Privredna komora saopštila je da nisu konsultovani kad je u pitanju Vladina odluka o ograničavanju marži na 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda, navodeći kako smatraju da bi takva ili slična rješenja bila kvalitetnija kada bi se akcije koordinirale sa privredom, jer se deflacija "ne može kreirati na ovaj način", a ovakve politike "štetu mogu nanijeti ne samo trgovcima već i privrednicima u čitavom lancu snabdijevanja".
Ukazuju i da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta, pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja privrede, već faktora na koje privreda ne utiče.
"Imajući u vidu interesovanje medija o stavu Privredne komore i trgovaca na najnoviju 'Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda', želimo da naglasimo da, nažalost, ovoga puta Privredna komora nije konsultovana, a Odluka nam je proslijeđena na imejl u srijedu, 27.8. u 15:30, nešto manje od 24 sata prije održavanja sjednice Vlade na kojoj je usvojena", navodi se u saopštenju PKCG.
Kazali su i da reagovanje na posljedice, umjesto na uzrok, može proizvesti samo kratkoročne efekte.
NE PROPUSTITE
Oni su u saopštenju naveli, kako kažu, najvažnije nalaze "Analize cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića". Kažu da je Privredna komora, nakon dobijanja Odluke, analizu proslijedla nadležnom ministarstvu, uz molbu da se dodatno razmotri njeno donošenje.
"Sektor trgovine je u 2022. godini imao najveće učešće u stvaranju bruto dodate vrijednosti u -Crnoj Gori (14,4%), dok po osnovu direktnih i indirektnih efekata, učestvuje u stvaranju više od 20% crnogorskog BDP-a. Prema podacima Monstat-a više od jedne trećine od ukupno 157 hiljada zaposlenih u privatnim kompanijama radi u sektoru trgovine, što ovaj sektor čini najvećim poslodavcem u Crnoj Gori", dodaju u saopštenju.
Kažu da navedeni podaci ukazuju na značaj koji sektor trgovine ima za ekonomiju Crne Gore.
"Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da ograničenost domaće proizvodnje rezultira visokim učešćem uvoznih proizvoda u unutrašnjem prometu, što dalje vodi visokoj osjetljivosti domaćih cijena na cjenovne fluktuacije na uvoznim tržištima, prilikom razmatranja intervencionističkih mjera mora se voditi računa o njihovom uticaju na poslovanje sektora trgovine, zaposlenost i životni standard. S tim u vezi, Privredna komora Crne Gore je u prethodnom periodu angažovala tim profesora sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici, da izradi studiju 'Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori'. Cilj ove studije je da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne politike privrednih subjekata iz sektora trgovine na rast cijena roba široke potrošnje, analizira uticaj primjene Uredbe o ograničavanju marže u Crnoj Gori na Indeks potrošačkih cijena i minimalnu potrošačku korpu i da pregled uporednih iskustava u dijelu cjenovnog intervencionizma", navodi PKCG.
Istakli su i neke od najznačajnijih zaključaka te studije:
"Uporedna analiza nominalnih stopa rasta BDP-a, produktivnosti rada, rasta bruto zarada, indeksa potrošačkih cijena i cijena uvoznih proizvoda u 2023. u odnosu na 2021. godinu, pokazuje da su zarade u sektoru trgovine rasle značajno intenzivnije od rasta produktivnosti, što je, uz visoki rast cijena uvoznih proizvoda u kategoriji hrane i pića od 29,13%, generisalo rast cijena prehrambenih proizvoda od 31,17%. Kad zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena, koji je u ovom periodu evidentan ne samo za proizvode prehrane i bezalkoholnih pica, već i ukupno. U istom periodu, ukupne prosječne bruto zarade uvećane su 19,1%, dok je produktivnost rada (ukupno) u istom periodu nominalno smanjena za 3,3%, uz stvarenu stopu inflacije od 22,2%. Stopa rasta uvoznih cijena takođe je bila visoka (16,3%). Imajući u vidu viši rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i rast zarada u sektoru trgovine u odnosu na ukupnu ekonomiju, veći rast cijena proizvoda u kategoriji hrane i pića u odnosu na ukupni indeks potrošačkih cijena je očekivan.
"Rast lične potrošnje domaćinstava, sa 71,3% BDP-a (2019) na 74,6% BDP-a (2022) generisao je i rast tražnje, koja je, posledično, djelimično uticala i na rast cijena u ovom periodu.
"Analiza dinamike prometa u trgovini na malo u Crnoj Gori na mjesečnom nivou u periodu januar 2023 - januar 2024. godine pokazala je da su stope realnog rasta prometa u trgovini, uz izuzetak perioda zimske i ljetnje turističke sezone, više ili jednake stopama rasta prometa u tekućim cijenama, što ukazuje na činjenicu da sektor trgovine nije generator inflacije.
"Analiza sprovedena na podacima o BDP-u za 2022. godinu (stalne cijene iz 2010. godine), pokazala je da bi smanjenje BDV-a u sektoru trgovine za 20%, samo po osnovu direktnih efekata uticalo na smanjenje stope realnog rasta BDP-a za 1,9%.
"Broj zaposlenih u sektoru trgovine u periodu 2007-2022. godina porastao je za 40,4%, dok je ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori porastao za 38,2%. Ukoliko bi se broj zaposlenih u sektoru trgovine smanjio za 10%, ukupna stopa nezaposlenosti bi porasla sa 11,8% na 13,47% (podaci za treći kvartal 2023. godine).
"Najveće učešće u troškovima poslovanja za sektor trgovine (period 2021-2022. godina) čine troškovi zarada i naknada po osnovu zarada (38,2% prosječno) i troškovi materijala (33,76% prosječno), dok bruto investicije (nove investicije + amortizacija) čine prosječno 7,3% ukupnih rashoda. Profit prije oporezivanja učestvuje sa 20,7% u razlici između prodajne i nabavne cijene roba. Imajući u vidu da promjena cijene proizvodnih inputa neminovno vodi rastu cijene outputa, rast troškova u sektoru trgovine mora rezultirati rastom cijena. Naime, desio se rast učešća troškova zarada u bruto marži prosječno 2021-22. godine u odnosu na prosjek 2008-2022, sa 30% na 38,2%, poraslo je učešće troškova materijala sa 20,6% na 33,7%, smanjene su prosječne bruto investicije sa 16,8% na 7,3%, ali i bruto profit sa 37,1% na 20,7%.
"Simulacija uticaja rasta cijena troškova poslovanja na cijene prehrambenih proizvoda i pića, pokazala je da rast troškova navedenih inputa po stopama iz 2022. godine rezultira rastom ukupnih troškova za 24,8%. Stopa rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića u 2022. godini iznosila je 22,64%, što znači da se rast troškova poslovanja odrazio na smanjenje dobitka, a ne na generisanje inflacije.
"Prosječna stopa bruto marže ostvarena u sektoru trgovine u periodu 2008-2022. godina iznosila 21,47%, dok je prosječna stopa neto marže (prije oporezivanja) iznosila 8,31%. Evidentan je pad prosječne stope neto marže u periodu 2019-2022. godina, sa 14,72% (2019) na 8,27% (2021) i 1,42% (2022).
"Analiza poslovanja trgovinskih preduzeća (veliki trgovački lanci, veleprodaje, mikro i mala preduzeća), na bazi finansijskih izvještaja za period 2021-2023. godina pokazala je da su stope bruto marže na nivou koji obezbjeđuje ekonomsku efikasnost, i da bi svako njihovo značajnije ograničavanje uticalo negativno na poslovanje preduzeća. Negativan uticaj ograničavanja marži najvidljiviji je u sektoru mikro preduzeća", piše u analizi, kako navodi PKCG.
Navode da su trgovačke marže u regionu prošle godine bile sunajniže u Bosni i Hercegovini, 15 odsto, dok su u Srbiji 24-26 odsto, Hrvatskoj iznad 30 odsto, a u Njemačkoj 37 odsto. "Studija Narodne banke Srbije pokazala je da su trgovinske marže jedne grupe maloprodajnih lanaca u Srbiji iznosile 26,8% u 2022. godini, i da su nominalno veće 2022. godine u odnosu na 2019. godinu za 36,6 odsto. Prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u ovoj studiji) u 2023. godini iznosila je 17,9%, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona izuzev BiH", dodaje PKCG.
Kažu i da je komparativna analiza primjene mjera kontrole cijena primjenom instrumenta limitirane marže u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj pokazala da ove mjere nemaju antiinflatorni karakter.
Analiza uticaja ograničavanja marži na vrijednost potrošačke korpe, dodaju, pokazala je da ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi za 30 proizvoda navedene korpe, vodi smanjenju vrijednosti minimalne potrošačke korpe za 3,2 odsto.
"U uslovima tržišnog poslovanja, ravnoteža na tržištu uspostavlja se odnosom ponude i tražnje, i indikator ravnoteže je cijena - ključna ekonomska kategorija koja ukazuje na razliku između tržišnog i planskog (intervencionističkog) ekonomskog sistema. U slučaju cijena formiranih na slobodnom tržištu, ili cijena koje bi se formirale bez miješanja države, troškovi proizvodnje su pokriveni prihodima. Ako Vlada interveniše na tržištu, i odredi niže cijene, prihodi (moguće) neće dostići troškove. Trgovci i proizvođači će tada povući robu da tržišta, osim ukoliko skladištenje robe značajno umanjuje njenu vrijednost, u nadi da će se prilike promijeniti, i da će odluka Vlade biti opozvana. Alternativno, moguće je povećanje marži na proizvode koji nisu predmet uredbe, što bi u krajnjem uticalo na rast opšteg nivoa cijena. Najpesimističniji scenario je onaj u kojem bi, zbog smanjenja ekonomskog motiva, određeni broj trgovačkih preduzeća smanjio obim poslovanja ili prestao sa radom, što bi izazvalo rast nezaposlenosti, smanjenje zarada i pad BDP-a", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
