Komisija za realizaciju koncesije za Aerodrome Crne Gore (ACG) zajedno sa konsultantima iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC) trenutno usaglašava sve detalje javnog poziva i definisanja potencijalnog ugovora o koncesiji, koji će sadržati prava i obaveze koncesionara. To će biti završeno do kraja godine, a odluka o koncesiji biće u prvoj polovini 2025. godine.
To je u intervjuu “Vijestima” kazala ministarka saobraćaja Maja Vukićević, dodajući da je ova Vlada obavezna da završi započeti postupak u vezi koncesije koji predugo traje.
“Da li će biti koncesije zavisiće od konkretnih ponuda koje budemo dobili, svakako je to jedna odluka koju treba pažljivo donijeti jer se radi o vrijednoj državnoj imovini”, naglasila je Vukićević.
Ona je istakla da nije eksplicitno protiv koncesija za crnogorske aerodrome, ali je zadržala balansiran pristup po ovom pitanju, kako bi pažljivo ispitali obje mogućnosti: i model koncesije i model u kojem bi država kroz investicioni aranžman sama osposobila aerodrome.
“Svakako moj stav je da država mora imati neki oblik kontrole čak i da odluka o koncesiji bude pozitivna. Imamo brojne primjere iz regiona, gdje su koncesije bile uspješne, ali čitav taj postupak nije prošao bez određenih problema. U svakom slučaju, mislim da država treba da zadrži svoje preduzeće ACG, koje bi imalo nadzornu ulogu i koje bi u slučaju da dođe do nekih problema bilo spremno da preuzme upravljanje”, istakla je Vukićević.
Ministarka je kazala da je izrada glavnog projekta za remont željezničke pruge na dionici Golubovci - Bar u završnoj fazi, a za narednu godinu je planirano potpisivanje finansijskog sporazuma sa vodećim finansijskim institucijama Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EIB), kao i početak realizacije projekta.
Kada je realno da bude donijeta konačna odluka da li će crnogorskim aerodromima upravljati koncesionar ili država? Šta je u vezi ovog pitanja urađeno od kada ste došli u ministarstvo saobraćaja?
Što se tiče odluke o koncesiji crnogorskih aerodrome, ona još uvijek nije donijeta. Postupak je u toku već nekoliko godina, ono što mogu reći je da je Vlada Crne Gore formirala međuresornu Komisiju za realizaciju postupka koncesije aerodroma, u kojoj se nalazi trinaest članova koji su predloženi iz različitih resora, a na čijem čelu je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj.
Komisija ovih dana intenzivno radi s konsultantima iz IFC-a, trenutno smo u procesu usaglašavanja svih detalja javnog poziva i definisanja potencijalnog ugovora o koncesiji, koji definiše prava i obaveze koncesionara. Ovo će biti završeno do kraja godine, a odluka o koncesiji biće u prvoj polovini naredne godine. Mi smo u obavezi da ovaj postupak završimo do kraja, jer već dugo traje, kako bismo u konačnom imali odluku da li će biti koncesije ili će država sama uložiti u razvoj crnogorskih aerodroma, jer smo potpuno svjesni da stanje koje smo zatekli nije dobro, posebno kad je u pitanju infrastruktura.
Da li će biti koncesije zavisiće od konkretnih ponuda koje budemo dobili, svakako je to jedna odluka koju treba pažljivo donijeti jer se radi o vrijednoj državnoj imovini.
Nedavno ste izjavili da smatrate da država treba da zadrži kontrolu nad Aerodromima CG. Možete li detaljnije objasniti ovaj Vaš stav?
Kao ministarka saobraćaja nijesam eksplicitno protiv koncesija za crnogorske aerodrome, ali sam zadržala balansiran pristup po ovom pitanju, kako bismo pažljivo ispitali obje mogućnosti: i model koncesije i model u kojem bi država kroz investicioni aranžman sama osposobila aerodrome, poboljšala infrastrukturu i proširila njihove kapacitete.
Svakako moj stav je da država mora imati neki oblik kontrole čak i da odluka o koncesiji bude pozitivna. Imamo brojne primjere iz regiona, gdje su koncesije bile uspješne, ali čitav taj postupak nije prošao bez određenih problema. U svakom slučaju mislim da država treba da zadrži svoje preduzeće ACG, koje bi imalo nadzornu ulogu i koje bi u slučaju da dođe do nekih problema bilo spremno da preuzme upravljanje. O koncesiji ću se lično izjasniti onda kad budemo dobili konkretne ponude od zainteresovanih strana.
U maju su potpisani ugovori o kreditu i grantu za projekat unapređenja crnogorske željeznice u okviru koga će biti rekonstruisano 167 kilometara željezničke pruge. U kojoj je fazi je ovaj projekat, odnosno, šta je preostalo da se uradi da bi radovi na rekonstrukciji počeli i da li je nešto od odobrenog novca povučeno?
U okviru projekta koji će se finansirati iz granta Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i kredita sa Evropskom investicionom bankom (EIB) u ukupnom iznosu 80 miliona eura, za koje je ugovor potpisan u maju mjesecu ove godine, vršiće se remont dionice pruge Lutovo - Bratonožići - Bioče u dužini 20km, sanacija 13 čeličnih mostova i 8 tunela, kao i modernizacija depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava.
U oktobru je raspisan tender za jednu od komponenti ovog projekta koji se odnosi na projekat antikorozivne zaštite tri čelična mosta. S obzirom da je priprema tenderske dokumentacije rađena u prethodnom periodu i da je dio već završen, dinamika objavljivanja ostalih tendera biće predmet usaglašavanja sa EIB-om kako bi se u potpunosti ispoštovale sve ugovorene procedure. Shodno ugovoru, period za realizaciju kompletnog projekta je četiri godine.
Osim ovog granta, Crnoj Gori su krajem 2023. godine odobrena i sredstva u iznosu 112,62 miliona eura za remont dionice Golubovci - Bar. Izrada glavnog projekta za ovu dionicu je u završnoj fazi, a za narednu godinu je planirano potpisivanje finansijskog sporazuma sa vodećim finansijskim institucijama (EIB i EBRD - Evropska banka za obnovu i razvoj), kao i početak realizacije projekta. U ovom trenutku u toku je i realizacija projekta sanacije tri tunela na pruzi Vrbnica - Bar, projekta koji se finansira u okviru WBIF granta i kreditnog aranžmana sa EIB bankom u ukupnom iznosu 40 miliona eura.
Dokle se stiglo sa drugim važnim projektom nabavke tri voza i kada će biti raspisan tender za njih?
U okviru projekta nabavke vozova, prije svega moram pomenuti da je EBRD uz Ugovor o kreditu opredijelila dodatnih 700.000 eura za realizaciju tri komponente. Jedna od komponenti odnosi se na konsultantsku pomoć za potrebe jedinice za implementaciju projekta nabavke vozova. U toku je javni poziv za izbor konsultanata i očekujemo da će do sredine decembra ovaj postupak biti okončan, kako bi Željeznički prevoz (ŽPCG) formirao tim za realizaciju ove nabavke. Ukoliko sve aktivnosti budu realizovane u skladu sa planiranom dinamikom, priprema tendera će biti završena do aprila 2025. godine. Takođe, u proceduri je izbor konsultanta za pripremu novog Ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa, koji zaključuju Vlada Crne Gore i željeznički prevoznik, što je druga komponenta projekta, dok se treći dio odnosi na izbor konsultanta koji će dati prijedlog unapređenja korporativnog upravljanja ŽPCG, u skladu sa preporukama EBRD.
Sva četiri željeznička preduzeća su u velikim problemima (dugovi, nestručni kadrovi na menadžerskim pozicijama, odliv kvalifikovanih kadrova, loš vozni park, loša infrastruktura...). Koje mjere imate u planu za njihovo ozdravljenje?
Evidentno je da stanje koje je zatečeno u željezničkim kompanijama nije najbolje, stanje duga prema državi kao i međusobna dugovanja veoma negativno utiču na poslovanje željezničkih kompanija u smislu primjene Zakona o privrednim društvima. Budući da željezničke kompanije godinama imaju negativne bilanse (sa sporadičnim izuzecima), na njih se primjenjuje i Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Dugogodišnja primjena obračuna zarada na ovaj način je uslovila nezadovoljstvo, posebno inženjerskog kadra, koji je izuzetno deficitaran u svim kompanijama. Ovdje ne možemo zanemariti ni čestu promjenu menadžmenta koja svakako nije išla u prilog čijnenici da se prepozna i zadrži stručni kadar, a svakako ni postavljanju ciljeva za edukaciju i zaposlenje novih stručnih kadrova.
U prethodnom periodu, dvije od četiri željezničke kompanije su dobile saglasnost Vlade na nove kolektivne ugovore, kojima se, prije svega, vodilo računa da se stimuliše rast zarada za inženjerski kadar i željezničke radnike koji neposredno učestvuju u organizaciji željezničkog saobraćaja. Kada je riječ o voznom parku, u prethodnom periodu su obezbijeđene državne garancije na zaduženje od tri miliona eura za Montekargo i dva miliona eura za ŽPCG, u cilju investicionog ulaganja u vozni prak.
Očekujem da će realizacija ovih sredstava značajno unaprijediti kvalitet prevoza putnika željeznicom. Konačno, moramo se osvrnuti na činjenicu da je, osim redovnog ulaganja u održavanje voznih sredstava, posljednja značajna investicija u vozni park za prevoz putnika bila 2012. godine. Posvećeni smo tome da osim nabavke novih vozova kroz projekat sa EBRD, nađemo i druge modele za nabavku dodatnih voznih sredstava.
Da li je urađene procjena stanja aviona “Čarli” (40-AOC), kojeg je Vlada početkom ove godine kupila od brazilske državne banke i koji skoro četiri godine “leži na podgoričkom aerodromu? U kakvom je stanju, koliko je potrebno uložiti novca u njega da bi bio u plovidbenom stanju i šta planirate da uradite sa njim?
Kada je vazduhoplov 40-AOC u pitanju, od aprila ove godine on je prešao u državno vlasništvo, kao državna imovina nalazi se u nadležnosti Uprave za imovinu. Vlada je planirala novac u budžetu za 2025. godine za potrebe angažovanja kredibilne, međunarodne kompanije koja je licencirana za procjenu vazduhoplova sa ciljem nepristrasnog sprovođenja pomenutih aktivnosti. Zadatak ove kompanije je da pregleda i izvrši procjenu stanja samog vazduhoplova.
Nakon dobijanja izvještaja imaćemo pravu sliku stanja o trenutnom stanju aviona, kao i koliko je novca potrebno za vraćanje “Čarlija” u plovidbeno stanje. Nakon toga, Vlada će donijeti konačnu odluku vezano za avion. Imajući u vidu da se radi o embraeru vrsti aviona koji je u floti nacionalne aviokompanije, najverovatnije će se Vlada voditi najracionalnijom ponudom, iznajmiti pomenuti avion nacionalnom operateru.
Kada očekujete da počne izgradnja naredne dionice autoputa Mateševo - Andrijevica?
U skladu sa definisanom dinamikom, zaključenje Ugovora o projektovaju i izgradnji prve naredne dionice autoputa, tj. dionice Mateševo - Andrijevica planirano je u prvoj polovini 2025. godine, nakon čega bi se stvorili uslovi za početak izrade glavnog projekta i izvođenje pripremnih radova, odnosno same izgradnje ove dionice. Zaključenju ugovora prethode aktivnosti koje se sprovode po procedurama i pravilma EBRD, i svaka radnja mora biti odobrena od strane EBRD-a.
Koji su planovi ministarstva da gradi naredne dionice autoputeva prema Srbiji, Jadransko - jonski prema BiH i Albaniji, kao i krake brzih cesti i autoputeva prema Sarajevu u Prištini? Da li će se ovi projekti finansirati iz budžeta, EU fondova i zaduživanja ili se planira i koncesioni oblik gradnje gdje bi investitori gradili i dobili pravo upravljanja i naplate putarine?
Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine prepoznati su sljedeći razvojni koridori: istočni, zapadni, centralni, primorski i sjeverni razvojni koridor. Ove koridore čine saobraćajni pravci, tj. primarna saobraćajna mreža u vidu autoputeva i brzih saobraćajnica koje se u skladu sa strateškim i planskim dokumentima nadovezuju na mrežu saobraćajnica država regiona i dalje na evropske koridore čime se stvaraju preduslovi za konkurentno tržište i integraciju Crne Gore u regionalne ekonomske tokove.
Vlada je utvrdila pet razvojnih saobraćajnih pravaca, koje čine: autoput Bar - Boljare, Jadransko - jonski autoput, brza saobraćajnica duž Crnogorskog primorja, brza saobraćajnica Bijelo Polje - Pljevlja granica sa BiH i brza saobraćajnica Podgorica - Nikšić - Žabljak - Pljevlja. Ovih pet autoputeva i brzih saobraćajnica razvijeno je kroz 18 dionica, koje predstavljaju samostalne građevinske i funkcionalne cjeline. Dinamika realizacije svih navedenih putnih pravaca, planirana ja da se započne i završi u narednih pet do sedam godina, pri tome uzimajući u obzir dinamiku izgradnje puteva u državama regiona na koje se nadovezuje mreža autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori, npr. izgradnja dionice Čevo - granica sa BiH, Jadransko - jonskog autoputa, zavisi od dinamike izgradnje Jadransko - jonskog autoputa na teritoriji BiH.
Neophodne finansije za realizaciju ovih projekata biće obezbijeđene sredstvima iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan, tj. kroz povoljne kredite EBRD-a i bespovratnih sredstava EK, kroz modele privatno-javnog partnerstva, koncesija, finansiranje iz budžeta države i u konačnom iz EU fondovi kojima će mogućnost pristupa imati i Crna Gora postankom punopravne članice.
Da li postoji dogovor sa Srbijom oko zajedničkog kandidovanja dionice autoputa od Andrijevice do Požege kod EU, i ako postoji, šta on predviđa?
Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u julu 2018. godine zaključili su Memorandum o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Srbije. Memorandum predviđa održavanje konsultacije o mogućim uslovima i modalitetima saradnje, u skladu sa dobrom međunarodnom praksom i primjenljivim propisima, u cilju zajedničkog nastupa prema svim trećim zainteresovanim subjektima i dostupnim izvorima sredstava za finansiranje realizacije infrastrukturnih projekata koje su strane prepoznale kao strateški važne u okvirima svojih nadležnosti.
U prethodnom periodu održani su sastanci sa kolegama iz Republike Srbije o sagledavanju najboljeg modela nastavka izgradnje autoputa, kako sa naše tako i sa strane Republike Srbije, čime bismo imali u potpunosti izgrađen autoput od Podgorice do Beograda. U periodu pred nama pristupiće se detaljnijem sagledavanju najboljeg načina realizacije dionice od Andrijevice do Boljara, odnosno od Požege do Boljara.
Do kraja godine strategija razvoja To Montenegro
Šta Vlada planira da uradi u cilju razvoja novog državnog avioprevoznika ToMontenegro? Da li je ova kompanija predala vašem Ministarstvu dugogodišnji plan razvoja i šta on predviđa?
Trenutno se radi Strategija razvoja društva za narednih pet godina, a Ministarstvo saobraćaja je u komunikaciji sa ToMontenegrom oko iste. Očekujemo da će biti dostavljena do kraja ove godine. Ova strategija treba detaljno da razradi plan razvoja društva. Ministarstvo saobraćaja će u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima učiniti sve što je u opisu posla ministarstva kako bi avio-dostupnost bila na mnogo boljem nivou nego što je to trenutno.
“Železnice Srbije” otpisaće kamatu na dug koji ima Montekargo
Koliko Montekargo duguje preduzeću “Železnice Srbije”, kada je ovaj dug nastao i da li je pronađeno rješenje za njega?
Već dugi niz godina postoji otvoreno pitanje naslijeđenog duga Montekarga prema preduzeću “Železnice Srbije”, koji je nastao po osnovu RIV najamnine. Iznos duga je 526.547,81€, dok je na isti obračunata kamata u iznosu od 565.770,38€. Tokom bilateralne posjete Srbiji, otvorila sam ovo pitanje sa doskorašnjim ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranom Vesićem i postignut je dogovor da se otpiše kamata, a da se pitanje duga riješi potpisivanjem protokola između dvije kompanije.
Bonus video:
