Model za kratkoročno smanjenje ili rješavanje saobraćajnih gužvi duž crnogorskog primorja jeste uvođenje tranzitnih taksi, pa je važno da se ovo pitanje pred Vladom riješi, kako bi bilo spremno već za narednu sezonu.
To je jedno od rješenja koje je ministarka turizma Simonida Kordić ponudila, za sprečavanje saobraćajnih zastoja koji su ljeti česti na crnogorskom primorju.
Ona je istakla da je u toku ljetnje turističke sezone najveći dio prometa samo na jednom putu, pa se blokira svakodnevni život građana i odmor turista, te da je to ujedno i najveća primjedba onih koji posjete Crnu Goru. Kordić je naglasila da je izgradnja puteva dugoročno rješenje, ali se do tada mora naći model za smanjenje prometa na jugu države.
"Jedan od modela je uvođenje tranzitnih taksi, da na tom pravcu svi posjetioci plate taksu, a ako provedu više od 24 časa u državi njima se ne naplaćuje. Moramo regulisati tranzit tako što ćemo ga odvratiti sa tog pravca, na putni pravac Nikšić-Danilovgrad- Podgorica koji je rasterećen, pa bi postojao impuls da se privreda razvija duž tog pravca. Tim modelom se u narednom periodu rješava dio problema, a važno je da se ovo pitanje na Vladi riješi, kako bi ga imali već za narednu sezonu", istakla je Kordić.
O tome je pitao poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković, koji je tražio i rješenja za neujednačene podatke o broju turista i prihoda od turizma, jer su prethodno povećani brojevi ležajeva tretirani kao povećanje broja turista.
Rade na modelu za bolje turističke podatke
Kordić je navela da je to jedno od najosjetljivijih pitanja u upravljanju turizmom, te da su precizni podaci neophodni.
„Turizam ima ozbiljne reperkusije na sve privredne segmente, svako treći euro u Crnoj Gori je na posredan ili neposredan način došao iz turizma. Jedini zvaničan podatak o posjeti gostiju dolazi od Monstata, što nije dovoljno brzo za turizam koji se dnevno mijenja, pa se za procjenu broja gostiju koriste drugi modeli. Nacionalna turistička organizacija daje presjek sedmično, a najpouzdaniji podaci dolaze od komunalnih službi na osnovu količine smeća. Da ne bismo gatali, ko dolazi u Crnu Goru i koliko boravi i gdje, moramo da imamo sistem koji će da broji turiste, omogući njihovu prijavu, plaćanje taksi, olakša registraciju turističkih djelatnosti“, navela je ona i dodala je ključni problem osim izostanka ovih podataka i siva ekonomija.
Naglasila je da je Vlada formirala radnu grupu koja radi na ovom modelu, da je pitanje međuresorno i da je Hrvatska to uvela od 2016. godine.
O statusu skijališta na sjeveru, odnosno u Bijelom Polju, Rožajama, Žabljaku, Kolašinu i valorizaciji Đalovića pećine, i statusu "Skijališta 1600", koje je nedavno tražilo 100 hiljada eura novčane pomoći, kako bi mogli da isplate plate zaposlenima, pitao je poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko.
Uloženo 113 miliona eura, ali rade unazad
Kordić je navela da se kroz kapitalni budžet realizuje šest ključnih projekata "Kolašin 1600", Žarski, Cmiljača, Štedim-Hajla, Durmitor i Đalovića pećina, uključujući obnovu puteva, snabdijevanje vodom, strujom, objekte, staze...
"U ove projekte je do sada uloženo 113,7 miliona eura. Neobičan je način na koji su realizovani od 2016. godine i sada radimo unazad. Na Žarskom imamo postavljene stubove za žičaru, na zemlji koja je privatna, to su sve problemi koji dalje komplikuju reaizaciju, a sada zemljište ima i veću vrijednost...", kazala je Kordić.
Pojasnila je da se za skijalište Žarski rade tenderi za vodosnabdijevanje, objekte i bazne stanice, da je pribavljena potrebna dokumentacija, ali i formiran tim koji prati projekat kako ne bi bilo propusta, te da je do sada uloženo 14 miliona eura.
U projekat skijališta Cmiljača je ističe Kordić, uloženo više od 17 miliona eura a trenutno se radi na elektroenergetskoj infrastrukuri i prevazilaze se problemi, kao što je dalekovod koji napaja ski-centar. Naglasila je da rade master plan za ovo skijalište, te da joj nije jasno kako je prvo završena dokumentacija za ovaj projekat, koji je trebao da služi kao dopunski ski-centar Žarskom, dok je papirologija za njega kasnila dvije godine...
Istakla je da je projekat Cmiljača je trebao da počne sa radom već 2015. godine, a 2016. je trebalo da se uvede vještačko osnježavanje a 2019. godine je potpisan ugovor za žičaru, na mjestu na kojem još nije bilo struje.
"Preskakanjem koraka do problema"
U Đalovića pećinu je do sada kako kaže Kordić, uloženo više od 18 miliona eura ali niej urađen investicioni elaborat, već je prihvaćeno arhitektonsko i urbanističko rješenje. I u ovaj projekat se ističe Kordić, krenulo bez potrebne dokumentacije.
"Preskakanjem ovih koraka se moglo očekivati da će doći do problema, pa je završen centar za posjetioce ali i dalje nema struje i vode, a u toku je rješavanje tih problema. Time bi bio stavljen u funkciju dio ovog područja", dodala je ona.
Kordić je navela da je za skijališta Štedim i Hajla, do sada izdvojeno više od 15 miliona, da se rješava lokacija bazne stanice, grade ski staze i da Vlada planira da bude spreman za sezonu 2025/2026. godine.
Kako tvrdi, gradilo se i na "Skijalištu 1600" i Savinom kuku, te da je u njih od 2021. uloženo više od 16 miliona eura zbog čega imaju nove sadržaje, šestosjednu žičaru, devet kilometara staza, poligon za početnike...
Naglasila je da "Skijalište 1600" nije prihodovalo zbog manjka snijega, pa su zato tražili novac za plate, ali da je to opomena da infrastruktura mora da bude multifunkcionalna. Kordić je dodala da je žičara Kotor Lovćen pokazala da projekti mogu da rade nezavisno od snijega, jer se na vrhu mogu naći drugi sadržaji.
"Mi prolazimo kroz kilmatske promjene i zavisiti od snijega kao model poslovanja, a došlo je do promjene ukusa turista, žele netaknutu prioru, šetnje, skupljanje čajeva i pečuraka, i ti sadržaje imamo na sjeveru", navela je ona.
Zvrko je kazao da je zabrinut što je od 2021. godine do danas, uloženo 33 miliona eura od čega 16 miliona eura u Kolašin i Durmitor i 17 miliona eura, za ostale. Zato vjeruje da novac nije pravilno raspoređen.
Bonus video:
