Preko 50 primjedbi na obračun neto zarada po "Evropi sad 2": Najviše žalbi na minuli rad

Zaposleni se žale da sada iste zarade u nivou minimalne primaju oni sa 30 godina staža i njihove kolege koji su početnici

16413 pregleda 40 reakcija 32 komentar(a)
Poslodavci i Vlada ranije odbili predlog uvećanja minimalca za staž, Foto: shutterstock
Poslodavci i Vlada ranije odbili predlog uvećanja minimalca za staž, Foto: shutterstock

Unija slobodnih sindikata dobila je juče preko 50 primjedbi na obračun neto zarada po programu “Evropa sad 2”, a najviše zbog toga što zaposleni smatraju da je i naknada za minuli rad trebalo da bude obračunata na nove iznose minimalne zarade.

Iz ove sindikalne organizacije podsjećaju da su prije dvije godine prilikom izrade novog Opšteg kolektivnog ugovora oni u pregovorima sa socijalnim partnerima tražili da se naknada za minuli rad obračunava i na iznas minimalne zarade, ali da su poslodavci i predstavnici Vlade bili protiv i da taj predlog na kraju nije usvojen.

“Vijesti” su proteklih mjeseci više puta ukazivale da će se na novi iznos minimalne zarade računati sve naknade kao što su dodaci za prekovremeni rad, dežurstva, rad vikendom i praznicima,... ali ne i naknada za minuli rad iako to nije logično.

Zaposleni koji su se žalili smatraju da sada istu zaradu, za radna mjesta sa srednjom školom i nižim kvalifikacijama, od 600 eura imaju zaposleni za 30 godina staža i oni koji su tek zasnovali radni odnos, što smatraju da je nepravda.

Prema zakonu o radu i Opštem kolektivnom ugovoru “osnovna zarada zaposlenog uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža (minuli rad), i to: do 10 godina za 0,5 %; od 10 do 20 godina za 0,75 %; preko 20 godina za 1%”. To bi značilo da neko ko ima 30 godina radnog staža dobije za 30 odsto veću zaradu od onoga ko je tek počeo da radi. Međutim, takav oblik obračuna ne važi za minimalnu zaradu.

Minimalna zarada se sada obračunava tako što se tom zaposlenom izračuna njegova stvarna zarada na osnovu startnih koeficijenata za to radno mjesto i školsku spremu. Na primjer, ako se tako dobije startna zarada od 450 eura ona se uvećava za minuli rad, na primjer za 30 odsto za 30 godina staža, i dobije iznos od 585 eura. Zatim se na platnoj listi dodaje “naknada do iznosa minimalne zarade od 15 eura” i dobije iznos minimalne zarade od 600 eura.

Toliko je dobio i početnik na to radno mjesto kome se kao osnovna zarada obračuna 450 eura, a “naknada do minimalne” od 150 eura.

Unija slobodnih sindikata će ove i slične primjedbe predložiti socijalnim partnerima na ponovna razmatranja.

Zaposleni koji sumnjaju u tačnost obračuna imaju pravo da se žale Inspekciji rada koja je nadležna za kontrolu ispravnosti obračuna zarada.

Porodilje ne dobijaju uvećanje

Unija slobodnih sindikata dobila je primjedbe i od zaposlene koja se nalazi na porodiljskom odsustvu, a koja je platu dobila u istom iznosu kao prethodni mjesec.

Problem je što se naknada zarade za porodiljsko obračunava u visini prosjeka neto zarade za prethodnih 12 mjeseci i ona se ne povećava u toku trajanja porodiljskog. Tu vrstu naknade država nadoknađuje poslodavcu.

Iz USS-a navode da će ovaj problem kandidovati nadležnima u Vladi, jer se sada događa da je porodilja na neki način kažnjena jer su drugi radnici kod istog poslodavca dobili povećanje zarade, zbog umanjenja doprinosa, ali ne i ona.

Bonus video: