Predsjednik crnogorske Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Branislav Prelević, izabran je za predsjednika Udruženja Mediteranskih energetskih regulatora (MEDREG) u narednom dvogodišnjem periodu.
Na toj poziciji će ga podržati tri potpredsjednika stalni potpredsjednik MEDREG-a i predsjednik italijanskog regulatora ARERA, Stefano Besseghini, predsjednik Regulatornog tijela za ugljovodonike Alžira, Rachid Nadil i član odbora jordanske Regulatorne komisije za energiju i minerale, Mohammad Maayah.
Preuzevši rukovođenje od svog prethodnika Abdellatifa Bardacha, Prelević je na sastanku generalne skupštine MEDREG-a, održanom danas u Briselu, kazao da živimo u vremenu intenzivne energetske tranzicije i da se zahvaljujući novim tehnologijama svijet mijenja brže nego ikad ranije.
„Nove okolnosti predstavljaju ogroman izazov za energetske regulatore, novi dijagrami proizvodnje i potrošnje energije traže nove poslovne modele. Prelazak na nultu emisiju uključuje korjenite izmjene modela na koji se energija proizvodi ili troši i zahtijeva zajedničke napore značajnog broja učesnika, uključujući vlade, donosioce odluka, energetske subjekte, potrošače i regulatore“, naveo je Prelević.
Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme, prekogranične interkonekcije su i biće ključni element u postizanju ciljeva energetske tranzicije, uključujući ambiciozni cilj nultih emisija do 2050. godine.
„U isto vrijeme, neevropske zemlje Mediterana rade na stvaranju konkurentnih energetskih tržišta i postizanju ciljeva proizvodnje obnovljive energije. Saradnja između tih zemalja i EU biće važna za postizanje ovih ciljeva“, kazao je Prelević.
U novom mandatu, nastaviće se aktivnosti u cilju snaženja regulatornih kapaciteta članica MEDREG-a kroz personalizovanu podršku posvećenu promociji obnovljivih izvora energije i čistih tehnologija, uz fokusiranje na zeleni vodonik, kako bi se ostvarila trans-mediteranska energetska inicijativa.
Takođe će se nastaviti sa razmjenom najboljih regulatornih praksi u cilju smanjenja emisija CO2, podsticanje efikasnosti elektroenergetskih sistema i unapređenje regionalne integracije tržišta.
Pored izbora novog predsjedništva, Generalna skupština je izabrala šefove radnih grupa iz Italije, Francuske, Portugala, Maroka, Egipta i Turske i usvojila više studija i preporuka u cilju podsticanja usvajanja zajedničkih standarda širom zemalja Mediterana, kako bi se ubrzala energetska tranzicija, zaštitili ugroženi potrošači i ojačala sigurnost snabdijevanja.
Prelević je agenciji Mina-business kazao da je MEDREG asocijacija regulatornih agencija za energetiku svih zemalja koje okružuju Mediteran. Okuplja 28 regulatora iz 23 zemlje, koje obuhvataju Evropsku Uniju (EU), Balkan i Sjevernu Afriku.
“Samim tim što su nadležnosti regulatora identične ili vrlo slične u svim jurisdikcijama, MEDREG se bavi unapređenjem rada svih članica pojedinačno, ili određene grupe zemalja. Uvijek postoje regulatori koji su u nekim poslovima odmakli više od drugih i njihovo iskustvo se onda prenosi na ostale koji žele da ga prihvate”, rekao je Prelević.
Pored toga, zajedničkim djelovanjem stvara se sinergetski efekat u poslovima sa nekim međunarodnim institucijama.
“Treće, MEDREG raspolaže svojevrsnom bazom podataka i informacija, analiza i ekspertiza, koje su dostupne svim članicama. MEDREG ima stalne radne grupe koje se u kontinuitetu bave određenim temama kao što su cijene, kvalitet usluge, odnos prema potrošačima i pitanje nezavisnosti regulatornih tijela”, saopštio je Prelević.
On je, objašnjavajući proceduru za izbor predsjednika MEDREG-a, kazao da je to asocijacija regulatora svih država koje okružuju Mediteran.
„S obzirom na to da se želi postići ravnoteža u rukovođenju, da se ne desi da evropske zemlje koje su brojnije od afričkih, na primjer, budu uvijek u poziciji da izglasaju predsjednika iz Evrope, primjenjuje se dvostepeni postupak, odnosno predsjednik se bira naizmjenično iz evropskih i vanevropskih zemalja”, rekao je Prelević.
U jednom mandatu, koji traje dvije godine, glasanjem svih članica između više kandidata biraju se dva potpredsjednika iz Evrope.
Nakon dvije godine, vrši se novo glasanje i bira se predsjednik, s tim da su kandidati samo dva potpredsjednika iż Evrope koja su izabrana u prethodnom mandatu.
„Istovremeno, biraju se potpredsjednici iz vanevropskih zemalja između kojih će se za dvije godine birati predsjednik. Na glasanju koje je bilo tajno, ja sam prije dvije godine izabran za jednog od potpresjednika. Drugi potpresjednik je bio iz Grčke, a na današnjoj sjednici generalne skupštine, ja sam izabran za predsjednika u naredne dvije godine”, dodao je Prelević.
Na pitanje šta njegov izbor znači za njega lično, REGAGEN i Crnu Goru, Prelević je odgovorio da je MEDREG uticajna organizacija, s obzirom na to da su članovi generalne skupštine predsjednici regulatornih tijela.
„EU garantuje svojim procedurama da se za članove odbora agencija biraju stručne osobe, dokazani profesionalci kojima se garantuje nezavisnost i od vladajućih struktura i političkih partija. Kao takvi, regulatori uživaju ugled i respekt. Biti izabran za predsjednika među tim profesionalcima jeste čast, najveća profesionalna. To je priznanje meni ali i Agenciji, jer su svi moji rezultati direktno zavisni od pomoći mojih kolega”, naveo je Prelević.
Takođe, kako je kazao, njegov izbor potvrđuje da je REGAGEN respektabilna članica MEDREG-a, dodajući da mu se ponekad čini da se rezultati njenog rada više uvažavaju na međunarodnom planu nego u Crnoj Gori.
„Dakle, biti predsjednik je prije svega reputacionog karaktera. Osim toga, MEDREG ima značajan uticaj na multinacionalne, vladine i nevladine organizacije, uticaj na strateška rješenja, u centru je događaja kod kreiranja novih politika i slično”, objasnio je Prelević.
Prelević je, govoreći o planovima MEDREG-a u narednom periodu, u kojem će on njime predsjedavati, naveo da MEDREG, sticajem određenih okolnosti, dobija vrlo važnu ulogu.
„Prije svega, rat u Ukrajini okreće Evropu ka nekim drugim tržišima nafte i gasa. Neke sjevernoafiričke i bliskoistočne zemlje mogle bi nadomjestiti značajan dio gasa koji je dolazio iz Rusije. Drugo, Evropski zeleni plan predviđa da se najkasnije do 2050. godine sva energija dobija iz takozvanih CO2 neutralnih izvora energije, što će reći iz vjetra, solarne energije i hidrogena odnodno vodonika. I u ovom aspektu se očekuje da bi neke zemlje južnog Mediterana mogle da daju značajan, ili bolje reći, neophodan doprinos”, poručio je Prelević.
Uloga regulatora bi u ovom slučaju bila presudna, s obzirom na odobravanje ogromnih investicija koje bi gasovodima ili dalekovodima povezale sjeverni i juzni Mediteran, odnodno spojile ta dva energetska tržišta.
Usklađivanje regulatornih režima, prema riječima Prelevića, je neophodno u slučaju spajanja ovih tržišta.
Bonus video:
