Nijedan inženjer šumarstva ne želi da pređe iz Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u novo državno preduzeće koje, prema novom Zakonu o šumama, od 1. januara naredne godine treba da preuzme većinu nadležnosti ove Uprave i da se bavi doznakama, sječom i izvlačenjem posječenih staba.
To su “Vijestima” kazali iz Sindikalne organizacija Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, koja smatra da je novousvojeni zakon loš, da u njegovoj izradi nije učestvovala struka, da nisu prihvaćeni predlozi Uprave za šume, da tehnički nije moguće njegovo sprovođenje, da će dovesti do haosa, da se predviđa uvođenje eksternih izvođača - privatnika u šume koji će ponovo moći da rade šta hoće...
Skupština je usvojila ovaj zakon 31. jula, a 5. avgusta je objavljen u Službenom listu, sa datumom primjene od 1. januara 2025. godine.
Predstavnici NVO sektora i ekološki aktivisti Aleksandar Dragićević i Darko Saveljić kazali su da je o ovom zakonu fingirana javna rasprava, da su ga radili “grobari crnogorskog šumarstva”, da zakon ne štiti zaštićene šume od sječe, da će privatnici kao podizvođači ponovo jeftino dolaziti do drvne građe a da će šume biti masakrirane...
Odbijeni predlozi struke
U decembru 2022. godine je pokrenuta procedura izrade izmjena Zakona o šumama kada je za to formirana radna grupa. Već u aprilu je jedina predstavnica Uprave za šume podnijela ostavku jer nije prihvaćena većina sugestija i predloga koje je davala.
Iz sinidakata kažu da nije poštovana ni procedura da je obavezno uključenje predstavnika sindikata u izradi zakonskih propisa kojima se mijenja radno pravni status zaposlenih, jer se Zakonom predviđa formiranje privrednog društva u koji bi trebalo da pređe većina zaposlenih iz Uprave.
“Želimo da naglasimo da nismo protiv reorganizacije u oblasti šumarstva, naprotiv, svjesni smo svih nedostataka, ali ne želimo da dopustimo da se sve aktivnosti sprovode bez uvažavanja naših stavova. U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima je zaposleno 70 diplomiranih inženjera šumarstva i sa njihovim ogromnim iskustvom mogli smo da damo veliki doprinos poboljšanju stanja u šumarstvu. Takođe nam je neshvatljivo da se u ekonomskim analizama i studijama izvodljivosti predviđa preduzeće kao ono koje je postojalo prije više od 20 godina i koje je likvidirano a stotine radnika širom Crne Gore je ostalo bez posla. Te analize su urađene nestručno i na osnovu pogrešnih ulaznih parametara, tako da u konačnom daju potpuno pogrešan finansijski pokazatelj”, naveli su iz ovog sindikata “Vijestima”.
Analiza paušalna, puna pretpostavki
Kolko se ove analize baziraju na pretpostavkama, kako su kazali, pokazuje samo jedan detalj - na današnji dan Uprava ima oko 70 inženjera šumarstva, od kojih će u narednih pet godina 20 otići u penziju, a već 2027. godine planira se da će u preduzeću raditi 155 inženjera šumarstva.
“Previše paušalnih predviđanja bi nas vratilo u prošlost i umjesto sadašnjeg stanja koje nije dobro, ali koje se dolaskom novog v. d. direktora znatno poboljšava i daje rezultate, vratili bi se u još gore stanje. Šume su resurs koji nije nastao odjednom i koji neće trajati samo u jednoj generaciji, tako da mislimo da treba opreznije ući u rješavanje u ovoj oblasti i napraviti kvalitetnije i dugoročnije rešenje”, kazali su iz sindikta.
Oni navode da su nakon više susreta sa ministrom poljoprivrede i šumarstva Vladimirom Jokovićem bili usaglasili amandmane na taj zakon, i složili se da Uprava treba da ostane u ovakvom obliku uz jaču kontrola u svim segmentima rada, a da će se formirati preduzeće koje će vršiti eksploataciju i korišćenje šuma.
“Glavni argument je bio da to treba sprovesti fazno, kako bi čitav proces bio dugoročno održiv. S obzirom na to da smo se sa resornim ministrom dogovorili i napravili amandmane na zakon koji su kasnije izmijenjeni, ne može se prihvatiti konstatacija ministra Jokovića da je sa sindikatom postigao dogovor u onakvom obliku Zakona, kakav je izglasan u Skupštini. I sam ministar je više puta u svojim izlaganjima u Skupštini rekao ‘da je ostalo otvoreno pitanje doznake i izvođačkih projekata i da će već koliko je sjutra pozvati predstavnike Uprave kako bi riješili to pitanje’. Nije nas pozvao. Zakon je izglasan”, naveli su iz ovog sindikata.
Šef kabineta i sekretar insistirali
Oni kažu i da su na sastanku u Vladi šef kabineta premijera i sekretar Vlade insistirali da se do tada dogovoreni amandmani izmijene i da nadležnost doznake, izrade izvođačkih projekata i prijema drvnih sortimenata bude data budućem preduzeću.
“Bili smo protiv toga iz više razloga: doznaku po Zakonu mogu da vrše samo inženjeri šumarstva, a nijedan od inženjera šumarstva ne želi da pređe u novo preduzeće, pa samim tim nije jasno ko bi mogao da vrši doznaku, a inače postoji deficit stručne radne snage; zbog toga što nije logično da oni koji se bave eksploatacijom sami sebi doznačuju ono što će sjeći; zbog nedostatak kontrole koji bi doveo do haosa; zbog toga što se ne zna ko bi vršio doznaku u privatnim šumama, jer je činjenica da je već više od polovine šuma u privatnom vlasništvu. Nakon toga je dogovoreno da ovo pitanje doznake ostane uslovno riješeno, a da Uprava da stručna obrazloženja zašto misli da treba da doznaka ostane u njenoj nadležnosti. To je i urađeno na sastanku svih inženjera šumarstva u Upravi i ti zaključci i obrazloženja su poslati resornom ministru i predstavnicima Vlade sa potpisima svih inženjera. Međutim, naša argumentacija nije uvažena, i na 42. sjednici Vlade su doneseni amandmani sa kojima se niko iz Uprave ne slaže”, naveli su iz ovog sindikata.
Oni kažu i da se na sjednicama skupštinskih odbora i Skupštine, vidjelo da većini poslanika nije bilo jasno kako će se izvršiti podjela nadležnosti Uprave i novog preduzeća, ali je usvojen Vladin predlog.
Autori zakona da preuzmu odgovornost
“Zalažemo se da kreatori novog koncepta preuzmu potpunu odgovornost, i ukoliko ovaj koncept ne uspije (a kreirali su sve prethodne neuspjele koncepte) zakonski odgovaraju...Predviđa se uvođenje eksternih izvođača radova u šumi, i opet dolazimo na isto: privatnici ulaze u šumu i rade šta hoće, a to je glavni argument protiv koga se tvorci Zakona bore, pa sve izgleda apsurdno”, smatraju u ovom sindikatu.
Dragićević: Cijela struka je bila protiv zakona
Dragićević navodi da je problematično više normi u zakonu, kao i sama njegova izrada i to što javna rasprava nije adekvatno sprovedena. “Praćen je isti šablon obesmišljavanja javnih rasprava kao prije 2020 godine, objavi se poziv na sajtu i sakrije se negdje gdje se ne vidi, ne organizuju se debate, ne traži se mišljenje nezavisne struke i NVO. Tako u samom usvojenom dokumentu može da se vidi da niti jedna kredibilna NVO nije dala svoje mišljenje iako smo svi zainteresovani za ovaj zakon godinama jer je ovo bila šansa da se sa pogubnim koncesionim sistemom stane jednom za svagda. Bez obzira na sve nedostatke Uprava za šume je institucija gdje je skoro sva šumarska struka Crne Gore, a najveći dio njihovih predloga i amandmana na ovaj zakon je odbijeno”, kazao je Dragićević.
Ona navodi i da je problematično i “ko je pisao zakon a radi se o osobama iz ministarstva poljoprivrede koji su grobari crnogorskog šumarstva i drvoprerade”.
“U samom zakonu kaže se da novo preduzeće siječe, doznačava i izvlači šumu što je jako problematično i otvara prostor korupciji i menadžmentu tog preduzeća daje apsolutnu kontrolu nad najvažnijim resursom. Ovim zakonom ni parkovi prirode kao ni ‘natura 2000 šume’ nijesu adekvatno sačuvane jer je zakon dvosmislen i ostavlja rupu koja omogućava privrednu sječu u parkovima prirode i ‘natura 2000 šumama’. Koncesionari će isto tako biti i podizvođači državnog preduzeća pa će oni i birati šta će da sijeku, da im se plati ta usluga, a kasnije kupe to što posijeku”, naveo je Dragićević.
Saveljić: Ovo je ozbiljno opasan zakon
Saveljić navodi da je izradi “ovog ozbiljno opasnog zakona” prethodila Ekonomska analiza korištenja šuma u državnom vlasništvu.
“Uradilo je Ministarstvo poljoprivrede u septembru 2023. za potrebe reorganizacije sektora šumarstva i formiranja državnog preduzeća za sječu šuma “Šume Crne Gore”. U istom tom dokumentu planirana je sječa 591 hiljada kubika u 2025. i 846 hiljada kubika u 2026. godini. Ovim tempom sječe državnih šuma, ovaj zakon ostaviće državu bez državnih šuma za par godina. Ako se tome doda sječa privatnih šuma, koja je enormna i bez kontrole, zakon nam donosi pustinju u Crnoj Gori”, kazao je Saveljić.
On navodi da je istina da Zakon predviđa da se u međunarodnoj ekološkoj mreži Natura 2000 ne siječe šuma.
“Ono što je prećutano je da se ta mreža, koja je urađena po evropskim standardima, ustanovljava danom ulaska države u EU. To znači da ova mreža u ovom trenutku zvanično ne postoji. Tako se šumarima daje i prostor i vrijeme da se u narednom periodu fokusiraju baš na te šume i da ih masakriraju, jer su najvrednije u državi. Kad će Crna Gora ući u EU, niko ne zna. Neko ko je ovo napisao, nema dobre namjere prema Crnoj Gori. Zakon nije izbacio šumare i šumarstvo iz zaštićenih područja, već je ozbiljno zakukuljio situaciju da tim šumama upravljaju i upravljači zaštićenih područja i oni koji te šume gledaju kao šumska odjeljenja za sječu. Ne treba dalje poći od Parka prirode ‘Komovi’ pa da se vidi kako to funkcioniše na djelu i kako se devastiraju, masakriraju je pravilniji izraz, šume u zaštićenom području, jer upravljač zaštićenog područja ima ingerencija nad njima taman koliko i ja nad ratom u Jemenu”, kazao je Saveljić.
Bonus video:
