Ako je suditi po aktivnostima na berzi, premijer Milojko Spajić i članovi njegovog kabineta preferiraju ulaganja u nekretnine umjesto da investiraju u akcije na ovdašnjoj berzi koje mogu donijeti primamljivu dobit, ali nose sa sobom i veći rizik.
Ovakav utisak stiče se uvidom u imovinske kartone predsjednika i 31 člana Vlade Crne Gore. Osim premijera koji poseduje 10 akcija “Goldman Sachs”-a, jedne od najvećih i najpoznatijih investicionih banaka na svijetu, u vrijednosti od oko 5.000 američkih dolara, samo osmorica ministara je prisutno na Montenegroberzi. Akcije posjeduje i potpredsjednik Aleksa Bečić, zapravo njegova supruga Jelena koja je vlasnica minimalnog broja akcija beogradskog Aerodroma Nikola Tesla I Naftne industrije Srbije.
Najuspješniji je svakako ministar energetike Saša Mujović koji u svom portfelju ima akcija u vrijednosti od 10.805,45 eura po cijenama po kojim je posljednji put trgovano na ovdašnjoj Berzi.
“Akcije sam stekao trgovinom na berzi preko Holder Brokera, za vrijeme ekspanzije trgovine akcijama. Mislim da je to period 2006-2008. godine. Koristio sam sopstvena finansijska sredstva, ali i kredit kojeg sam, namjenski, podigao kod banka”, kaže za “Vijesti” Mujović.
Dodaje da je nominalna vrijednost akcija onolika kolika je danas na berzi.
“Mislim da su to vrlo niski iznosi, osim možda akcija CGES-a. U svakom slučaju, krah berze me potpuno udaljio od toga, tako da nemam nikakvih dodira godinama unazad”, objašnjava ministar energetike.
Mujović navodi da je u periodu kada se aktivno posvetio Berzi, to bilo “interesantno i profitabilno”.
“Bio sam asistent na Elektrotehničkom fakultetu, imao dovoljno vremena i sa svojim kolegama pravio sam brojne analize i simulacije kretanja cijena akcija na tržištu. Bili smo relativno uspješni”, ističe Mujović, naglašavajući da mu je danas berza daleka kategorija i apsolutno ne poznaje nikakva kretanja niti učestvuje na berzanskom tržištu.
Novica Vuković, ministar finansija, vlasništvo nad navedenim hartijama je stekao, kako kaže, kupovinom na berzi, preko ovlašćene brokerske kuće. Ukupna nominalna vrijednost akcija koje su navedene, a koje se nalaze u portfelju, iznosi 3.160,04 eura.
“Podržavam ulaganja u hartije od vrijednosti, bilo da su vlasničke ili dužničke. Preferiram dužničke hartije od vrijednosti, odnosno obveznice, koje donose siguran prinos, naravno, ukoliko postoji mogućnost za kupovinom”, ističe Vuković.
Za razliku od Vukovića, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, kako kaže, nikada nije imao, niti je ikada trgovao akcijama.
“Moja supruga Jelena Bečić ima, kako je to i prijavljeno u imovinskom kartonu, pet akcija Naftne industrije Srbije i jednu akciju u Aerodromu Nikola Tesla. Ona nikada nije kupovala akcije na berzi, već je iste stekla prije više od 16 godina, kada su pravo na besplatne akcije stekli svi punoljetni građani, državljani Republike Srbije, a koji u prethodnim procesima privatizacije nijesu iskoristili pravo na besplatne akcije drugih državnih preduzeća”, objašnjava Bečić.
Prema podacima sa sajta Beogradske berze, u petak, 23. avgusta, cijena akcije Aerodroma Nikola Tesla a.d. Beograd iznosila je 1.915 dinara, ili oko 16 eura, a cijena akcije NIS a.d. Novi Sad 815 dinara, ili 7 eura. Vrijednost svih akcija Jelene Bečić iznosi oko 51 euro.
Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova, kaže da je kao student druge godine Ekonomskog fakulteta UCG u Podgorici, aktivno pratio kretanja na tržištu kapitala koje je u to vrijeme bilo “živo”.
“Radi se o periodu od nekoliko godina nakon 2006. godine kada su ponuda i tražnja, ali i stanje u kojem su se nalazila određena akcionarska društva, opravdavala trgovinu hartijama od vrijednosti, u cilju ostvarivanja potencijalnog profita. Međutim, kako su trgovine “velikih paketa” uzrokovale drastične promjene tržišne vrijednosti akcija, mali akcionari i kada su htjeli, nijesu mogli trgovati. To je razlog zbog kojeg je moja aktivnost na berzi prije 15 godina rezultirala samo manjom kupovinom, ali ne i prodajom akcija tri akcionarska društva koje posjedujem, a koje prema današnjoj tržišnoj cijeni vrijede nešto iznad 500 eura”, objašnjava Šaranović.
Za finansijskog analitičara dr Vladimira Pavićevića tumačenje podatka da od 31 ministra u Vladi Crne Gore samo osmorica poseduju akcije na Montenegroberzi zahtijeva povratak makar dvadeset godina unazad, u vrijeme začetka intenzivnog trgovanja na crnogorskim berzama.
“Tada smo na crnogorskom tržištu kapitala imali dvije berze. U vrijeme početka intenzivnijeg berzanskog trgovanja u Crnoj Gori, cijene akcija su bile uglavnom višestruko potcijenjene u odnosu na njihovu stvarnu vrijednost. Usljed nagle zainteresovanosti građana za tržište kapitala, maksimalne vrijednosti akcija privrednih društava kotiranih na berzi su dostignute tokom 2007. i 2008. godine. Nakon tog perioda slijedi njihov strmoglav pad, uzrokovan pretjeranim ‘naduvavanjem balona’ na unutrašnjem tržištu kapitala, kao i prelivanjem globalne finansijske krize izazvane krahom tržišta nekretnina u SAD. Od tada je praktično ‘iscurilo’ povjerenje potencijalnih investitora u sva regionalna tržišta kapitala, a možemo reći osobito u crnogorsko tržište”, ističe dr Pavićević.
Stoga, prema njegovom mišljenju, ne čudi činjenica da manji broj aktuelnih ministara ima investiran kapital na crnogorskom tržištu.
Sama struktura ulaganja ministara u akcije privrednih društava i investicionih fondova ne govori ništa posebno, mišljenja je ovaj finansijski analitičar.
“Kada se ta ulaganja procijene prema sadašnjoj vrijednosti na crnogorskom tržištu kapitala, uočavamo da su uglavnom zanemarljiva u novčanom iznosu. Neki su vjerovali u investicione fondove, neki u saobraćajna ili turistička privredna društva, neki u kompanije iz gradova u kojima stanuju, neki u inostrane kompanije, ali uopšteno gledano, u tim ulaganjima nema ništa sporno ili senzacionalno”, naglašava dr Pavićević.
Komentarišući Spajićevih 10 akcija Goldman Sachsa, finansijski analitičar kaže da, imajući u vidu da je njihova vrijednost u posljednjih pet godina porasla za oko 300 odsto, nema sumnje da je u pitanju dobro ulaganje aktuelnog premijera, može se reći i odlično, mada procenat zarade zavisi, dodaje Pavićević, od tačnog vremena ulaganja, jer su oscilacije na svjetskim berzama svakodnevne.
Na kraju, dr Vladimir Pavićević ističe da tržište kapitala u Crnoj Gori treba urgentno reanimirati, a rješenja su poznata i vrlo jednostavna: regionalizacija tržišta kapitala, emisija državnih obveznica, emisija obveznica lokalnih samouprava, emisija korporativnih obveznica, dodjela besplatnih akcija za građane u državnim preduzećima u vlasništvu države (odnosno građana) i još niz drugih mehanizama koji su nam na raspolaganju...
“Na Beogradskoj berzi se, na primjer, trenutno pod patronatom Svjetske banke sprovodi projekat emitovanja korporativnih obveznica, u koji je ušlo već nekoliko značajnijih kompanija u Srbiji. Što se tiče Crne Gore, na potezu su oni koji kreiraju ambijent na finansijskim tržištima”, zaključuje dr Pavićević.
Mujović od akcija kupio “Mercedes”
Saša Mujović navodi da je od prodaje akcija EPCG, kojih je imao oko 7.000, kupio sopstveni automobil.
“Automobil koji sam kupio je bio polovni ‘Mercedes’ C klase i koštao je 18.000 eura. To je od novca koji sam zaradio prodajom akcija EPCG. Mislim da je njihova prodajna vrijednost tada bila oko osam eura po akciji, ako me sjećanje dobro služi”, prisjeća se ministar energetike.
Bonus video:
