Kompanije i agenti koji se bave posredovanjem na tržištu nekretnina će imati godinu, od stupanja na snagu Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, da usklade svoje poslovanje sa ovim propisom, polože stručne ispite i podnesu zahtjeve za upis u registar posrednika.
Agenti će u oglasima na svim platformama morati da istaknu podatke o sebi i broju pod kojim su upisani u registar, kao i informacije o lokaciji, površini i strukturi nekretnine, a neće moći ni da oglašavaju stanove i parcele za koje nemaju potpisane ugovore. Naknade za posredovanje će dobijati tek po završenom poslu ili ako je drugačije predviđeno predugovorom, a biće im zabranjeno i da traže djelimične isplate unaprijed.
To su neke od novina u Predlogu zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je Vlada nedavno utvrdila Ovaj zakon mora još da usvoji i Skupština, ali će građani i tada moći sami da prodaju svoje stanove, prostore i parcele...
Ovaj propis Ministarstva ekonomskog razvoja je prošao javnu raspravu krajem prošle godine, a njime je planirano smanjenje sive ekonomija u prometu nekretninama, jer država gubi značajan dio novca od neprijavljenih provizija dok posrednici rade po različitim standardima, što stvara probleme građanima i kupcima. Najvažnije stavke ovog zakona su uvođenje registra u kojem će biti upisani svi agenti, a paralelno će oni koji rade ove poslove biti u obavezi i da imaju položen stručni ispit.
Tako će posredovanjem moći da se bave samo kompanije i preduzetnici koji su upisani u Registru, u koji mogu ući samo ako su registrovani u Centralnom registru privrednih subjekata za ove djelatnosti, moraće da imaju najmanje jednog zaposlenog sa punim radnim vremenom koji ima položen stručni ispit, odvojeni prostor sa minimalnim tehničkim uslovima koje propisuje ministarstvo, ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti, a vlasnik i agenti ne smiju biti osuđivani za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja...
Pravila resoru, ispiti Privrednoj komori
“Kompanije i preduzetnici dužni su da usklade svoje poslovanje sa ovim zakonom i podnesu zahtjev za upis u registar posrednika u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu. Stručni ispit može da polaže fizičko lice koje ima prebivalište, odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, u državi Evropske unije ili članici ugovora o Evropskom ekonomskom prostoru, i koja ima najmanje IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacija obrazovanja. Ispit organizuje i sprovodi Privredna komora (PKCG)”, piše u ovom zakonu.
Resor ekonomije kojim rukovodi Nik Đeljošaj propisuje program i način polaganja, sastav i obrazovanje Komisije za ove ispite, kao i naknade za rad predsjednika, članova i njenih sekretara, i trošak samog polaganja ispita. PKCG mora da obezbijedi uslove za polaganje najkasnije dva mjeseca nakon što resor utvrdi program, a ispit polaže na crnogorskom jeziku nakon čega se dobijaju uvjerenja. Komisiju čine jedan predsjednik i član iz ministarstva, jedan iz PKCG, i svi dobijaju naknade za rad.
Resor će na zahtjev kompanija i preduzetnika obavljati upis u registar, koji će biti javna baza podata sa imenima i prezimenima, adresama i uvjerenja o položenim ispitima. Poslove posredovanja neće moći da rade oni koji nemaju položen ovaj ispit, a moći će da rade samo u jednoj kompaniji, osim ako im poslodavac ne dozvoli drugačije.
U zakonu piše da će se ugovorom o posredovanju, agent obavezati da radi na zaključenju posla dok će onaj koji ga je angažovao, za to platiti naknadu po završetku obaveza. Ugovori će morati da imaju sve detalje, odnosno visinu, način i rok isplate naknade agentima, a u slučaju da se ne navede njegovo trajanje, važiće šest mjeseci. Agent će moći uz dozvolu građana, da potpiše ugovor o potposredovanju i posao prebaci na drugog zaposlenog.
“Posrednik je dužan da postupa sa pažnjom dobrog privrednika i da utvrdi opšte uslove poslovanja sa ovim zakonom i drugim poslovima. Opšti uslovi poslovanja naročito sadrže: iznos naknade za posredovanje, odnosno način određivanja iznosa te naknade, opis poslova koje je posrednik dužan da obavi, vrstu i visinu troškova za dodatne usluge... Obavezan je da u prostoru u kojem obavlja posredovanje, kao i na internet stranici, ako je ima, na vidnom mjestu istakne svoje opšte uslove poslovanja, koji su sastavni dio ugovora. Dužan je da prilikom objavljivanja oglasa pored podataka o svom nazivu da i broju pod kojim je upisan u registar, oglasi podatke o lokaciji, površini i strukturi nepokretnosti. Zabranjeno je posredniku da objavi oglas u vezi sa čijim prometom nema zaključen ugovor o posredovanju, odnosno o potposredovanju”, ističe se u ovom propisu.
Agenti po novom zakonu naknade dobijaju tek nakon zaključenja posla, ili ako je drugačije predviđeno predugovorom, pa im je zakonski zabranjeno da traže djelimične isplate unaprijed.
Građani koji budu htjeli usluge agenata, moraće da dostave potrebnu papirologiju i detalje o nekretninama, dozvole posjete i isplate naknade po obavljenom poslu. Ugovori će moći da se otkazuju u svakom momentu bez obrazloženja i dodatnog troška, osim ako je drugačije predviđeno samim dokumentom. Za štetu koju bi agent mogao da nanese u ovom poslu, najniža osigurana suma ne može biti manja od 20.000 eura po jednom osiguranom slučaju, odnosno 60.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.
I kazne i suspenzija
Sporovođenje ovog zakona će nadzirati resor ekonomije, odnosno tržišna inspekcija. Tako će kompanije morati da prijave sve promjene podataka u registru, i to u roku od 15 dana, utvrde i istaknu uslove poslovanja i vode evidenciju o zaključenim ugovorima.
Ako to ne urade, kazne za firme su od hiljadu do 4.000 eura, za preduzetnike od 500 do 2.000 eura, dok će odgovorni u preduzećima ove propuste plaćati 500 eura do 1.000 eura.
“Kaznom od 4.000 eura do 20.000 eura kazniće se kompanija ako obavlja posredovanje a nije upisana u registar, preduzetnik od 2.000 eura do 6.000 eura, fizičko lice i odgovorno lice u kompaniji od 1.000 eura do 2.000 eura. Uz kaznu se može izreći i mjera zabrane vršenja djelatnosti od 39 dana do šest mjeseci, i zaštitna mjera javnog objavljivanja odluke”, navodi se u zakonu.
Kazne za kompanije koje zaposle agente bez položenog ispita, sklope nezakonite ugovore ili ne ispoštuju pravila o oglašavanju su od 1.000 do 6.000 eura. Preduzetnici će za to plaćati 500 eura do 2.000 eura, a odgovorni u firmama 500 eura do 1.000 eura, a i u ovom slučaju su moguće suspenzije.
Bonus video:
