Godišnji lični koeficijent zaposlenog, najbitniji činilac obračuna buduće penzije, dobija se kada se bruto zarada tog zaposlenog podijeli s prosječnom bruto zaradom na nivou države, piše jasno u članu 22 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
U matematici iz trećeg razreda osnovne škole piše da ako manji broj dijelite s većim brojem dobićete negativan rezultat, odnosno niži od broja jedan.
Tako da zaposleni, kojima od oktobra ostaje ista bruto zarada, odnosno pet odsto od bruto zarade postaje neto zarada, imaće niži lični koeficijent jer će prosječna bruto zarada biti veća usljed administativnog povećanja minimalne zarade.
Množenje s manjim brojem uvijek daje niži rezultat
Na primjer, neko ko sada ima prosječnu zaradu od 850 eura neto, njegov bruto iznos je 1.046 eura. On sada po formuli iz zakona o PIO ima godišnji lični koeficijent od 1. Kada se nakon mjera iz programa “Evropa sad 2” prosječna bruto zarada poveća na planiranih 1.180 eura, zaposleni s dosadašnjom neto zaradom od 850 eura dobiće povećanje neto zarade za oko 50 eura, ali će mu i dalje ostati ista bruto zarada od 1.046 eura.
Sada će se njegov lični koeficijent određivati tako što će se iznos njegove bruto zarade od 1.046 eura dijeliti sa 1.180 eura i dobiće se rezultat od 0,886, što je njegov novi godišnji lični koeficijent. To je značajno manje od dosadašnjeg koeficijenta vrijednosti 1.
Lični koeficijent zaposlenog, prema istom zakonu, utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli s periodom za koji su obračunati, s tim što se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,0833, a svaki dan kao 0,00274.
Zatim se utvrđuje lični bod osiguranja množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i godina njegovog penzijskog staža.
To znači ako je neko cijelo vrijeme imao zaradu na nivou prosječne i ako je radio 40 godina, njegov lični bod biće 40.
Da bi se dobio konačni iznos starosne penzije, lični bod osiguranja se množi sa vrijednošću penzije za jedan lični bod, koja se utvrđuje posebno za svaku godinu, a u 2024. godini iznosi 10,14797 eura. Tako da bi njegova startna penzija za 40 godina radnog staža s prosječnom zaradom iznosila 405,6 eura.
Zaposleni koji ostaje na istoj bruto zaradi imaće lični koeficijent od 0,886, a sa 40 godina radnog staža imaće lični bod od 35,44. Kada se on pomnoži sa sadašnjom vrijednošću penzije za jedan lični bod, dobiće startnu penziju od 359,6 eura, što je značajno manje od prethodnog primjera penzije.
Kako se kasnije godišnja uskađivanja obavljaju tako što se startni iznos penzije množi sa procentom povećanja (na primjer rast penzije od pet odsto množi se sa 1,05), ova razlika u visini se nastavlja.
Zaposleni s većim platama trpe i veću štetu
Što su sadašnje plate veće, povećava se i ova razlika, odnosno buduće umanjenje. Na primjer, ako neko sada ima neto zaradu od 1.500 eura, njegova bruto zarada je 1.981 eura, a lični koeficijnet je 1,85. Njemu će nakon oktobra ostati ista bruto zarada, ali zbog vještačkog povećanja prosječne, njegov lični koeficijent će pasti na 1,67. Startna penzija prema sadašnjem obračunu bila bi 750,8 eura, a usljed snižavanja ličnog koeficijenta bi bila 677,8 eura.
Odnosno, oni s većim zaradama, koji i više izdvajaju u doprinose, dobijaju niže buduće koeficijente, u odnosu na sadašnje. U dobitku su samo oni kojima će minimalna zarada biti povećana na 600 ili 800 eura, jer će oni imati približavanje svoje bruto zarade prosječnoj.
Borba protiv matematike
Novi vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak prije dva dana je kazao da “penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije stanovnika biti manji”.
“Nije sporno ako se pojavljuje negativni lični koeficijent, jer on nije jedini paramentar koji se računa za obračun penzije. Naime, postoje još dva bitna parametra, a to su dužina radnog staža i vrijednost penzije za jedan lični bod, koji takođe utiču na iznos obračuna penzije”, kazao je tada Drobnjak.
Međutim, ovo se kosi s logikom matematike iz trećeg razreda osnovne škole - ako množite tri broja, od kojih je jedan manji od jedan konačni rezultat (iznos startne penzije) će uvijek biti niži nego da je taj (sada negativni koeficijent) zadržao vrijednost od 1.
Pri svakom sljedećem redovnom usklađivanju penzije, ponovo će zaposleni, koji od sada dobije niži koeficijent, biti oštećen jer će imati niže povećanje u eurima zbog manje osnovice koja se povećava za procenat usklađivanja.
Od kada je sredinom avgusta objavljeno da će značajan broj zaposlenih imati niži lični koeficijent i buduću startnu penziju, iz Vlade i PES-a su više puta ponavljali da to nije tačno iako je vrlo jasna i jednostavna formula iz Zakona o PIO, koja koristi osnovne matematičke operacije iz nižih razreda osnovne škole.
Oni kažu da će penzija ubuduće samo rasti, a ne smanjivati se (jer će se godišnje usklađivati s dijelom procenta za inflaciju), ali ne negiraju da će se smanjiti lični koeficijent za značajan dio sadašnjih radnika što određuje iznos njihove startne penzije.
“Ja sam lično garant da će penzioneri imati stabilne penzije i da im se neće smanjivati”, naveo je juče premijer Milojko Spajić, ponavljajući da se javnosti podmeće da će penzije biti niže.
Lični koeficijent zaposlenog za buduću penziju se od 1. januara 1970. do 31. decembra 2003. godine određivao tako što se dijelila njegova neto zarada s prosječnom neto zaradom, a od tada je uvedeno da se taj koeficijent dobija tako što se dijele njegova bruto zarada s prosječnom bruto zaradom.
Bonus video:
