Uprava za statistiku (Monstat) objavila je Anketa o dohotku i uslovima života, prema kojoj 15,1 odsto osoba živi u u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju „kraj sa krajem“.
Mogućnost spajanja “kraja sa krajem”, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 0,8 odsto osoba živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju „kraj sa krajem“.
Takođe, podaci iz ankete pokazuju da najveći procenat osoba, njih 58,2 odsto, živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti nedjelju dana godišnjeg odmora van kuće, dok najmanji procenat njih (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent).
Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Monstat redovno sprovodi od 2013. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem, pojasnili su, predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. "Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak domaćinstva, broj članova u domaćinstvu (veličinu domaćinstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. EU-SILC istraživanje je, na nivou EU, obavezan izvor za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti, kako bi se obezbijedili uporedivi podaci za svaku državu odvojeno i na nivou EU kao cjeline", navodi Monstat.
Indikatori siromaštva i socijalne isključenosti u saopštenju izračunati su na osnovu podataka dobijenih iz ankete sprovedene u 2023. Referentni period na koji se odnose podaci je različit i zavisi od vrste podataka koji se prikupljaju, pa je tako referentni period za podatke o dohotku prethodna kalendarska godina, odnosno 2022, a za podatke o materijalnoj deprivaciji momenat anketiranja, odnosno 2023.
Stopa rizika od siromaštva u 2023. iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat osoba čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
"Ova lica nijesu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Poređenje osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije uključivanja socijalnih transfera, u 2023. godini, pokazuje da isključivanje socijalnih transfera iz dohotka utiče na povećanje procenta osoba koje su u riziku od siromaštva sa osnovnih 20,1% na 28,4%. Ako se iz dohotka isključe i socijalni transferi i penzije, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,9%", piše Monstat.
Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. iznosila je 31 odsto.
Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat osoba koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od 13 stavki materijalne deprivacije.
Prag rizika od siromaštva, postavljen na 60 odsto od srednje vrijednosti (medijane) nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, u 2023. na godišnjem nivou iznosio je 3.367 eura za jednočlano domaćinstvo, dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 7.070 eura.
Relativni jaz rizika od siromaštva predstavlja razliku između praga rizika od siromaštva i medijane ekvivalentnog dohotka lica koja su ispod praga rizika od siromaštva, i u 2023. iznosio je 28 odsto.
Kvintilni odnos (S80/S20), u 2023. iznosio je 5,1, što pokazuje da je 20 odsto stanovništva sa najvećim dohotkom (peti kvintil) prihodovalo pet puta više nego 20 odsto stanovništva sa najnižim dohotkom (prvi kvintil), navodi Monstat.
Gini koeficijent kao pokazatelj nejednakosti dohotka (na skali od 0 – potpuna jednakost do 100 – potpuna nejednakost), u 2023. je iznosio 29,4.
Prema tipu domaćinstva, u 2023, najvišu stopu rizika od siromaštva imala su lica u domaćinstvima koja čine jedna odrasla osoba sa najmanje jednim izdržavanim djetetom (44,7 odsto), zatim lica u domaćinstvima koja čine dvije odrasle osobe sa troje ili više izdržavane djece (36,5 odsto).
Posmatrano prema starosti, u 2023. godini, lica mlađa od 18 godina najviše su bila izložena riziku od siromaštva (27,3 odsto), kao i osobe starosti od 18 do 24 godine (24,4 odsto). Najnižu stopu rizika od siromaštva imale su osobe starosti 65 i više godina (13,8 odsto).
U 2023. godini stopa rizika od siromaštva kod muškaraca iznosila je 20,2 odsto, a kod žena 19,9 odsto.
U zavisnosti od najčešćeg statusa aktivnosti, kod osoba starih 18 i više godina, u 2023. najmanji rizik od siromaštva imala su lica zaposlena kod poslodavca (pet odsto), dok su nezaposleni najviše bili izloženi riziku od siromaštva (40,6 odsto).
U 2023. je 34,2 odsto stanovnika sa sjevera bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.
Riziku od siromaštva u 2023. je bio izloženo 27,5 odsto stanovnika ruralnih područja. Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023.
Podaci iz ankete za 2023. pokazuju da se 27,3 odsto djece do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva.
Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. je taj pokazatelj iznosio 38,2 odsto.
Bonus video:
