s obzirom da mu je osnivač.

"Mi treba da glasamo za zakon da Vlada osniva instituciju, a Vlada nije rekla šta misli o tom zakonu. Nisam za to da bude isključivo institutcija izvršne vlasti", naveo je Mugoša.

Čarapić je ponovio da je ovo pitanje otvoreno već neko vrijeme, te da će banka služiti dodatnom razvoju ekonomije i osiguranju izvoza od tržišnih rizika. Pojasnio je da će mišljenje Vlade i Ministarstva finansija pribaviti prije usvajanja zakona, ali i da za ovaj zakon nije potrebno mišljenje Evropske komisije.

Pojasnio da je cilj da banka finansira projekte za koje komercijale banke neće dati kredite.

"Komentare koje smo čuli od Mugoše, IRF već funkcioniše po tom sistemu. Za obaveze IRF-a je odgovarala država, isto će biti za Razvojnu banku. Ubijeđen sam da može ući na tržište preuzeti neke depozite od komercijalnih banaka, bez da ugozi ostale institucije. Mi ne trčimo sa formiranjem Razvojne banke, već ne želimo više da čekamo", naveo je Čarapić.

Kasni se sa energetskim zakonima

Odbor je Skupštini predložio i da usvoji izmjene Zakona o koncesijama i energetici, kao i novo predloženi Zakon o korišćenju energije iz obnovoljivih izvora.

Ministar energetike Saša Mujović naglasio je da se domaće zakonodavstvo mora uskladiti sa evropskim, da se sa ovim procesom značajno kasni, a posebno u pogledu sektora energije iz obnovljivih izvora.

Pojasnio je da se novi sistem podsticaja koji žele da uvedu, bazira na tržišnoj premiji, da Vlada vrši analize preuzetih međunarodnih obaveza za smanjenje emisija ugljen dioksida, uvećavanje energije iz obnovljivih izvora, i na osnovu toga pravi plan podsticaja, koliko kapaciteta treba graditi u naredne tri godine.

"Prema dosadašnjem Zakonu o energetici podsticaj se bazirao na sistemu, da svu energiju koju proizođači proizvedu, država mora da kupi po fiksnoj cijeni. To plaćaju snabdijevač - Elektroprivreda 85 odsto i 15 odsto građani. Novi zakon sistem podsticaja bazira se na pravičnosti za građane i EPCG, kroz tržišne premije", naveo je on i pojasnio da će investitori takmičiti po sistemu aukcija.

Konatar je naveo da su male hidroelektrane do 2020. godine nanijele veliku štetu, a posebno tarife koje su ih pratile pa ne želi brzo donošenje ovih izmjena. Podsjetio je da je i Odbor direktora EPCG nedavno djelovao mimo želja Mujovića, kada su smijenili direktorku Solar gradnje Valerije Saveljić, te da sumnja da to može uraditi i neko iz većine.

Ovi zakonski propisi su između ostalog izrodili brojne afere, višemilionske odštetne tužbe protiv države od vlasnika malih elektrana koji ih nisu uspjeli izgraditi, kao i međunarodnu korupcionašku aferu "Možura" u kojoj su se pominjali nosioci tadašnje crnogorske vlasti, funkcioneri sa Malte, kao i kompanije iz te države i Kine. Tu aferu i dalje istražuju malteško i crnogorsko tužilaštvo, dok vlasnici vjetroparka "Možura" uredno dobijaju podsticaje.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović je navela da Crna Gora mora napraviti tranziciju ka zelenoj ekonomiji, kako bi se izbjegli penali i dobio novac iz EU fondova. Pitala je i da li će ove zakonske izmjene, uticati na veće iznose na računima za struju građana.

Mujović je kazao da će onaj koji pobijedi na aukciji morati da dostavi veliku bankarsku garanciju da će projekat uraditi u narednih pet godina, inače će izgubiti novac i status povlašćenog proizvođača.

"Finansiranje plaća Vlada i dijelom građani, ove će naknade ostati na snazi ali će biti značajno manje. Umjesto da plaćate 120 eura pa da se to rasporedi na građane, sada ćete imati cijenu od 10, 12 ili dva eura, da to raspodijelite na veliku masu. Ako smo prethodno imali da građani mjesečno daju 600 do 700 hiljada eura, ovdje očekujem da ta razlika bude drastično manja", naveo je Mujović.