Sa Evropskom bankom nema paf-paf: Prvi ašov ne može prije 2026.

Izrada glavnog projekta trajala bi godinu, ako prethodno procjena uticaja na životnu sredinu dobije pozitivnu ocjenu Izgradnja bi, prema predviđenim rokovima, trajala četiri godine

46370 pregleda 33 reakcija 22 komentar(a)
Prva dionica do Mateševa koštala milijardu eura: Auto-put Princeze Ksenije, Foto: Boris Pejović
Prva dionica do Mateševa koštala milijardu eura: Auto-put Princeze Ksenije, Foto: Boris Pejović

Izgradnja druge dionice auto-puta ne može početi prije 2026. godine, uprkos najavi premijera Milojka Spajića da će radovi početi najkasnije na proljeće 2025.

Spajića, koji je “prvi ašov” na dionici Mateševo - Andrijevica ranije najavljivao i za septembar ove godine, demantuju podaci državnog preduzeća “Monteput”, zaduženog za izgradnju auto-puteva, ali i procedure Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) - suinvestitora projekta.

“Procijenjeno vrijeme za realizaciju izgradnje druge dionice projekta auto-puta je pet godina, od čega jedna godina za izradu glavnog projekta i četiri godine za njegovu izgradnju”, saopšteno je zvanično “Vijestima” i pojašnjeno da će nakon potpisivanja ugovora o gradnji i projektovanju biti stvoreni uslovi za početak izrade glavnog projekta i izvođenje pripremnih radova.

Potpisivanje ugovora o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta u planu je za početak 2025. godine, postupak eksproprijacije nije završen, a čeka se i zeleno svjetlo EBRD na studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu, što je uslov da ta međunarodna finansijska organizacija odobri projekat.

Kako je potpisivanje ugovora predviđeno početkom naredne godine, to znači da bi glavni projekat mogao biti završen tek početkom 2026. godine, nakon čega bi mogla početi izgradnja.

Prema važećim rokovima, dionica od Mateševa do Andrijevice mogla bi biti puštena u saobraćaj 2030. godine.

Premijer Spajić je lani za septembar ove godine najavio da će biti “paf-paf” i prvi ašov za najvažniji infrastrukturni projekat, dok je prije dva dana pojasnio na TV Prva rekao da gradnja druge dionice u septembru ove godine nije počela i da je “300 miliona eura razlog za odlaganje od par mjeseci”.

Spajić
Spajićfoto: Luka Zeković

Riječ je o novcu od EBRD-a i Evropske Komisije (EK), od čega je 100 miliona grant EK, a ostatak kredit EBRD-a.

“Očekujem ašov u zemlju u prvom ili početkom drugog kvartala naredne godine”, istakao je Spajić.

Međutim, sada ga demantuju podaci o svim potrebnim pretpostupcima kako bi izgradnja mogla da počne.

Pretkvalifikacioni poziv za kompanije zainteresovane za gradnju druge dionice, dugačku 23 kilometra, objavljen je 24. aprila 2024. godine i okončan je nakon dva mjeseca.

Ažuriraju procjenu uticaja na životnu sredinu

Iz EBRD-a za “Vijesti” su kazali da je na pretkvalifikacionom tenderu pristiglo osam ponuda, dok imena ponuđača nijesu naveli.

“Sve aktivnosti vezane za projektne nabavke u EBRD-u, uključujući pretkvalifikaciju, sprovode se u skladu s politikom i pravilima nabavke (PPR), pri čemu su klijenti banke odgovorni za sve aspekte implementacije projekta, uključujući nabavku. Sve informacije o nabavkama koje treba da budu javno dostupne, biće objavljene na EBRD portalu za javne e-nabavke. Pored toga, Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA) se trenutno ažurira i biće objavljena prije nego što EBRD odobri projekat”, kazali su iz ove finansijske institucije.

EBRD
foto: Shutterstock

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” od izvora upućenih u ovaj posao, na pretkvalifikacionom tenderu nije bilo kompanija iz EU. Za posao su navodno, između ostalog, zainteresovane kineske kompanije i jedan tursko-azerbejdžanski konzorcijum.

Iz “Monteputa” su pojasnili da se javilo pet kompanija i tri konzorcijuma koji su izrazili interesovanje za dionicu auto-puta.

“U toku je evaluacija prijava u skladu sa EBRD pravilima nabavke i kriterijumima, koji se odnose na pravne i finansijske sposobnosti, dokazano iskustvo na sličnim projektima, usklađenost s međunarodno priznatim standardima zaštite životne sredine, društvenih, zdravstvenih i bezbjednosnih normi. Kad se završi evaluacija Komisije, i uz potvrdu EBRD-a, biće definisana uža lista ponuđača koji su kvalifikovani za podnošenje ponuda za glavni tender koji se odnosi na pripremu glavnog projekta i izvođenje radova. U skladu s procedurama EBRD-a detalji postupka koji se odnosi i na imena kompanija se ne objavljuju do okonačanja procedure”, pojasnili su iz “Monteputa”.

Naveli su da se dosadašnje aktivnosti na pripremi realizacije druge faze izgradnje auto-puta Bar - Boljare odvijaju planiranom dinamikom, uz poštovanje procedura EBRD-a, te da je procijenjena vrijednost tendera 588 miliona eura sa PDV-om.

“Prije početka radova, osim podrazumijevanog postojanja ugovora s izvođačem radova i nadzorom, investitor može započeti pripremne radove većeg obima na osnovu Odluke Vlade (saglasnost Vlade za izvođenje pripremnih radova). Za početak glavnih (trajnih) radova neophodno je pribaviti građevinsku dozvolu za složeni inženjerski objekat od nadležnog ministarstva”, saopštili su iz “Monteputa”.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Prema prvobitnoj trasi dionice auto-puta iz idejnog projekta, na osnovu izvještaja o procjeni vrijednosti nepokretnosti, kako navode iz državnog preduzeća, bila je predviđena eksproprijacija 1.420.283 metara kvadratnih zemljišta u privatnom vlasništvu (oko 142 ha), i 90 objekata različite namjene i stanja (od toga 35 stambenih).

“U te svrhe je u budžetu za ovu godinu obezbijeđeno 14 miliona eura. Postupci podrazumijevaju rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u ukupno 275 predmeta (lista nepokretnosti), 854 katastarske parcele s ukupno 496 upisanih vlasnika u šest katastarskih opština i to KO Mateševo, Sunga, Kraljske Bare u opštini Kolašin, te KO Gnjili Potok, Sjenožeta, Kralje, Slatina 1 u opštini Andrijevica. Proces nije finalizovan, već su postupci eksproprijacije u toku”, kažu iz “Monteputa”.

Zbog izmještanja trase niži troškovi

Naveli su da je prvobitna trasa auto-puta, prema idejnom projektu, išla od izlaza iz tunela Trešnjevik do Andrijevice kroz naselje Kralje, te da bi zahtijevala eksproprijaciju i rušenje određenog broja objekata i uslovno rečeno dijeljenje naselja Kralje na dva dijela.

“To bi značajno uticalo na lokalno stanovništvo, a što je konstatovano i od strane obrađivača Procjene uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA). Kako bi se smanjili negativni efekti na život mještana, a shodno zahtjevima EBRD-a i stanovnika Kralja, Monteput je analizirao situaciju i predložio alternativno rješenje. Novu trasu su, na sastancima s mještanima Kralja, kao i sela Gnjili Potok, Sjenožeta, Slatina, Prisojac, Zabrđe i Trešnjevo, uz prisustvo predstavnika EBRD-a i lokalne samouprave, predstavili izvršni direktor Milan Ljiljanić i direktor poslovne jedinice za implementaciju i prećenje projekata, Goran Vujović. Svi zainteresovani su imali priliku da dobiju odgovore od predstavnika Monteputa i EBRD-a, kao i da iznesu svoje komentare i sugestije. Umjesto da presijeca regionalni put R19 Andrijevica - Mateševo, nova trasa će prolaziti niže, ispod sela, uz rijeku Kraljšticu. Dok bi prvobitna trasa zahtjevala rušenje oko 35 objekata, alternativno rješenje predviđa rušenje samo jednog stambenog objekta na dijelu trase poslije tunela Trešnjevik, čime se značajno smanjuje uticaj na lokalnu zajednicu”, pojasnili su iz “Monteputa”.

Naglasiti su da novo rješenje neće negativno uticati na utvrđenu dinamiku sprovođenja postupka izbora izvođača radova i realizacije projekta:

“Odnosno, značajno će ubrzati i olakšati samu realizaciju jer će omogućiti uštedu u vremenu neophodnom za eksproprijaciju i rušenje objekata po prvobitnom rješenju, a samim tim smanjiti troškove eksproprijacije. Iako su analize još u toku, preliminarne procjene ukazuju da će izmještanjem trase ukupni troškovi biti manji. Budući da je tender u toku, konačna cijena izgradnje će se znati nakon dobijanja ponuda i izbora najpovoljnije ponude”.

Premijer Spajić je u decembru 2023. godine kazao da će do kraja 2030. biti završena oba auto-puta i četiri brze ceste, ali kako sada stvari stoje do tada bi mogla da bude završena samo dionica Mateševo - Andrijevica.

Spajić: Zbog 300 miliona iz EU pristali na odlaganje

Premijer Spajić je u emisiji “Slobodna zona” na TV Prva pojasnio da kada su 31. oktobra prošle godine preuzeli vlast prvo što su uradili je idejni projekat za novu dionicu, koja je uvrštena u kapitalni budžet i za koju je obezbijeđeno finansiranje kroz emitovanje obveznica - zaduženje na Londonskoj berzi.

“Gdje smo jasno naznačili da će se pare iz obaveznice koristiti isključivo za kapitalne projekte uključujući i ovaj i vraćanje starih kredita. Ja sam lično otišao u London i pričao s predsjednicom EBRD-a i rekao joj ako vi ovaj vaš plan koji ste predstavili Abazovićevoj vladi ne ubrzate, mi idemo sami u ovo i mi ćemo sami sve da pokrenemo našim kapacitetima. Vidjevši ozbiljnost s naše strane, oni su ubrzali procedure, Evropska komisija (EK) nam je obezbijedila 100 miliona granta, a po našim informacijama će se vjerovatno obezbijediti još toliko novca od EK”, kazao je premijer.

Prema njegovim riječima, EBRD će odvojiti 200 miliona kroz najpovoljnije kreditiranje i upravo zbog tih 300 miliona koje očekuje od Evrope, pristali su na njihove uslove, protokole i procedure i zbog toga će “sva procedura biti odložena za par mjeseci”.

On je kazao da je EBRD po svojim procedurama sproveo pretkvalifikacioni tender, te da je sada počela finalna faza tendera i da će početkom januara - februara biti potpisan ugovor sa izvođačem.

“Druga stvar su stanovnici naselja Kralje koji su protestovali mjesecima, da ne kažemo godinama. Prethodna izvršna vlast na njih nije reagovala i to je sramota. Za sve kapitalne projekte se mora konsultovati lokalna zajednica”, naveo je Spajić.

On je kazao da je prisustvovao sastancima s mještanima, kao i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, te da su na pragu rješenja koje neće to mjesto da prepolovi na dva djela, da se kuće neće rušiti i da će auto-put ići drugom trasom što neće izazvati dodatne troškove.

Premijer je kazao i da je rok morao da se produži par mjeseci zbog dodatne ekološke provjere i da bi EBRD imao tu svoju studiju na sajtu.

Bonus video: