Poslanici su u Skupštini završili raspravu o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, kojima su predviđena uvećanja studentskih stipendija, kredita, naknada za stručno osposobljavanje...
Poslanici će o izmjenama ovih propisa glasati naknadno u skupštinskom plenumu.
Izmjenama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem povećava se njihova naknada sa 450 na 600 eura.
NE PROPUSTITE
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović je pojasnila da se ovim mjerama povećavaju studentske stipendije sa 225 na 300 eura, studentski krediti na 150 do 214 eura, ali i nadoknade za sufinansiranje master studija sa 500 na 750 eura, odnosno za doktorske sa 1.000 na 1.500 eura...
"U kombinaciji sa povećanjem naknada za stručno osposobljavanje sa 450 na 600 eura, minimalne zarade za srednjoškolce na 600 i visokoškolce na 800 eura, vjerujemo da smo napravili mnogo povoljniji ambijent da mladi ostanu ovdje da rade", navela je ona.
Tražiće naknade od 800 eura
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović je navela da su amandmanski djelovali na ove zakone i da je izuzetno važno stvarati bolje uslove za mlade. Istakla je da joj nije jasno zašto izmjene propisa o stručnom osposobljavanju, predviđaju 600 eura za visokoškolce umjesto 800 eura, i da upravo to traže amandmanima.
"Riječ je izjednačavanju minimalne zarade i za mlade koji će ući u ovaj program. Nadam se da će amandman biti prihvaćen. Smatramo da je jedino pravedno i logično da se iznos sa 450 poveća na 800 eura, a ne na 600 eura kako je predložila Vlada", navela je ona i dodala da mladi nisu dovoljno uključeni u procese odlučivanja.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić je pitala gdje je završilo 30.000 visokoškolaca nakon stručnog osposobljavanja, odnosno da li su ostali na tim radnim mjestima kod poslodavaca i šta su za devet mjeseci mogli da nauče.
"Ali da li je ovo rješenje problema? Ja mislim da nije, jer se program pokazao kao netransparentan, jer je pokazao da poslodavcima nije u interesu da obuče dobrog i kvalitetnog radnika i da nakon devet mjeseci, istog tog radnika ostave u svojoj kompaniji ili državnoj instituciji", istakla je ona i navela da zakoni nisu problem Crne Gore, već manjak kadra u obrazovnom sistemu, konkretno psihologa i pedagoga.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je dodao da Vlada predlaže da visokoškolac radi u programu stručnog osposobljavanja ima 600 eura, a da onaj koji radi na istom tom radnom mjestu ima 800 eura.
"Ne može viskoškolac da ima minimalnu zaradu, a drugi na istom radnom mjestu, manju zaradu od minimalne. Znam da će finansijski efekti da budu veliki. Zbog toga vas molim da prihvatimo moj amandman, koji je sličan onom od koleginice Novaković Đurović. Minimalna zarada je vezana za stručnu spremu pa se ove korekcije moraju izvršiti. Program ima mnogo falinki i moramo da uradimo reformu programa", kazao je Mugoša.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je istakla da je program stručnog osposobljavanja bio spreman za reformu od momenta kada je usvojen, te da ga poslodavci i dalje zloupotrebljavaju.
Jakšić Stojanović je naglasila da je program stručnog osposobljavanja do sada prošlo 50.226 osoba i da su postojali određeni problemi u implementaciji ovog programa. Pojasnila je da po njihovim podacima, više od 50 odsto polaznika programa pronašlo zaposlenje kod poslodavaca, ili na mjestu na kojem su obavljali obuku ili van.
Ona je naglasila i da su naknade za radno mjesto i program stručnog osposobljavanja različite stvari, te da zato ne mogu da budu na istom nivou.
"Mislim da trebamo da pojačamo segment kontrole i to je identifikovano kao najslabiji dio programa. Postoje nedostaci ali ćemo se truditi da u narednom periodu damo neki doprinos", navela je ona i naglasila da su mladi prisutni u procesu odlučivanja, ali da i taj sektor treba unaprijediti.
Navela je da to planiraju da urade kroz program Garancije za mlade od 2025., kroz tri pilot projekta na sjeveru, centru i jugu države, kako bi se mladi uključili u proces donošenja odluka.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su istakli da su motiv za brzopleto donošenje ovakvih mjera, lokalni izbori u Kotoru i Gusinju ali i da se često zaobilazi javna rasprava o ovim pitanjima. Poslanica Zoja Bojanić Lalović je istakla da ovo povećanje znači, ali da nije motivacija studentima.
Fali studenata, imamo bijelu kugu
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević je kazao da se danas osjećaju posljedice ranijih politika, te da je važno mladima sve odmah obezbijediti, kako se isto ne bi ponovilo.
"Ukoliko svi ne uradimo nešto da mladi ostaju u državi, džaba je sve a država nema perspektivu. Na svim studijskim smjerovima u dva upisna roka, imate polovinu upisanih od onoga što je maksimalno moguće. Nema studenata i đaka u Crnoj Gori, imamo bijelu kugu i negativnu selekciju. Ono što možemo da uradimo je da onima koji žele da ostanu u Crnoj Gori, omogućimo pristojan život", naveo je on i dodao da se sistem vrijednosti mora vratiti na period prije 1990-tih, odnosno da se čuvaju najbolji.
Poslanički klub Demokrata je istakao da su ovo važna zakonska rješenja i da su njima obuhvaćene gotovo sve kategorije stanovništva. Oni su najavili da će dati podršku ovim rješenjima.
Iz Demokratske narodne partije (DNP) su naglasili da treba unaprijediti sistem nadzora stručnog osposobljavanja, kako bi se provjerili učinci programa i izvukao maksimum iz njega. Iz Nove srpske demokratije (NSD) su kazali da ovi koraci neće uraditi čuda, ali da je poruka da se status studenata unapređuje, da se stvari mijenjaju, da ne treba da napuštaju Crnu Goru i da se fokusiraju na obrazovanje.
Bonus video:
