Zaposleni koji sada imaju neto zarade preko 800 eura, kao i oni koji sa srednjom stručnom spremom imaju zarade od 600 do 800 eura, imaće niže koeficijente za obračun buduće penzije, proizilazi iz zakona koje Vlada predlaže iz Programa “Evropa sad 2” i onoga što piše u sadašnjem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Iznos buduće penzije za svakog zaposlenog najviše zavisi od njegovog ličnog koeficijenta osiguranika koji se dobija tako što se iznos njegove bruto zarade u toj godini podijeli sa prosječnom bruto zaradom u državi. Ako njegova bruto zarada ostane ista a poveća se državni prosjek bruto zarade, on će imati niži koeficijent za obračun penzije i time niži iznos penzije u budućnosti”, saopštio je “Vijestima” izvor iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja navodeći da je to jasno navedeno u članu 22 Zakona o PIO.
Plan Vlade je da smanji iznos doprinosa za PIO sa 20,5 na 10 odsto, od čega se na teret zaposlenog smanjuje sa 15 na 10 odsto a ukida dio doprinosa na teret poslodavca od 5,5 odsto, kao i da poveća minimalnu neto zaradu za srednjoškolce i nižu stručnu spremu sa 450 na 600 eura i sa višu i visoku spremu sa 450 na 800 eura. Prema zakonskoj definiciji bruto zaradu čini neto zarada i svi doprinosi i porezi koji idu na teret zaposlenog, ali ne i dažbine na teret poslodavca.
Ovim predlozima iznos bruto zarade ostaće isti za zaposlene koji sada imaju neto zaradu preko 800 eura, kao i one koji sa srednjom stručnom spremom, ili rade na tom radnom mjestu, sada imaju neto zarade od 600 do 800 eura. Za te kategorije zaposlenih neće uticati povećanje minimalnih zarada, već će samo dio doprinosa za PIO postati dio neto zarade, a bruto zarada će ostati ista.
Međutim, zbog povećanja minimanih zarada biće povećanja prosječna bruto zarada, pa će ove dvije grupe zaposlenih prilikom izračunavanja ličnog koeficijenta osiguranika, odnosno dijeljenja njihove bruto zarade, koja ostaje ista, sa novim većim iznosom posječne bruto zarade, dobiti niži ovaj koeficijent ključan za obračun buduće penzije.
“Na sadašnju prosječnu neto platu od 830 eura bruto zarada je 1.017 eura, što znači da bi tom zaposlenom godišnji lični koeficijent za tu godinu bio 1 jer je jednak prosječnoj bruto zaradi. Kroz “Evropa sad 2” njima se povećava neto zarada na 880 eura jer se pet odsto doprinosa za PIO pretvara u neto zaradu, ali bruto zarada ostaje isti na 1.017 eura. Prema vladinom predlogu, procjena je da će prosječna bruto zarada u Crnoj Gori, nakon povećavanja minimalnih zarada, sada biti 1.180 eura, umjesto dosadašnjih 1.017 eura. Tako da kada se prosječna zarada tih zaposlenih od 1.017 podijeli sa budućim prosjekom od 1.180 dobija se njih lični koeficijent od 0,86, što je za 14 odsto niže od sadašnjeg koeficijenta od 1”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Fonda PIO.
Lični koeficijent se zatim množi sa penzionim stažom, čime se dobijaju lični bodovi osiguranja, koji se opet množe sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava, i dobija se konačni iznos penzija. Međutim, ako se smanjuje lični koeficijent, kao što se sada dešava, smanjuje se i konačni budući iznos penzije.
“Znači, ubuduće i na duže staze ovi osiguranici će imati negativan efekat jer će im za naredne godine taj godišnji lični koeficijent (za 2025, ‘26, ‘27... godinu) biti manji u odnosu na ovu i prethodne godine, jer se pravi nesklad u tom odnosu između njihove bruto plate i prosječne na nivou Crne Gore. Zaposlenima kojima će se povećati zarade zbog povećanja minimalnih zarada na 600 i 800 eura će time porasti njihov godišnji lični koeficijent, za razliku od ovih drugih čije zarade neće biti uvećane u tom istom procentu”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Fonda PIO.
Milatović o smanjenju koeficijenta, Vlada i PES skretali pažnju
Predsjednik države Jakov Milatović juče je prvo upozorio da će predloženom redistribucijom doprinosa za PIO, po sadašnjem sistemu obračuna, doći do smanjenja vrijednosti godišnjeg ličnog koeficijenta za najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori.
Kazao je da je jedan od elemenata koji ključno određuje visinu nečije penzije jeste godišnji lični koeficijent, koji predstavlja odnos osiguranikove bruto zarade i prosječne bruto zarade.
On je, u objavi na Iksu, pitao zašto Vlada predlaže smanjenje penzija za buduće penzionere.
“Iz navedenog jasno proizilazi da će buduće penzije za najveći broj trenutno zaposlenih građana biti manje. Očekujem zvanično pojašnjenje navedenog smanjenja penzija od Vlade Crne Gore”, dodao je.
“Sistem međugeneracijske solidarnosti predstavlja jedan od najosjetljivijih i najsloženijih ekonomsko-socijalnih mehanizama. Svaka izmjena u ovom sistemu, a posebno ako nije dobro promišljena, može dovesti do nesagledivih posljedica po buduće penzionere”, naveo je Milatović.
Iz Vlade su zatim reagovali da “visina doprinosa ne određuje visinu penzije, te je samim tim jasno da do umanjenja penzija i ne može doći u narednom periodu”.
Međutim, Milatović nije pominjao “visinu doprinosa” već pogoršanje odnosa bruto zarade i prosječne bruto zarade za značajan dio zaposlenih.
I iz Pokret Evropa sad su zatim saopštili da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović “pokazao neznanje ili ne govori istinu o penzijama”, ali nisu negirali ono što je rekao.
Milatović je zatim kazao je da, “po već sada ustaljenom maniru, on pita jedno, a Vlada odgovara drugo”.
On je objavio i primjer obračuna ličnog koeficijenta na sadašnji i budući iznos bruto zarada, koji pokazuju njegovo smanjenje.
Bonus video:
