Sjeća li se još neko DEG-a, Njemačkog društva za investicije i razvoj iz Kelna, koje je prije više od dvije decenije počelo izradu turističkog koncepta za regiju Ulcinj, u okviru Master plana razvoja turizma Crne Gore iz 2001.
Koncept je završen u maju 2003. godine, kada je zvanično uručen tadašnjem predsjedniku Opštine Ulcinj, sada pokojnom Fuadu Nimaniju, u prisustvu predstavnika Vlade Crne Gore. A rađen je po nalogu njemačke Vlade i na osnovu dogovora s Vladom Crne Gore, prvenstveno Ministarstvom turizma i opštinama...
I tu je sve stalo, kao mnogo puta do tada i od tada, značajni projekti za najjužniju opštinu ostali su samo mrtvo slovo na papiru. Njemački eksperti prepoznali su Ulcinj kao lokomotivu turističkog razvoja Crne Gore, ali ga je neodgovorna, bahata državna politika, poslala na sporedni kolosjek...
“Šta da kažem, bio je to sjajan projekat od kog je cijela država mogla da ima koristi”, kaže za “Vijesti” ekonomista iz Ulcinja Skender Elezagić, dobro upućen u sve detalje cijelog projekta.
Ne zna tačan razlog zbog čega je sve stalo, ali pretpostavlja:
“Sjetimo se Montenegroturista iz Budve. Tek kad je Ulcinj ušao u sastav tog preduzeća, počeli su da se grade hoteli po Budvi, primorju, pa i sjeveru Crne Gore. Novac je crpljen iz ulcinjske turističke kase, dok je sam grad bio potpuno zapostavljen. Nekom je odgovaralo da se razvijaju drugi centri, a ne oni koji su stvarno imali potencijal.”
Ocijenio je da je odluka da se turizam u Crnoj Gori razvija stihijski, a ne po Master planu koji je uradio njemački DEG, skupo koštala državu.
“Suština je bila da se razvoj turizma bazira na najjačem turističkom potencijalu - 15 kilometara dugoj pješčanoj plaži sa 15 miliona kvadratnih kilometara zaleđa, na kojoj je trebalo izgraditi 30 hotela sa po hiljadu ležajeva, što je bilo 70 odsto ukupnih hotelskih kapaciteta Crne Gore. To bi snažno povuklo i razvoj turizma u ostalim primorskim gradovima, ali i na sjeveru.”
Nijedan novi hotel do danas
Ali, Crna Gora je tada odlučila drugačije.
“Danas, 20 godina od prezentacije toga plana, na Velikoj plaži nemamo ni jedan novoizgrađeni hotelski objekat i to dovoljno govori o odnosu onih koji su donosili odluke prema tom strateškom dokumentu”, naveo je Elezagić.
DEG je u svom konceptu za Veliku plažu istakao da prvenstveno traži razlike koje postoje u destinaciji u odnosu na emitivna tržišta.
“Jer tržište traži raznovrsnost, a putnik nešto drugo od onog kod kuće. Ali, on prvenstveno traži sunčanu klimu, čisto i kristalno bistro more i lijepu pješčanu plažu. A upravo to nudi Ulcinj”, zaključili su eksperti DEG-a u studiji.
Koncept zasnovan na najvećoj plaži od Trsta do Bojane
Znali su da Ulcinj s pješčanim kupalištima na Velikoj plaži i Adi mora biti lokomotiva razvoja crnogorskog turizma.
“Sljedstveno tome, i turistički koncept za Veliku plažu zasniva se na najdužoj i najširoj plaži istočnog Jadrana, od Trsta do Bojane. Još prije 30 godina, TUI je shvatio da se budućnost turističke privrede bivše Jugoslavije zasniva na Velikoj plaži. Ovo isto utoliko više važi za značajno manju Crnu Goru”, obrazložili su njemački stručnjaci.
Ocijenili su da najveću opasnost po Veliku plažu predstavlja nestrpljenje da se nakon dugih godina izolacije, započne s razvojem turističke privrede.
“Zbog toga strahujemo da bi nedostatak iskustva, neplanska gradnja i neusklađene privatne inicijative ili čak špekulkativni interesi, mogli dovesti do ponavljanja grešaka. Zbog toga je DEG razvio dugoročno orijentisani turistički koncept i za Veliku plažu izradio studiju o uticaju na okolinu. Ukoliko ovaj koncept postane osnova budućeg razvoja, tada će Crna Gora i Ulcinj izvući maksimalnu korist iz projekta. Stvoriće se na hiljade raznih mjesta, a Crna Gora će dobiti proizvod od kojeg i buduće generacije mogu da žive. Zaštitiće se identitet regije, a prirodno bogatstvo i kao turistička atrakcija, slobodno će se razvijati”, ocijenili su Njemci.
Stotinu kvadrata zelenila za svaki krevet
U studiji se ističe da se koncept orijentiše prema principima održivog razvoja i obraća posebnu pažnju na iskustvo Majorke.
“U toj vjerovatno najuspješnijoj sredozemnoj destinaciji, nakon turističkog buma koji je trajao 40 godina, došlo je do zaokreta, koji zaštitu prirode i njegovanje sopstvenog identiteta, stavlja u središte razvoja. Jer u poređenju s međunarodnom konkurencijom, turizam na Balearima živi od ovih vrijednosti”, piše u studiji.
Dodaje se da taj primjer daje nekoliko principa primjenljivih na prostor Velike plaže.
“Po svakom krevetu koji će se graditi, svaki pojedinačni projekat mora da raspolaže sa 100 kvadrata zelenih površina. Svaki hotel koji se gradi uz samu plažu, mora imati bar četiri zvjezdice. Pojedini objekti ne smiju imati više od 800 kreveta. Planovi za Veliku plažu predviđaju ukupno 30.000 kreveta koji se neće graditi odjednom niti u neprekidnom nizu duž same plaže”, zaključuje se u studiji.
Navodi se da Prostorni plan predviđa šest razvojnih jedinica - modula sa po pet hiljada kreveta, koji bi bili odvojeni širokim zelenim pojasima i kako bi građani imali slobodan pristup plaži.
“Južna strana plaže uz Bojanu, kao ekološki posebno osjetljivo područje, stavlja se pod zaštitu. Zbog staništa raznih ptica isto je predviđeno za široki obalni pojas duž Bojane i za 2/3 Ade Bojane. Štite se i životinjske i biljne vrste koje su nastanjene u dinama duž plaže, a saobraćaj se u cijelom području svodi na minimum. Suština buduće ponude Velike plaže može se sažeti u nekoliko riječi - sama plaža s ekološkim zonama i zabranom saobraćaja je dovoljna da Veliku plažu profiliše kao izvanrednu destinaciju na Jadranu”, stoji u studiji.
Podsjeća se da se u smještajnom dijelu nudi komfor i raznovrsnost i da veliki tur-operateri traže velike smještajne kapacitete s prostranim sportskim i rekreativnim objektima.
“Ali, veličinu ne treba postići s istim stilom gradnje kao u proteklim decenijama. Čak i veliki objekti moraju obratiti pažnju na atmosferu individualnosti i na, po mogućnosti, savršenu integraciju u prirodu. Tržište ih inače neće prihvatiti na duži rok. Visoki komfor se podrazumijeva jednako kao i održivost razvoja i specijalizacija ponude za segmente zdravstvenog turizma, fitnesa, porodičnog odmora i seniore, a sve to uz dobru zabavu”, piše u studiji.
Boka, Budva i Bar, Skadarsko jezero i planine
Za DEG se Crnogorsko primorje sastoji iz tri različite regije - Boke Kotorske, predjela od Budve do Bara i Ulcinja. Kao četvrtu dodali su oblast Skadarskog jezera, a kao petu planinski rejon.
“Svaka od ovih pet regija zbog svoje prelijepe prirode predstavlja veoma privlačnu destinaciju. Ali, svaka od njih posjeduje svoj sopstveni kulturno-istorijski identitet i poseban potencijal. Ove činjenice uslovljaju različit pristup njihovim ciljnim grupama i prilikom kreiranja odgovarajućih proizvoda. Pozitivne konsekvence po Crnu Goru su mogućnost razvoja široke palete ponuda na relativno malom prostoru, te se time može pokriti veliki broj raznih tržišnih segmenata”, ocijenili su u DEG-u.
Investicija od više milijardi eura, 10 do 20 godina “realan rok”
Njemački eksperti ocijenili su da turistička vizija Velike plaže bez sumnje predstavlja investiciju od više milijardi eura. Poručili su da bi se takav projekat realizovao, potrebni su povoljni okvirni uslovi, koji privlače investitore i menadžment koji posjeduje odlučnost i prodornost i koji je u stanju da pomiri razne interese i riješi brojne konflikte.
“Za realizaciju su potrebna sredstva i strpljenje. Deset do dvadeset godina je vjerovatno realan rok. I to je jedan od razloga zašto se planiranje vrši po modulima, što obezbjeđuje razvoj Velike plaže u više faza, a da pri tome novi građevinski radovi ne ometaju goste postojećih objekata. Ovakav postupak takođe obezbjeđuje da se jedinstven potencijal Velike plaže pažljivo razvije u vanredan proizvod, koji će na duži rok obezbijediti ekonomski osnov razvoja Crne Gore”, stoji na kraju studije.
Bonus video:
