Iz nacrta zakona o igrama na sreću izbačena je dosadašnja definicija javnog interesa, kao i bilo kakvo ograničenje da Vlada novac koji prihoduje od priređivača mora da troši za projekte od javnog interesa u oblasti socijalno-humanitarnih djelatnosti, zaštite mentalnog zdravlja, programske aktivnosti omladine.
To je do sada pisalo u zakonu, ali bez jasnih procenata podjele novca.
Nacrt je do 18. novembra na javnoj raspravi.
U svim zemljama regiona, što je i evropska praksa, definisano je da od ukupnih prihoda od igara na sreću država najčešće 50 odsto mora potrošiti na humanitarne ili projekte od javnog značaja, poput sporta, kulture, djelatnosti Crvenog krsta, prevencije zavisnosti, poboljšanja položaja osoba sa inveliditetom, brige o starijim osobama, medijskih kampanja za prevenciju bolesti zavisnosti, bezbjednosti u sabraćaju, liječenje djece...
Crna Gora je podjelu novca od igara na sreću po jasnim procentima i javnim konkursima prekinula 2017. godine, ali je ostala obaveza da Vlada kroz budžet poveća iznose za sport, kulturu, nevladine organizacije... na ime tih prihoda. Međutim, sada se i ta formalna obaveza ukida.
Sami sebi dali odriješene ruke
Ministarstvo finansija na ovaj način dobija odriješene ruke da sav novac koristi za bilo koje potrebe.
U Fiskalnoj strategiji, koju Skupština još nije usvojila, navedeno je da je novi zakon o igrama na sreću jedan od onih čijim će usvajanjem biti nadoknađen dio prihoda budžeta zbog smanjenje doprinosa za Fond PIO, odnosno da neće biti korišćen za projekte od javnog interesa, već za pokrivanje rupa u državnoj kasi.
Vlada planira da naredne godine od igara na sreću, kroz dupliranje naknada priređivačima, prihoduje 45 miliona eura, pa bi, da postoji pravilo o usmjeravanju 50 odsto prihoda, 22,5 miliona eura moralo biti potrošeno na humanitarne projekte.
Kada se u državnom budžetu za ovu godinu saberu svi transferi namijenjeni institucijama kulture, sporta, nevladinim organizacijama za projekte i jednokratne socijane pomoći, dobije se cifra od 21 milion eura, tako da bi uvećanje ovih davanja, dijelom prihoda od igara na sreću, bilo značajno povećano finansiranje za humanitarne potrebe i projekte iz oblasti sporta i kulture.
Javni interes formalan, obaveze priređivačima
Iako je iz teksta zakona izbačena definicija javnog interesa, ona je formalno ostala u obrazloženju potreba za donošenjem novog zakona.
“Javni interes ostvaruje se kroz obezbjeđivanje sredstava za zadovoljenje potreba u oblasti socijalno-humanitarnih djelatnosti, kroz finansiranje aktivnosti mladih i zaštite mentalnog zdravlja. Javni interes se izražava i kroz obavezu države da utiče na otklanjanje ili ublažavenje negativnih dejstava koje imaju ili mogu imati igre na sreću. Shodno navedenom, priređivanje igara na sreću je oblast koja nema samo ekonomski karakter, već u sebi nosi i socijalnu i zdravstvenu dimenziju”, navedeno je u obrazloženju, ali kako toga nema u samom predlogu zakonu, ne postoji ni obaveza Vlade da finansira.
U nacrtu zakona su sve obaveze za prevenciju zavisnosti i maloljetničkog klađenja prebačena na priređivače i na njihov trošak, i pored značajnog uvećanja koncesionih naknada. Tako priređivači moraju, između ostalog, da obučavaju radnike u kladionicama i kazinima da prepoznaju zavisnike i one koji pretjeranjim igranjem ugrožavaju svoju egzistenciju, kako bi im zabranili da dalje učestvuju u igrama na sreću. Moraju i da prirede i štampaju plakate i brošure o prevenciji klađenja i da ih dijele igračima u prostorijama za igre na sreću.
Hrvatska podijeli 114 miliona eura od kocke
U zakonu o igrama na sreću Hrvatske, članice Evropske unije, navedeno je da se 50 odsto prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, kao i 50 odsto dobiti državne Lutrije, usmjerava u programe od javnog interesa, koji podstiču razvoj sporta, doprinose borbi protiv zloupotrebe droga i svih drugih oblika zavisnosti, koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, podsticajem razvoja tehničke kulture, projekata iz oblasti kulture i umjetnosti, vaninstitucijalnim obrazovanjem i odgojem djece i mladih i razvoju civilnoga društva.
Vlada na početku svake godine donosi uredbu kojom utvrđuje iznos prihoda od igara na sreću u prethodnoj godini i načine raspodjele 50 odsto tog novca, ali i kontrole tih projekata i načina trošenja novca.
Za raspodjelu novca ove godine u Hrvatskoj je opredijeljeno 114 miliona eura, tako što sport dobija 38,2 odsto - 43 miliona eura, za borbu protiv bolesti zavisnosti opredijeljeno je 3,44 odsto - 3,9 miliona eura, za socijalne i humanitarne djelatnosti 10,81 odsto - 12,3 miliona eura, za potrebe osoba sa invaliditetom 18,66 odsto - 21,2 miliona eura, za projekte iz kulture 14,45 odsto - 16,5 miliona...
Navedeno je i da u prethodnoj godini ostalo nepotrošeno 37 miliona eura, za koje je ponovo raspisan konkurs.
Među korisnicima novca su projekti hrvatskog olimpijskog i paraolimpijskog komiteta, savezi studentskog i školskog sporta, nacionalni i lokalni savezi, državne institucije iz oblasti zdravstva - zavodi za prevenciju zavisnosti i bolnice, Crveni krst, humanitarna udruženja, Gorska služba spasavanja, udruženja djece sa posebnim potrebama, organizacije osoba sa invaliditetom, izdavačke i kulturne djelatnosti, medijske promocije projekata od javnog značaja...
Država široke ruke i u Srbiji i BiH
U Bosni i Hercegovini oba enititeta imaju svoje zakone o igrama na sreću, ali je na sličan način predviđeno da se 50 odsto prihoda dijeli za projekte od javnog značaja.
U Republici Srpskoj novac se dijeli Vladinom uredbom na programe koji se bave socijalnom zaštitom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba lica sa invaliditetom, kulturom, sportom, vaninstitucionalnim obrazovanjem i vaspitanjem djece i omladine, doprinose borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti i razvojem civilnog društva. Konkurse objavljuju zasebno resorna ministarstva za ove oblasti.
U Federaciji novac od igara na sreću, na posebnim konkursima, odvojeno dijele sva resorna ministarstva, a namjene mogu biti liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće da se sprovodi van BiH, kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti, za zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja, za zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom, za učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv bolesti zavisnosti, za smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja, za podsticanje kulture, za podršku razvoju profesionalnog i amaterskog sporta, za podsticanje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama, za rad javnih kuhinja, za promociju dobrovoljnog davalaštva krvi.
U Srbiji se 40 odsto prihoda od igara na sreću dijeli za projekte od javnog interesa, od čega po 19 odsto ide za projekte Crvenog krsta, unapređenje socijalno-ekonomskog i društvenog položaja osoba sa invaliditetom, ustanovama socijalne zaštite i drugih udruženja čiji je cilj unapređenje socijalno-ekonomskog i društvenog položaja osoba u stanju socijalne potrebe, za sport i projekte mladih i za projekte lokalnih samouprava. Preostalih pet odsto je za finansiranje liječenja rijetkih bolesti. Način i kriterijumi za raspodjelu novca propisuju nadležna ministarstva.
Opštine izvisile, najavljuju žalbu
U tekstu novog zakona promijenjen je i način kako priređivači dobijaju pravo priređivanja igara na sreću, tako što to više neće biti koncesije, već im to pravo ustupa država u upravnom postupku.
Tako da ni prihodi više nisu koncesione naknade, već samo naknade.
U samom zakonu piše da prihod od igara na sreću pripada državnom budžetu i lokalnim samoupravama “u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje lokalnih samouprava”.
Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava definisano je da Egalizacionom fondu za podršku nerazvijenih opština pripada 40 odsto od koncesionih naknada. Međutim, prihodi od igara na sreću više nisu koncesione naknade.
Slično se desilo i prije dva mjeseca kada su usvojene izmjene zakona o porezu na dohodak, koji prema osnovnim odredbama većinski pripada opštinama. Međutim, ovim izmjenama je obuhvat poreza na dohodak proširen i dobitke od igara na sreću i prihode od interneta i video igara, uz preciziranje da porez na te prihode ide samo u državni budžet.
Iz Zajednice opština najavili su žalbe.
Navedeno je i da će se postupci započeti prije stupanja na snagu zakona okončati prema odredbama ovog zakona, kao i da priređivači u roku od šest mjeseci moraju ispuniti obaveze iz novog zakona, ili će izgubiti pravo priređivanja igara.
Bonus video:
