Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti zatražila je podatke od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kako bi utvrdila da li postoji osnov da zbog rasta njegovih prihoda od naredne godine smanji stavku na računima za struju koja pripada ovoj kompaniji.
To je saopšteno “Vijestima” iz ove reagulatorne agencije (REGAGEN).
Prema podacima iz samog CGES-a, ali i iz prijave bivšeg funkcionera ove Agencije Momira Škopelje, domaćinstvima i ostalim potrošačima računi bi trebalo da budu umanjeni za iznos od oko 30-tak miliona eura. U Crnoj Gori ima oko 450 hiljada potrošača u svim kategorijama koji imaju spornu stavku na računu.
Zakon o energetici predviđa mogućnost da ukoliko energetska kompanija od naknada za korišćenje prenosne mreže i drugih prihoda ostvari i za deset odsto veće prihode od onih koji su korišćeni kao regulatorno dozvoljeni prihodi u prethodnom obračunu cijena, stavka na računima za struju te kompanije biće smanjena u narednom obračunskom periodu.
Ovo ponovno usklađivanje cijena sada treba da se uradi na osnovu prihoda kompanije iz 2022. i 2023. godine, a da se umanjenje ove stavke primjenjuje od naredne godine. Ovaj višak prihoda CGES nije ostvario samo od domaćih potrošača u Crnoj Gori, već i od iznajmljivanja kapaciteta podvodnog kabla i drugih prenosnih sistema energetskim kompanijama. Zakon podržava logiku da oko CGES sada ostvaruje značajan prihod od prenosne mreže koju je ranije gradio od novca potrošača, sada potrošačima treba da umanji trošak.
Pokrenut postupak provjere
Iz REGAGEN-a su “Vijestima” kazali da je Zakonom o energetici propisano da Agencija sprovodi postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda na osnovu zahtjeva regulisanog subjekta (CGES) ili po službenoj dužnosti “ako tokom perioda primjene utvrđenih cijena i/ili naknada, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod”.
“Do ovog trenutka regulisani subjekti nijesu podnijeli pomenute zahtjeve, ali je Agencija kao i svake godine do sada vršila nadzor nad ostvarenjem troškova i prihoda u skladu sa pomenutim zakonom. U vezi sa Vašim upitom koji se odnosi na Operatora prenosnog sistema električne energije, ističemo da je Agencija 2. jula ove godine uputila zahtjev ovom subjektu za dostavljanje podataka i dokumentacije neophodne za provjeru ispunjenosti uslova za vršenje korekcija u toku perioda. Obrada pristiglih podataka je u toku, a o ishodu postupka će javnost biti blagovremeno obaviještena. Kao i u ostalim postupcima utvrđivanja cijena i naknada od strane Agencije, odluke se donose do početka decembra tekuće godine za naredne regulatorne godine”, naveli su iz ove agencije na pitanje “Vijesti” da li je CGES za 2022. i 2023. godinu prihodovao više u odnosu na iznos iz prethodno odluke o regulatorno dozvoljenom prihodu.
Iz Agencije nisu precizirali da li se njihov zahtjev za dostavljanje podataka, kako bi utvrdili obim korekcije cijena, odnosi za 2022. ili 2023. ili za obje godine.
CGES čuva dobit da bi je vratio potrošačima
Iz samog CGES-a u martu prošle godine saopštili su da su u 2022. godini ostvarili neto dobit od 21,4 miliona eura, od čega će kako su tada naveli “u skladu sa zakonskom regulativom, oko 15 miliona u narednim godinama vratiti kroz korekcije krajnjim korisnicima, odnosno potrošačima električne energije”.
“Koristi od ove dobiti će imati ne samo naši akcionari, nego i svi potrošači, jer smo mi regulisana djelatnost koju kontroliše Regulatorna agencija za energetiku i zakon. Tako da ćemo oko dvije trećine ovog profita, što iznosi oko 15 miliona, vratiti u narednim godinama krajnjim korisnicima kroz korekcije, odnosno kroz smanjenje tarife za prenos”, rekao je tada predsjednik odbora direktora CGES-a Aleksandar Mijušković.
U saopštenju iz juna ove godine CGES je naveo da je u 2023. godini imao neto profit od 35,7 miliona eura, ali i da predlaže da se od toga samo 10 miliona dijeli kao dividenda akcionarima, uz obrazloženje da je “navedeni iznos dividende pretpostavljen na bazi ostvarenih i projektovanih rezultata poslovanja uzimajući u obzir negativne korekcije regulatorno dozvoljenog prihoda koje će u narednom periodu biti utvrđene od strane Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti”.
Ovo znači da CGES kroz zadržanu dobit čuva novac za kojeg zna da će ga od naredne godine “vratiti” potrošačima.
Od čega sve zavisi konačna cijena struje
Na računima za struju nalazi se više stavki, od čega se “aktivna energija više i niže tarife” odnosi na dio računa koji dobija Elektroprivreda i ona čine troškove proizvodnje i nabavke same električne energije. EPCG može i sama da djelimično poveća ovu stavku, u slučaju značajnog rasta troškova proizvodnje ili nabavke struje iz uvoza ukoliko je potreban.
Ostale stavke angažovanje mrežnog kapaciteta i gubici su dio računa čije iznose određuje direktno regulatorna agencija, samo inicijativno ili na predlog energetskih kompanija - CGES-a i CEDIS-a. Prošle godine je odobreno povećanje iznosa za CEDIS usljed povećanja troškova za pokrivanje tehničkih gubita i investicija na mreži, što je uticalo na povećanje konačne cijene struje za oko pet odsto. To je bilo prvo značajnije povećanje cijena struje nakon deset godina, ali je i ono anulirano jer je EPCG povećala popust za redovne platiše na svoj dio računa.
Konačna cijena za narednu godinu zavisiće od toga koliko će biti određeno da CGES “vrati” potrošačima, da li će istovremeno CGES-u ili CEDIS-u biti povećan drugi dio stavke za potrebe investicija, i da li će EPCG povećati svoju stavku jer naredne godine Termoelektrana Pljevlja neće raditi osam mjeseci, zbog čega će postojati veća potraba za nabavkom uvozne struje.
Na računima se nalazi i naknada za održive izvore energije, od čega novac dobijaju privilegovani proizvođači struje iz malih hidroelektrana i dva velika vjetro parka. I na kraju se na ukupnu cifru računa i PDV.
Škopelja: Korekcija cijena je već trebalo da se uradi
Škopelja je 15. avgusta ove godine kao građanin poslao Regulatornoj agenciji incijativu za pokretanje postupka korekcije regulatornog dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema, zbog toga što ovaj postupak do tada nije bio pokrenut za 2022. i 2023. godinu.
Takođe na sajtu Agencije do tada nije bilo objavljeno da su pokrenuli proceduru traženja podataka od CGES-a za utvrđivanje buduće korekcije, iako je to do sada bila praksa.
“Iz REGAGEN-ovog Izvještaja o stanju energetskog sektora Crne Gore za 2023. godine vidi se da su ostali prihodi CGES-a za 2023. godinu, samo po osnovu alokacije kapaciteta umjesto utvrđenih 23.970.543,03 eura iznosili 55.883.120 €, tj. za 31.912.577 eura više od utvrđenog iznosa”, navodi Škopelja u inicijativi ističući da je ova razlika od 31,9 miliona eura mnogo veći rast od zakonski dovoljnih 10 odsto za pokretanje postupka korekcije cijena.
On navodi da je Agencija odmah po saznanju ovako drastičnih odstupanja bila dužna da po službenoj dužnosti pokrene postupak korigovanja regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena.
Škopelja smatra da se prošle godine, zbog rasta prihoda u 2022. godini, morala obaviti korekcija cijena za ovu godinu.
“Iz REGAGEN-ovog Izvještaja o stanju energetskog sektora Crne Gore za 2023. godinu vidi se da su ostali prihodi CGES-a za 2022. godinu samo po osnovu alokacije kapaciteta umjesto utvrđenih 6.512.277 eura iznosili 40.854.415 eura, tj. za 34.342.138 eura više od utvrđenog iznosa. Nažalost, Agencija ove korekcije ni do danas nije sprovela, iako je članom 11 stav 1 Pravila za korekcije propisano da je to morala da uradi tokom dvije prethodne godine”, naveo je Škopelja, navodeći da se radi o novcu koji je zbog pogrešne procjene Agencije uzet od kupaca i da im mora biti vraćen.
Bonus video:
