Advokatski tim korisnika kredita u švajcarskim francima žaliće Višem sudu na presudu podgoričkog Osnovnog suda koji je odbacio kolektivnu tužbu klijenata protiv Adiko banke (nekadašnje Hipo Alpe Adria) i naložio im da plate sudske troškove od preko 1,8 miliona eura.
Tužbu protiv Adiko banke u ime oko 300 klijenata podnio je Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) u maju 2013. godine.
Predstavnici klijenata pozvali su i Specijalno državno tužilaštvo da reaguje, napominjući da je sutkinja Osnovnog suda Milena Matović zanemarila stotine pruženih dokaza tokom četiri godine, koliko traje sudski postupak i da Zakon o konverziji švajcarskih franaka u eure niko ne poštuje.
Navode i da faktorin kompanija Heta, na koju je prenijet dio kredita, radi nezakonito jer i dalje obračunava kamate.
Predstavnik klijenata Dragan Senić kazao je da prošlosedmična presuda budi sumnju da je donešena pod pritiskom i da sutkinja Milena Matović opstruira primjenu Zakona o konverziji.
“Odluka sutkinje Milene Matović je apsurdna zato što je Zakon nama dao za pravo tako da je naša tužba morala biti prihvaćena. Zamislite taj apsurd da strana, u čiju je korist usvojen Zakon, mora da plaća troškove sudskog postupka u iznosu od 1.822.215 eura”, kazao je Senić na konferenciji za novinare.
Senić je saopštio da si dokazi su stavljeni pod tepih, a na zadnjem ročištu koje je održano 9. juna ove godine je bila donešena odluka da se uradi vještačenje da bi se odredila visina potraživanja.
"Međutim, sutkinja naprasno donosi odluku da od vještačenja nema ništa, a visina duga nije utvrđena”, objasnio je Senić.
On je istakao da je, imajući u vidu da se Adiko banka (Hipo Alpe-Adrija banka) i HETA nisu ponašali u skladu sa Zakonom, neprihvatljiv stav sutkinje Matović, da je sam Zakon o konverziji dovoljan osnov da građani ostvare svoja prava.
“Sudovi su ti koji u postupcima utvrđuju da li je došlo do povrede zakona ili nije, a ne da se u obrazloženju kaže da postoji Zakon i da je on dovoljan u ostvarenju prava. Pa zašto onda postoji sud?”, pitao je Senić.
Advokat Dragomir Ćalasan rekao je da je obrazloženje presude kontradiktornosti. U obrazloženju presude navodi se da, pošto je usvojen Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, prestaje pravni interes tužilaca (klijenata) za donošenjem sudske odluke po zahtjevu koji je istaknut u tužbi.
“Ova presuda je toliko kontradiktorna u izreci, obrazloženju, i u obračunu troškova da svaki laik, svaka sudska kontrola može da utvrdi da ona ne može opstati. Zbog toga se nadamo da će više instance imati u vidu ovo što budemo napisali i da će donijeti odluku u skladu sa važećim propisima”, kazao je Ćalasan.
On je najavio da će sa ovim upoznati i međunarodnu javnost, jer je od 2013. godine ovaj predmet pod budnom pažnjom Međunarodne zajednice.
“Kada su zaključeni aneksi ugovora mi smo povukli tužbe za lica koja su ostvarila pravo – ukinuta je devizna klauzula, nema promjenjive kamatne stope, nego je fiksna 8,2 odsto i smanjen njihov dug za značajan iznos. Međutim, sud i njima dosuđuje troškove postupka, iako smo uspjeli u sporu”, pojasnio je Ćalasan.
On je istakao da Sud ne uvažava činjenicu da je tuženi izazvao proces i da je teret troškova na njemu.
“Sudu to nije bitno. Po tri puta smo donosili punomoćja za 300 klijenata,” objasnio je Ćalasan.
Poslanik DF-a Nebojša Medojević smatra da je donešena presuda rezultat ličnih interesa sutkinje i da, kako je ocijenio, takve presude mogu doprinijeti tragičnim posljedicama.
“Zakonom koji smo usvojili u Skupštini, izbili smo iz džepa 150 miliona eura učesnicima ove prevare, dakle menadžmentu Hipo Alpe Adria banke”, istakao je Medojević i dodao da su bivši predsjednik Uprave austrijske Hipo alpe Adria banke Wolfgang Kulterer i član uprave sada u zatvoru zbog malverzacija sa ovim kreditima.
On dodaje i da advokatska kancelarija Mugoša, koja je zastupala Hipo Alpe Adria banku, „mora biti tretirana od strane Specijalnog državnog tužilaštva“.
Podsjeća da je podnio krivičnu prijavu Specijalom državnom tužiocu, protiv menadžementa Hipo Alpe Adria banke jer se, kako je istakao “radi o ozbiljnoj finansijskoj prevari”.
“Pozivam Specijalnog državnog tužioca da kaže šta je uradio po pitanju krivičnih prijava protiv Hipo Alpe Adria banke i da otvori istragu o tome zašto je ovaj sudija ovako postupio. Koliko sutkinja dobija od ovih 1,8 miliona eura?”, pitao je Medojević i dodao da sutkinja može da ga tuži zbog ovoga ili da se obrati “(milivoju) Katniću koji ima mehanizam za njega”.
Poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je da očekuje da više instance ponište presudu, navodeći da niko nije vršio kalkulaciju obračuna kredita iz švajcarskih franaka u eure.
“Nadamo se poništenju jer, po meni, kao poslaniku koji je dva puta učestvovao u donošenju Zakona o konverziji kredita iz franaka u eure, važna je činjenica da se Zakon, dvije godine od usvajanja nije sproveo”, kazao je Nimanbegu.
Konferenciji su prisustvovali i Neven Gošović (Demokrate) i bivši poslanik Mladen Bojanić, dok su poruke podrške uputili poslanica Draginja Vuksanović (SDP), Miloš Konatar (URA) i Aleksandar Damjanović (SNP).
Adiko banka je kredite u švajcarskim francima odobravala 2007. i 2008. godine, a klijentima su kasnije zbog promjene kursa rate značajno uvećane zbog čega su neki sebi oduzeli život.
"Sramota da građane štiti EU, a ne rođena država"
Korisnik kredita u švajcarskim francima Novica Brković kazao je da je korisnik dva kredita i da ga je tužila Heta koja, kako tvrdi, sada ne priznaje svoje uplate, ali je on “svaku uplatnicu sačuvao”.
Brković je kazao da je Crna Gora sada članica NATO-a, a uskoro će biti i članica EU, pa se boji sramote da će EU prije zaštiti građane Crne Gore nego njihova sopstvena država.
Predstavnici klijenata su, odgovarajući na pitanja novinara, kazali da su korisnici kredita u švajcarskim francima bili i vioki državni funkcioneri, ali se nijesu obraćali za pomoć niti su učestvovali u kolektivnoj tužbi.
Prema riječima Ćalasana, funkcioneri su vratili kredite čim su vidjeli da kurs franka rasta i da se povećavaju njihove obaveze. Adiko banka je kredite u švajcarskim francima odobravala 2007. i 2008. godine, a klijentima su kasnije zbog promjene kursa rate značajno uvećane zbog čega su neki sebi oduzeli život.
Bonus video:
