Gotova rasprava o Zakonu o energiji iz obnovljivih izvora, kritike opozicije zbog manjka javne rasprave

Poslanici su završili raspravu o Zakonu o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, a parlamentarna sjednica je tri puta pauzirana, posljednji put nakon verbalnog obračuna poslanika Pokreta Evropa sad Uglješe Uroševića i Građanskog pokreta URA.

Urošević je poručio da bi on i ranije smijenio direktorku "Solar gradnje" Valeriju Saveljić da je imao priliku, jer je politički imenovana pa je na taj način trebala i biti razriješena. Abazović ga je pitao da li je zaposlio svoju sestru pa je nakon rasprave, sjednica pauzirana.

Ministar energetike Saša Mujović kazao je da je cilj predloga Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije ugljen dioskida i uvećanje energije iz obnovljivih izvora, te da će novi sistem tržišnih premija biti povoljniji po građane Crne Gore.

Poslanici u Skupštini raspravljaju i o Predlogu zakona o dopuni Zakona o koncesijama, predlog Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini, predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o energetici, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Mujović je naveo da je predlog Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora značajan za zatvaranje Poglavlja 15, te da je trebao biti izglasan prije godinu i po dana. Istakao je da ovim zakonom žele da se što više energije dobija iz građanskih izvora, odnosno solarnih panela i drugih objekata.

"Dobili smo pozitivan stav energetske zajednice i na pragu smo dobijanja zakona koji je jednako kvalitetan kao oni iz regiona. Cilj nam je da stvorimo pozitivni ambijent, kako bi što prije realizovali obaveze na putu ka EU, odnosno da smanjimo emisije ugljen dioskida i uvećamo energiju iz obnovljivih izvora. Prema aktuelnom zakonu, proizvođači su proizvodili a mi smo imali obavezu da je otkupimo, a plaćale su je dvije istance - 85 odsto Elektroprivreda i 15 odsto građani. Za te takse u julu su građani platili 900 hiljada eura", naveo je on i dodao da novi zakon ovaj sistem zamjenjuje tržišnim premijama, kroz koje će proizvođači putem aukcija dobijati poslove, dostavljati velike bankarske garancije da će izgraditi postrojenje...

Mujović je dodao da Crna Gora više neće biti u obavezi da otkupljuje proizvedenu energiju, što će donijeti povoljnosti za džep građana. Naveo je da novi propis definiše i garanciju porijekla, odnosno da je energija iz obnovljivih izvora. Pojasnio je i da će se dio o obnovljivim izvorima energije, kroz izmjene, izvući iz Zakona o koncesijama, kao i dio koji se odnosi na naftu i druge derivate.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović naveo je da se ne smije zaboraviti kako su ranije dijeljene koncesije.

"Sjećate se braće Ban, dobili su koncesiju za trajekt i da plaćaju naknadu od 200 hiljada eura. Kompletan iznos naknade koji Crna Gora dobija za godinu dana, oni su zarađivali za četiri dana. Da su bili u rukama Crne Gore koliko i braće Ban, država bi zaradila do sada 160 miliona eura", naveo je on.

Osvrnuo se i na kontroverzni projekat "Možura", pri čemu se i tom investitoru garantovao otkup struje, po cijeni koja je tri puta viša od tržišne. Iz Demokrata su istakli da je značajno i što će se građanima omogućiti da prodaju struju koju naprave, pri čemu će se stvarati i energetske zajednice.

Gdje je javna rasprava?

Iz poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) su pitali zašto zakon nije prošao javnu raspravu, da li će biti još zapošljavanja zbog predloženih mjera, kako će se spasiti državni Crnogorski elektrodistributivni sistem i Rudnik uglja, šta je sa nestancima struje na primorju...

Mujović je naveo da je u CEDIS-u bilo previše zapošljavanja, da ima viška administrativnog kadra i da se tenderi nekada moraju isparcelisati kao u slučaju brojila, jer se nabavka cjelokupne količine čeka dugo vremena.

"Ovaj zakon je mora biti donešen 31. decembra 2022., dvije, tri godine nakon roka i imali smo žalbe energetske zajednice i pitanja - šta vi uopšte radite. Jedna od stavki zbog trke, bio je i kredit koji je država htjela da dobije od Svjetske banke, za koji se moraju donijeti ovaj, Zakon o šumama i otpadu", naveo je on i dodao da su komentare od decembra prošle godine, uvrštavali u zakon.

Pojasnio je da su u Tivtu pokidani kablovi zbog pravljenja bulevara zbog čega je struja nestala, da je neko izgradio objekat na putu dalekovoda pa sada ne mogu da ga aktiviraju, te da je jedan od tajkuna srušio stub i postavio objekat.

"Imate problem Ulcinja, veliki broj bespravnih potrošača kao i na Zlatici u Podgorici. Imate trpezu a dođe vam tri puta više gostiju i ne možete biti zadovoljni", naglasio je Mujović.

Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović je navela da će Skupština biti partner u planiranoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, te da Crnu Goru čeka niz teških odluka u ovom sektoru.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je naveo da Mujović nije uradio ništa da situacija u CEDIS-u i Rudniku uglja poboljša. Tvrdi i da su Mujović i Spajić morali da prihvati da Milan Lekić dođe na čelo pljevaljskog Rudnika uglja.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je naglasio da se boji da se ulazi u negativan trend, jer se dio zakona donosi bez javne rasprave.

Urošević je u pojašnjenju amandmana koje je predložio na Zakon o energetici, sa partijskim kolegom Vasilijem Čarapićem, naglasio da Crna Gora ima ogroman broj investitora koje zanima ovaj sektor pa žele da im se dok se ne izgrade novi dalekovodi, priključe na mrežu oni koji čekaju, ali sa operativnim ograničenjima tj da neće uvijek raditi.

Predsjednik Parlamenta Andrija Mandić je naglasio da je ponosan na učinjeno u sektoru energetike od 2020., te da su ranije imali probleme sa

Abazović je naveo da je energetika izuzetno važna u Crnoj Gori, ali da nije vidio nijedan potez od nove Vlade, osim zaduženja od milijardu eura i institucionalnog haosa. Istakao je da trebaju da se zabrane hidroelektrane, da se ne ponovi slučaj Možura, da se energetika diverzifikuje.

Abazović tvrdi da šire spisak zabrane za Hrvatsku

"Zašto se važni sistemski zakoni predlažu preko poslanika? Jer kad ih predlaže Vlada, ona mora da ih dostavi Evropskoj komisiji. Koliko je evropske priče u novoj većini najbolje govori činjenica da predsjednik parlamenta i potpredsjednik Vlade, ne mogu da uđu u jedinu zemlju EU sa kojom se graničimo, a mogu vam reći da ta lista nije konačna", tvrdi Abazović.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević je naveo da su i njemu zabranili ulaz u Hrvatsku, te da ga zanima ko je još na toj listi i da sumnja da ih je Abazović denucirao.

Abazović je naveo da ne zna zašto je Knežević na listi, niti šta radi sa aktuelnom većinom.

"Imam informacije koje mislim da su pouzdane, mislim da je jedan natpis juče u novinama bio jasan i sa imenom i prezimenom. Mi smo sa našim susjedima imali odnose toplo-hladno, ali mislim da nikome nije bio zabranjen ulaz u susjednu zemlju", istakao je Abazović.

Knežević je predložio da Skupština sastavi pismo koje će se poslati u Hrvatsku, kako bi se obustavile blokade za ulazak.