Priča o izgradnji novog naselja na Veljem brdu, veličine grada Bara sa 41 hiljadom stanovnika, nije realna jer je u suprotnosti sa sadašnjim zakonima, planskim rješenjima, tehničkim mogućnostima komunalne infastrukture u Podgorici, a ni cijena stanova kroz predložene iznose rata nije matematički tačna, potvdilo je više sagovornika “Vijesti” iz oblasti ekologije, prostornog planiranja i građevinarstva.
Premijer Milojko Spajić, na konferenciji za novinare u subotu, projekat je nazvao crnogorskim snom, kao i da će prva useljena biti moguća sredinom 2026. godine. On je kazao i da će do kraja godine biti napravljen sajt gdje će građani moći da se prijave za ovaj projekat.
“Za stanove sa tri spavaće sobe, odnosno 100 kvadrata, imaćemo mjesečnu ratu koja će iznositi 390 eura za 30 godina otplate. Ovaj plan otplate će biti ponuđen bez učešća. Za stan od 60 kvadrata imaćemo otplatu koja će biti mjesečna rata od 290 eura. Metar kvadratni će biti hiljadu eura, a izvedena kamata je 1,2 odsto godišnje”, precizirao je Spajić osam dana pred podgoričke izbore.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će za primjenu ovog plana biti potrebna izmjena prostornog plana zbog čega će ga vratiti na javnu raspravu od 15 dana, a da bi cijeli projekat mogao biti spreman do kraja godine. On je kazao da je zemljište opštinsko ili državno, da će država finansirati izgradnju uz podršku buduće državne Razvojne banke.
Spajić i Radunović su poručili da ovaj projekat nema veze sa lokalnim izborima, kao i da su na ideju došli prije dva mjeseca.
Područje pod zaštitom, matematika pogrešna
Međutim, dio Veljeg brda je obuhvaćen zaštitnom zonom Parka prirode rijeka Zeta i na tom dijelu nije moguća stambena izgadnja, a za gradnju na preostalom dijelu bile bi neophodne detaljne studije da to novo naselje nema uticaj na Zetu i izvorište Mareza, za šta bi bila potrebna ozbiljna naučna istraživanja.
Ako bi rata za stan od 60 kvadrata iznosila 290 eura na 30 godina, uz kamatu od 1,2 odsto, osnovna cijena stana bila bi oko 1.700 eura po kvadratu, a ne hiljadu kao što je predstavljeno na konferenciji Vlade u subotu. Za stan od 100 kvadrata, uz obećanju ratu od 390 eura, konačna cijena je oko 1.400 eura.
Infrastruktura bi koštala 340 miliona
Kako Velje brdo nikada ranije nije bilo predviđeno za izgradnju, to područje i njegova okolina nemaju izgrađenu infrastrukturu koja bi mogla da prihvati novo naselje od 41 hiljadu stanovnika. Izgradnja infrastrukture za 2,66 miliona kvadrata bruto građevinske površine stambenih i poslovnih objekata, kako je predstavljeno u projektu, prema cijenama komunalnog opremanja iz istraživanja Monstata, koštala bi 340 miliona eura.
Izmjene prostornih planova PUP-a Podgorica i PP Rijeka Zeta, izrada svih potrebnih analiza i studija, do izrade detaljnog urbanističkog plana i konačnog projekta, trajalo bi najmanje tri godine ukoliko bi analize pokazale da je gradnja moguća. Izgradnja komunalne infrastrukture, ukoliko bi se pronašla tehnička rješenja, trajala bi najmanje pet godina. Tako da bi useljenje najranije bilo moguće u 2032. godini a ne za dvije godine kako je najavljeno.
Cijena stana od hiljadu eura po kvadratu ne bi bila najniža moguća u Podgorici, kako je saopšteno, jer sindikalni solidarni fondovi svojim članovima prodaju stanova po cijeni izgradnje koja je lani iznosila 600 eura po kvadratu i to na lokacijama u gradu kao što je Stari aerodrom.
To su neke od glavnih zamjerki sagovornika “Vijesti” iz oblasti ekologije, prostornog planiranja i građevinarstva, na plan Vlade, koji je predstavljen u subotu, osam dana pred podgoričke izbore, da na Veljem brdu kod Podgorice napravi novo veliko naselje sa 14 hiljada stanova za podstanare i socijalno ugrožene porodice.
Narušavanje Parka prirode je i krivično djelo
Velje brdo po pola dijele podgorička i danilovgradska opština. Dio koji pripada Danilovgradu u potpunosti je pokriven Parkom prirode Rijeka Zeta, uz vrlo stroge uslove izgradnje mogućih individualnih objekata tradicionalnim materijalima (drvo i kamen) na privatnom zemljištu i pridržavanje strogih ekoloških normi.
Oko trećine podgoričkog dijela Veljeg brda je obuhvaćeno istim Parkom prirode. Sadašnjim Prostorno-urbanističkim planom Podgorice na Veljem brdu su predviđene zelene površine - šuma i velika solarna elektrana na 690 hiljada kvadratnih metara sa kapacitetom od 300 MW. Ova solarna elektrana nalazi se u koncesionim planovima Vlade, a u septembru prošle godine državna EPCG i američka kompanija UGT Renewables potpisali su memorandum o saradnji, gdje je ona predstavljena kao prvi budući zajednički projekat.
Kada se pogledaju mape obuhvata Parka prirode na Veljem brdu i plana novog naselja, kojeg je u subotu predstavila Vlada, jasno je da se one preklapaju, odnosno da se dio zona za izgradnju nalazi na prostoru Parka prirode što zakonski nije moguće i krivično je kažnjivo.
“Ko kršeći propise korišćenjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvođenjem kakvih radova ili na drugi način izazove oštećenje životne sredine u većoj mjeri ili na širem prostoru, kazniće se zatvorom do tri godine”, piše u Krivičnom zakoniku.
Kršenje domaćih i međunarodnih propisa
Propisima o zaštićenim područjima navedeno je i da je za izgradnju objekata uz zone zaštite potrebno raditi dodatne analize da li bi ta izgradnja imala uticaj na prirodu, odnosno u ovom slučaju rijeku Zetu i izvorište Mareza.
“Na prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu se hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti. Marezu kao izvorište Podgorice potrebno je zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povređivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj prostor je predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi, osim podgoričke, obuhvatio i dio danilovgradske opštine”, navedeno je u PUP Podgorice iz 2014. godine koji je još na snazi i nakon kojeg je urađen plan posebne namjene koji se upravo odnosi na Park prirode Rijeka Zeta.
Sagovornik “Vijesti” koji je učestvovao u pripremama planova za Park prirode Rijeka Zeta, koji obuhvata i zaštitnu zonu izvorišta Mareza, kazao je da vode sa Veljeg brda pripadaju slivu ili Mareze ili Zete, i da je jasno da bi izgradnja ovolikog naselja sa 14 hiljada stanova, poslovnih centara, škola i drugih sadržaja imala značajan uticaj na oba zaštićena ekosistema.
“Izmjena plana kojim bi se dozvolila gradnja, bilo bi kršenje domaćih propisa, međunarodnih standarda i EU direktova”, naveo je sagovornik “Vijesti”.
Ako bi se nekako riješili ekološki i prostorno-planski problemi u realizaciji ovog projekta, prije početka izgradnja prvih stambenih zgrada bilo bi potrebno obezbjediti komunalnu infrastrukturu - vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kao i obezbijediti snabdijevanje električnom energijom.
Izvorište Mareza ne bi bilo dovoljno
Sagovornik “Vijesti” upoznat sa stanjem komunalne infrastrukture u glavnom gradu, kazao je da bi ovoliko naselje povećalo potrošnju vode u Podgorici za oko 20 odsto, odnosno da bi kapacitet izvorišta Mareza bio nedovoljan, ali i da bi prebacivanje vode na vrh Veljeg brda bilo izuzetno skupo i neekonomično.
“Izvorište se nalazi na 30 metara nadmorske a vrh Veljeg brda, gdje bi za potrebe ovog naselja trebalo izgraditi ogroman rezervoar, je na 280 metara. Da bi se savladala ovolika nadmorska visina bilo bi potrebno izgraditi najmanje tri prepuna postrojenja sa rezervoarima, što bi ukupno bila investicija od najmanje 40-50 miliona eura. Korišćenje tog sistema bilo bi kasnije izuzetno skupo zbog velike potrošnje električne energije i otplate te investicije”, kazao je ovaj sagovornik.
Kanalizacija poseban problem
On navodi da bi izgradnja atmosferske i fekalne kanalizacije bila poseban problem, jer nigdje u blizini Veljeg brda ne postoje priključci koji bi mogli prihvatiti otpadne vode iz ovolikog naselja.
“Priključenje ovolikog naselja na fekalnu kanalizaciju prevazišlo bi njene sadašnje kapacitete za oko 30 odsto, odnosno postojeći uređaja za prečišćavanje ne bi mogao da prihvati i prečisti njene otpadne vode. Prema podacima koji su predstavljeni ovo naselje bi proizvodilo otprilike isto otpadnih fekalnih voda kao Blok pet i dio grada preko Morače, odnosno ono se ne bi moglo priključiti na postojeću mrežu koja od Bloka pet i dijela Tološa ide ka uređaju za prečišćavanje. Teoretski mogla bi da postoje dva rješenja, oba tehnički izazovna čija bi izgradnja trajala dvije-tri godine i koštala više desetina miliona eura. Prvi bi bio da se na obali Zete napravi poseban uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije, koji bi bio samo za ovo naselje, ali je pitanje da li bi to bilo moguće zbog Parka prirode. Drugi je da se od Veljeg brda nekuda preko Tološkog polja i Lješkopolja napravi potpuno novi veliki magistralni kanalizacioni vod, koji bi fekalne vode iz ovog naselja vodio direktno do novog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna, koji tek treba da se gradi”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
On kaže da bi izgradnja i atmosferske kanalizacije bila veliki izazov, i da bi se vjerovatno dio voda morao izvesti ka Zeti, a dio u gradsku mrežu na najbliži priključak kod Bloka pet.
“Ovo naselje bilo bi veoma veliko slijevno područje i radilo bi se o velikim oborinskim vodama, koja sadašnji kapaciteti gradske atmosferske kanalizacije ne bi mogli prihvatiti, pa bi se dio ako ne i većina morali usmjeriti ka Zeti, ako bi to bilo pravno moguće”, naveo je sagovornik “Vijesti”.
Potrošnja struje u Podgorici porasla bi za 20 odsto
Drugi sagovornik “Vijesti” iz oblasti energetike naveo je da bi ovo naselje, sa svim predviđenim sadržajima, povećalo potrošnju električne energije u Podgorici za oko 20 odsto.
“Ovoliko naselje moralo bi da ima dvostruko napajanje sa trafostanica 400/110 kV. Postojeća takva trafostanica u Tološima je već značajno preopterećena, morala bi da se gradi potpuno nova sa pripadajućim visokonaponskim dalekovodima i trafostanicama nižih naponskih nivoa. Takvog nečega nema u sadašnjim planovima razvoja energetske mreže, tako da bi prvo morali da se naprave oni a da se zatim krenu u izgradnju tih objekata i mreže. Sve to bi koštalo više desetina miliona eura”, kazao je.
Saveljić: Đe ti puno obećaju, tu malu korpu ponesi
Biolog i ekološki aktivista Darko Saveljić juče je na Fejsbuku napisao “kad imaš vladu države koja nema viziju, svijest, savjest, koja vrhunski pliva u neznanju, nepoštovanju zakona sopstvene zemlje, koja radi ‘ad koh’ i predizborno, stvari sa Veljim brdom stoje ovako”.
“Dio Veljeg brda je zaštićeno područje Parka prirode Dolina rijeke Zete. Nalazi se iznad vodoizvorišta Mareza, kojim se napaja glavni grad. U najzabitijim selima Crne Gore seljaci su branili da se gradi iznad izvora, zbog uticaja na sam izvor. Vladu Crne Gore briga što se ovaj prostor decenijama čuvao upravo zbog Mareze. Ista ta Vlada Crne Gore, imajući u vidu veliki potencijal za solarnu energiju i na ‘stvorene prostorno-planske preduslove’ planira tender za davanje u zakup zemljišta na Veljem brdu u državnoj svojini za izgradnju solarne elektrane instalisane snage od najmanje 50 MW. Ako neko misli da na Veljem brdu može zaštićeno područje, novi grad i solarna elektrana, a da je to sve u skladu sa zdravim razumom, zakonima, direktivama EU i Marezom, onda izvinite. Đe ti puno obećaju, tu malu korpu ponesi, stara je narodna izreka”.
Vuković: Premijer loš matematičar ili neko sprema pljačku od 200 miliona
Ekonomski analitičar Miloš Vuković juče je na Fejsbuku ukazao da računica premijera Spajića o cijeni budućih stanova i visini rata za otplatu matematički nije tačna, naslovivši objavu sa “Velje neznanje i/ili velja pljačka na Veljem brdu”.
On je naveo da su cifre sa cijenama od 1.000 eura po kvadratu sa rokom otplate 360 mjeseci, kamatom 1,2% i mjesečnom ratom od 390 eura za stan od 100 kvadrata i 290 eura za stan od 60 kvadrata, stavljene “ofrlje na brzinu”, ili iza njih stoji pljačka jer je cifra na otplatu u ratama veća za 200 miliona od cifre vrijednosti stanova po 1.000 eura.
“Za stan od 100m2 plaćate 390 eura mjesečno, što daje ukupno 140.400 za 30 godina ili 1.404 eura po kvadratu. Za stan od 60m2 plaćate 290 eura mjesečno, što daje ukupno 104.400 eura za 30 godina ili 1.740 eura po kvadratu. U prevodu: stan ne košta 1.000 eura po m2 već košta 1.404 eura po m2 za stan od 100 kvadrata ili 1.740 eura po m2 za stan od 60 kvadrata. Ponavljamo: nakon 30 godina za manji stan od 60m2 platićete metar kvadratni više nekih 335 eura nego za stan od 100m2. Ludilo”, napisao je Vuković.
On kaže da računica postaje još zanimljiva kada se ubaci najavljena kamata od 1,2 odsto.
“Pazite što su genijalci uradili: nakon 30 godina za stan od 60m2 platićete 44.400 eura kamate, a za stan od 100m2 platićete 40.400 eura kamate. Dobro ste vidjeli: likovi su smislili foru da za veći stan od 100 m2 platite manje kamate nego za manji stan od 60m2, iako je u oba slučaja - kamatna stopa ista?!”, napisao je Vuković.
On pojašnjava i kakva je računica kada se cifre ubace u kreditni kalkulator.
“Kada u bilo koji kreditni kalkulator unesete iznos glavnice od 100.000 eura, rok otplate 360 mjeseci i kamatu od 1,2%, dobijate da je mjesečna rata oko 330 a ne 390 eura, kako su nam predstavili. Razlika je cijelih 60 eura mjesečno koji se pljačkaju od građana. Još je gora situacija kada ukucate iznos za stan od 60 kvadrata (60.000 eura), rok otplate od 360 mjeseci i kamatu od 1,2%. U tom slučaju mjesečna rata iznosi 199 eura ili 90 eura manje od predloženih 290 eura”, naveo je Vuković.
On kaže i da neko može reći da nije velika razlika, ali da 60 eura na 360 mjeseci iznosi 21.600 eura za 30 godina.
“E sad fino pomnožite 21.600 eura sa 10.000 stanova koji će da se grade: dobijate cifru da će neko u ovom projektu biti ‘velje’ dobar 216 miliona eura za 30 godina, 7,2 miliona eura godišnje ili 19.726 eura dnevno. Šta reći na kraju sage? Ovi ljudi jednostavno nastavljaju da obmanjuju građane ili im spremaju jednu od najvećih pljački koje je Crna Gora vidjela”, kazao je Vuković.
Bonus video:
